Kreativne industrije na internetu: porast prihoda od digitalija, ali i prodaje fizičkih izdanja

U auli Sveučilišta u Zagrebu održan je prvi u nizu okruglih stolova o intelektualnom vlasništvu naziva “Kreativne industrije na internetu”.

Okupljene su pozdravili rektor Sveučilišta prof.dr.sc. Stjepan Lakušić i prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof.dr.sc. Tomislav Josip Mlinarić dok su na okruglom stolu sudjelovali: Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske; Dražen Klarić, predstavnik HUP-a, Udruge novinskih izdavača; Valentina Weisner, predstavnica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava; Goran Navojec, predstavnik Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava; Nikša Bratoš, predstavnik hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava; Maja Vidmar Klarić, predstavnica Hrvatske diskografske udruge/ZAPRAF-a; Branimir Mihaljević, predstavnik Hrvatskog društva skladatelja i Romana Matanovac Vučković, predstavnica Sveučilišta u Zagrebu.

Ministrica kulture i medija: „Ulazimo u strateško partnerstvo s novoosnovanim Uredom za izvoz glazbe”

Ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek na samom je početku naglasila kako je važno da kreativni pojedinci koji stvaraju sadržaj dobivaju adekvatan stupanj zaštite u Republici Hrvatskoj te da se ulaže puno napora u smislu pomoći u oporavku kulturnih i kreativnih industrija zbog nedavne pandemije: „Od danas do sutra jedan se dio naše industrije samo ugasio, bez ikakve perspektive kada će se ponovno pokrenuti.

Tu smo mjerama i borbom da kulturu držimo otvorenom, za razliku od svih drugih europskih država, tražeći načine da nastavimo raditi u nemogućim okolnostima, omogućili ono što imamo danas, da su svi u toj industriji uspjeli preživjeti, što nije slučaj u drugim europskim zemljama. Uspjeli smo se izboriti da u Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) uključimo liniju financiranja za kulturne i kreativne industrije”, izjavila je te dodala kako je jedan od strateških ciljeva razvoj publike: “Važno je da radimo na razvoju publike za domaće sadržaje koje neće uključivati samo konzumiranje kroz međunarodne posrednike i gatekeepere. Kroz cijeli niz naših programa i mjera, od početka mog mandata, ulažemo u razvoj publike, a ovdje spavaju i strukovne udruge kao i udruge za zaštitu intelektualnog vlasništva. Moramo nastaviti pratiti navike, radi se o odgoju i razvoju novo publike.”

Također je kao jedan od vrlo važnih ciljeva navela i izvoz hrvatske glazbe u inozemstvo te podržala rad novoosnovanog Ureda za izvoz glazbe (We Move Music Croatia): „Kako bismo iskoristili sve mogućnosti koje nam globalno tržište nudi podupiremo i podupirat ćemo svaku inicijativu koja ide prema nekom obliku potpore za promociju i izlazu kulturnih i kreativnih sadržaja u inozemstvo. Veseli nas novoosnovani Ured za izvoz glazbe s kojim ulazimo u strateško partnerstvo financiranja s nadom i vjerom da će mnogi naši vrhunski glazbenici kroz taj ured doći do publike izvan naših granica. To je ono gdje će se usmjeravati fokus naše politike što se tiče kulturnih i kreativnih industrija u budućnosti.”

Porast prihoda od streaming servisa za čak 43,2%

Posljednjih se godinu dana intenzivno priča o novom Zakonu o autorskim i srodnim pravima na koji se osvrnula Romana Matanovac Vučković: „Nastojali smo uvrstiti najviše standarde zaštite autorskih i srodnih prava na digitalnom tržištu. Kao država smo prvi definirali novinarsko djelo kao autorsko djelo. Time se ponosimo, iako će neki znanstvenici reći da možda nismo trebali tako izričito u tom smjeru. Rijetko je koju industriju internet transformirao kao što je glazbu, postali su novi standard za konzumaciju.”

