Doba Rolling Stonesa: ukoričeni svi tračevi, skandali, kontroverze i traume
Glazbena knjižara Rockmark među prvima je u svijetu predstavila prijevod knjige Doba Rolling Stonesa: Biografija najvećeg rock benda na svijetu, i to na okruglu 60. obljetnicu prvog nastupa najdugovječnijeg benda na svijetu. Na putu za Beč na njihov koncert na slavljeničkoj turneji nazvanu Sixty, pročitao sam kronologiju i interpretaciju benda arhitekta fenomena rock benda, ali sadržaj koji je autorica ponudila odstupao je od očekivanog.
Rolling Stones: bend koji je definirao pojam rockera
Lesley Ann-Jones kao novinarka i autorica biografija Lennona, Freddieja i Bowieja u novoj se životnoj priči lansiranoj u odabranom trenutku obilježavanja jubileja zanima za trač, kontroverze i grijehe Stonesa više negoli za razumijevanje statusa najvećeg rock benda u povijesti. Od prvih se stranica zanima za sadržaje privlačne najžućim medijima te arheološki kopa po prljavom vešu u potrazi na smradom, truleži, ustajalosti i izlučevinama.
Oni su glavni sastojci njezine biografije u pojašnjavanju recepta za rock bend s pedigreom. Jones upravo afere, kontroverzne smrti, tragedije, traume i skandale promatra kao građevnim materijalom koji je engleskim glazbenicima poslužio za arhitekturu onog što će s vremenom postati opća praksa u bivanju takvim formacijama.
Autorica prolazi kroz pomalo misterioznu smrt izvornog Stonesa, Briana Jonesa i njegovu ovisničku narav, neslavne afere sa ženama obilježenim upravo odnosima sa Stonesima (Marianne Faithful, Marha Hunt, Jerry Hall, Anita Pallenberg), beskrupuloznošću u poslovanju, smrti članova obitelji i pedofilskim odnosima.
Doba Rolling Stonesa: biografija najvećeg rock benda (Rockmark)
Slagalica glazbenih likova
Dvadeset poglavlja kronologije benda od ranih dana članova benda do aktualne turneje Sixty, Jones pridodaje pet drugih: Korijene – evoluciju bluesera s direktnim i indirektnim utjecajima na žanr rocka, odnosno Stonese, Vremensku crtu – detaljan kronološki pregled, Žene Stonesa – taksativan pregled žena, ljubavnica, te potomaka Stonesa, Bilješke – reference iz teksta, te Rekli su – izjave glazbenika, kulturnjaka i samih članova benda o fenomenu Rolling Stonesa. Ovaj je kraći, petodijelni dio biografije precizniji i analitičniji dio negoli prethodna kronologija razvrata lišena razumijevanja glazbe benda. No kad iznosi beskrajno duge popise osoba s kojima su ljubovali u šezdeset godina, Stonesi djeluju kao bezdušni kurviši kakvima ih se trudi prikazati.
Dramatično, ali i nerijetko poetično pisanje nerijetko se fokusira na sugeriranju grešnosti veće od činjeničnih pogrešaka Jaggera, Richardsa i kompanije koje koristi kao poligon za pojašnjavanje razvoja žanra rocka. Premda pritom uvažava izvanjske čimbenike poput modernizacije, razvoja tehnologije i planetarne komunikacije, kao i kulture zabavne glazbe stvorene nakon Drugog svjetskog rata kada je bačeno i sjeme same glazbene industrije.
Kako bi zadržavala pozornost čitatelja, autorica nerijetko klizi u teren mitologizacije koju pak sljubljuje s tabloidskim senzacionalizmom u interpretaciji činjenica, ali i glasina. Pritom paušalnost pristupa jest atraktivna, ali sugestije i aluzije lako odbacive, čak i kada ima temelja za optužbe članova benda za narcisoidnost ili kronični egocentrizam.
Doba Rolling Stonesa: biografija najvećeg rock benda (Rockmark)
Tko je veći ? Beatlesi ili Stonesi?
Začine ove engleske gorko-slatke pite svakako su neizbježna zvučna imena svijeta glazbe i šoubiza prikupljena u dugovječnosti i na zabavno-industrijskim globalnim križištima. Tako komparatistički pristupa glavnom konkurentskom odnosu s The Beatlesima, što provlačeći kroz cijelu biografiju sugerira da joj je potrebna provokacija da bi zadržala pažnju čitatelja kojeg bi više zanimala povijest benda kao glazbenika negoli disfunkcionalnih rockera. Naklon na dugovječnosti, rekordnim brojkama prodanih ulaznica, datuma na kalendarima kroz šest desetljeća, ali kada se radi o revolucionarnoj glazbi, utjecajima na ostale, inventivnosti i kreativnosti, unatoč neusporedivo kraćem vijeku, Beatlesi nemaju konkurenta kada se radi o najvećima. Superlativ tako ide u smjeru dugovječnosti i scenske prisutnosti, odnosno kulture kontroverze kakvu vežemo za klasične rokere.
Štivo stvoreno za godišnji
Lagano i nezahtjevno, a dobro prevedeno štivo stvoreno je za opušteno listanje na plaži dok u pozadini svira Satisfaction. Ne treba biti ni neiskren pa reći kako prljavi veš o Stonesima nije zanimljiv. Dapače, tekst je s kojim se prosječna osoba ne može senzibilizirati, nego ga mstificirati u paralelnom svijetu glamura, razvrata i uzbuđenja. On će više objasniti Jaggerovu dramaturgiju na pozornici i patološku potrebu za javnim nastupanjem negoli tajnu glazbene dugovječnosti. Odmah treba pokvariti kraj i reći da se ne radi o novcu.
Stonesi, jasno je, opskrbili su nekoliko nadolazećih generacija, pa je nepravedno i reći da na pragu osamdesete i nakon punih šezdeset godina rada sviraju zbog para. Jagger i Richards, kao jedini izvorni članovi benda, ne znaju postojati bez izazova puta i scenskog adrenalina koji ih pogoni još od srednjoškolskih dana. Stonesi umiru na pozornici i umrijet će na pozornici.
Vrijedi li naposljetku ljetnu fjaku posvetiti sumanutoj priči o bendu koji je promijenio glazbenu idustriju? Apsolutno.
