15
svi
Priče

Renesansni uzmak

Renesansa Minstrel

Foto: Fb stranica ansambla

share

Događaj najavljen kao „renesansni plesovi – koncert i pučko veselje“ održan je u vikendu 7. i 8. svibnja 2022. u selu Vinkovec kraj Zeline. Održao ga je ansambl za ranu glazbu Minstrel u suradnji s Edukacijsko-terapijskim imanjem Vinkovec.

Dvorana izgrađena od drva, smještena među prigorskim klijetima, s dvorištem u kojem su i dječje sprave za igranje, predstavljala je svakako netipičan koncertni prostor, a od uobičajene koncertne etikete odskakalo je i to što su posjetitelji nedjeljnog koncerta bili počašćeni jelom i pićem. Na nedjeljni koncert, čiju sam najavu slučajno vidjela na Facebooku, nesigurna kako će događaj uopće izgledati, došla sam u pratnji svog trogodišnjeg djeteta i u pretjerano svečanoj odjeći koja je odavala to da sam najavljeni koncert shvatila previše „klasično“.

Istovremeno se uklapa u uzuse nekih alternativnih glazbenih pokreta, kao što su oni za oživljavanje i demokratizaciju glazbe, a pokazat će se da je vinkovečki primjer obiju tendencija

No, opuštena atmosfera koncerta na kojem je bilo i druge djece, kao i dobrodošlica domaćina i ansambla, učinila je da se ne osjećamo kao autsajderi. Spontano vođeni razgovori i druženje, koje sam pogrešno shvatila kao znak međusobnog poznavanja publike i domaćina, zapravo su bili rezultat rada na inkluzivnosti glazbenih događaja na imanju Vinkovec.

Foto: Fb stranica ansambla Minstrel

Premda netipičan, događaj se istovremeno uklapao u uzuse nekih alternativnih glazbenih pokreta, kao što su oni za oživljavanje i demokratizaciju glazbe, a pokazat će se da je vinkovečki primjer obiju tendencija. Stoga, uz dužno poštovanje prema glazbeničkim vještinama članova ansambla, ovaj tekst neće biti kritika samog glazbenog događaja, kojem ionako nisam mogla u cijelosti prisustvovati. Pokušat ću radije predstaviti atmosferu i (po)etiku koja stoji u njegovoj pozadini.

Glazba kao terapija i element uključivosti

Imanje Vinkovec, čiji su voditelji Ksenija Burić i Branko Meštrić, ostvaruje suradnju sa zagrebačkim vokalno-instrumentalnim ansambom Minstrel od samih svojih početaka, a vežu ih kako privatne veze, tako i dosad ostvarene profesionalne suradnje. Naime, kako je objasnila klaviristica i muzikoterapeutkinja dr. sc. Burić, imanje među svojim redovitim djelatnostima nudi radionice Orffovog instrumentarija i glazbenu terapiju za djecu i odrasle s intelektualnim teškoćama te koncertne programe za osobe s invaliditetom.

Foto: Fb stranica ansambla

Ansambl Minstrel je čest partner u projektima interaktivnih radionica u kojima nudi nastupe i glazbenu pratnju, pri čemu repertoar i izbor ansambla nisu slučajni, jer, prema riječima Burić, podrazumijevaju jednostavne, ali istovremeno vedre i žive renesansne plesove u kojima svirači moraju biti spremni na improvizaciju.

Također, suradnja s imanjem Vinkovec uklapa se u izvedbene moduse ansambla Minstrel koji povremeno nastupa u prostorima i manifestacijama koje izlaze iz tipičnih koncertnih okvira. Na nedjeljnom koncertu, nastupili su sopranistica Silvija Sarapa, tenori Nenad Kosak i Goran Grčić, Ante Beno na blok flautama i udaraljkama, Sebastijan Sarapa na blok flautama, Lada Magdalenić Morpurgo na rebecu i vielli, Sandra Munić na tenor violi da gamba i blok flautama te Lea Sušanj Lujo na bas violi da gamba, koja je na koncertu i pjevala.

Na repertoaru su bile pjesme i instrumentalna djela kako poznatijih renesansnih skladatelja poput Johna Dowlanda, Marca Care, Bartolomea Tromboncina i Filippa Azzaiola, tako i glazba atribuirana notnim izdavačima Claudeu Gervaisu i Pierreu Attaignantu, redovniku i plesnom pedagogu Thoinotu Arbeauu i kralju Henriku VIII. Predstavljene su i pjesme iz rukopisnih srednjovjekovnih zbirki Libre Vermell de Monserrat i Cantigas de Santa Maria.

Llibre Vermell de Montserrat

Nije nevažno da među djelima ima i anonimnih i onih vezanih uz imena ljudi koji su možda samo redaktori ili izdavači glazbe koja je bila u popularno-folklornoj domeni. Nasuprot uvriježenim klasičnoglazbenim hijerarhijama razvijenima za kasnije stilske epohe, koje skladatelja stavljaju na prvo mjesto, anonimnost ili dvosmislenost autorā glazbe srednjeg vijeka i renesanse, kao i nepreciznost notacije, pogodno su tlo za razvijanje bogatijih interpretacijskih sloboda.

Izvođenje renesanse može i maštom oživjeti zamišljeni duh neke prošlosti, koji se čini alternativnim suvremenim praksama i opire negativnim segmentima današnjice.

Stoga već sam odabir ranoglazbenog repertoara podrazumijeva i izlazak iz uobičajenih klasično-izvedbenih okvira. U tom smislu, izvoditi glazbu renesanse ne podrazumijeva samo dodatnu edukaciju o repertoaru, načinima izvođenja, instrumentima i pravilima rukovanja njima.

Foto: Fb stranica ansambla

Orijentacija prema renesansnoj glazbi za profesionalne glazbenike može značiti i izlaz iz sigurne zone naučenih interpretacijskih obrazaca, oslobođenje od čvrste stege poštivanja precizno ispisanih uputa skladatelja i približavanje improvizacijskim praskama. Izvođenje renesanse može i maštom oživjeti zamišljeni duh neke prošlosti, koji se čini alternativnim suvremenim praksama i opire negativnim segmentima današnjice.

Aktivizam za veću raznolikost i širu dostupnost glazbene umjetnosti

Izvođenje upravo srednjovjekovne i renesansne glazbe u kontekstu koji želi ponuditi alternativno glazbeno iskustvo, kakvo je ono na imanju Vinkovec, je više od „jednostavnih i živih plesova“. U etici ranoglazbenih i drugih pokreta glazbenih revivala često se javlja demokratizacijsko usmjerenje, aktivizam za veću raznolikost i širu dostupnost glazbene umjetnosti. Po tome su, reći će njihovi kritičari, glazbeni revivali i vrsta eskapizma te romantiziranja prošlosti, ali koji istodobno otvaraju nove mogućnosti i odmak od učmalih i konzervativnih glazbenih praksi.

„Alternativa unutar alternative“ i omogućava nastavak revivalističkog impulsa koji donosi slobodu od klasičnoglazbenih uzusa i normi

Na sličan način je i pokret historijski osvještene izvedbe rane glazbe donio osvježenje uvriježenim izvedbenim obrascima te potaknuo glazbenike i publiku na aktivno uključivanje, istraživanje i razmišljanje. No, dok se izvedba barokne glazbe u međuvremenu profesionalizirala i postala ekskluzivnijom, posezanje za još starijim slojevima glazbenih praksi pokazuje se kao „alternativa unutar alternative“ i omogućava nastavak revivalističkog impulsa koji donosi slobodu od klasičnoglazbenih uzusa i normi. Riječima voditeljice vinkovečkog imanja Ksenije Burić, motivacija za održavanjem koncerata opiranje je elitiziranju glazbe i stvaranje koncertnog iskustva s kojeg će „netko ponijeti šunkicu, a netko zvuk flaute i rebeka“.

Svi opisani elementi: seosko imanje kao koncertni prostor, koncertna etiketa koja uključuje dobrodošlicu prema djeci, kao i jelo i piće, repertoar baziran na srednjovjekovnim i renesansnim izvorima koji su još uvijek dovoljna nepoznanica da ne nameću norme i kanone, tvore skladnu poetičku i etičku cjelinu. Ona je svjesno ili nesvjesno aktivistička i poziva na proširivanje te osvajanje novih prostora, poput dostupnosti kulturnih programa za osobe s invaliditetom, a u budućnosti možda i nekih drugih.

Moglo bi Vas zanimati