Okrugli stol Kreativne industrije na internetu

Maja Vidmar Klarić istaknula je porast konzumacije streaming servisa u svijetu, ali i u Hrvatskoj: „Streaming je transformirao glazbu i sigurno je glazba u tom smislu otišla najdalje i jedna je od najuspješnijih grana. Prošli tjedan je svjetska diskografska organizacija objavila Global Music Report u kojem se navodi da su u 2022. prihodi od digitalnih glazbenih servisa porasli za 9% u odnosu na 2021. godinu. Prvenstveno razlog tome je povećanje broja pretplatnika, tako smo prošle godine imali 589 milijuna pretplatnika u svijetu, dok ih je 2013. bilo samo 13,4 milijuna. Kada govorimo o Hrvatskoj, brojke su puno manje, no i kod nas se taj dio razvija te prihodi rastu. U odnosu na 2021. bilježimo porast prihoda od čak 43,2%. Prvi smo digitalni servis dobili 2013. godine, a zatim smo imali period od sedam godina gdje je Deezer bio jedini servis. Tek su 2020. došli Spotify, Apple Music i Tidal, kao i Youtube Music. Što se tiče same transformacije glazbe, korisnici i konzumenti žele imati više izvora nego ikada prije te pristupiti glazbi u bilo koje doba. Kao diskografska smo industrija uložili znatne napore kako bismo korisnicima to omogućili. To nije nešto što se tiče samo Hrvatske, to je trend i u svijetu. Ono što je ostalo isto je namjera diskografa, odnosno glazbenih izdavača da prepozna potencijal u kreativcima i umjetnicima i iskoristi ga u punom opsegu. Sinergijom između autora i izvođača i diskografa prilagođavamo se digitalnom tržištu i inovacijama u tom području”, rekla je.

Hrvatski repertoar na svim streaming servisima čini samo 0,002% globalnog kataloga

Hrvatska glazba je dostupna na velikoj većini od ukupno 200 digitalnih servisa koliko ih postoji u svijetu, a kako bi to bilo danas moguće, kaže Vidmar Klarić, diskografi su proces digitalizacije počeli davno: “Neki od njih počeli su i u najranijim godinama digitalije, odnosno 1997. godine kada su uložili znatna financijska sredstva, to su milijuni kuna, i stručna znanja, da bi se digitaliziralo 185 tisuća snimaka domaće diskografije, da bi zatim 2013. godine sva ta digitalna diskografija bila dostupna na streaming servisima. Izazov je činjenica da je danas digitalnim servisima dostupno preko sto milijuna snimaka. Od toga hrvatski repertoar čini samo 0,002%. Jako je teško doći do publike, potrebno je uložiti znatna i financijska sredstva i stručna znanja kako bi novi singl bio prepoznat kod korisnika.”

Nikša Bratoš dao je svoje viđenje sa strane izvođača: “Ljudima je trebalo određeno vrijeme da osvijeste je da je glazba intelektualno. Umjetnička vrijednost djela raste s vremenom i trajna je. Ostaje puno dulje nakon autora. Hrvatska kulturna industrija proizvodi puno više, prihod je veći nego broj ljudi koji sudjeluju u tome. Rezultat bi zato trebao biti dobar. 43,2% je porastao prihod u diskografiji, volio bih da tako nešto mogu reći i za izvođače, ali ne mogu. Zakon je neke stvari postavio dobro, to je korak naprijed, no nedovoljno dug i hrabar. Ostalo je nekoliko stvari visjeti u zraku. Krenulo se u regulaciju, to je super i tako bi trebalo nastaviti. Period od tri godine za prilagodbu po meni je bespotreban, imali smo osamnaest godina da se to sve prilagodi. Lijepo je to što nastojimo korisnike na neki način uvjeriti da nas trebaju podržavati i da trebaju platiti sadržaj koji koriste, međutim, kad su glazbeni izvođači u pitanju, prvi u redu korisnika su diskografi. Htio bih njih osvijestiti da prvo oni ispoštuju izvođače, da ispoštuju ugovore, sve plate što trebaju, pa onda ćemo krenuti na korisnike. Ovo je naša interna problematika. Ono što je sigurno jest da je svijest ljudi o plaćanju intelektualnog vlasništva rastuća pogotovo među mlađom populacijom.”

92,3% autora nezadovoljno razinom prihoda sa streaming servisa

Branimir Mihaljević obratio se prisutnima kao predstavnik Hrvatskog društva skadatelja: “Uredno naplaćujemo i Facebook i Instagram. Prvi smo počeli naplaćivati i TikTok. Bio sam jako ponosan kad me zvao predsjednik mađarskog društva skladatelja i pitao kako smo uspjeli naplatiti TikTok. Uputili smo ih, premda su oni puno veće tržište od nas. Jako smo svjesni trendova u svijetu, svjesni smo da se sve prebacilo na internet. Osobno kao autor i skladatelj mogu reći da sam sretan što postoje streaming servisi jer su trendovi takvi da su se prihodi u 2021. digli na još višu razinu od 1999.. ili 2000. kada je bio najveći porast prodaje CD-a. Ljudi su izgubili naviku kupovanja CD-a. Sve je više mladih ljudi svih koji imaju Spotify i ako plaćaju premium pretplatu, time su se praktički obvezali kupiti 10 CD-ova, odnosno, potrošiti novac u toj vrijednosti”, rekao je Mihaljević te iznio zanimljive statističke činjenice iz istraživanja koje je provelo Hrvatsko društvo skadatelja:

“Kod 70% onih koji se bave glazbom, maksimalni iznos koji dobivaju od streaminga ne prelazi 5% njihovog ukupnog glazbenog djelovanja. To je nekada bilo 50%. 92,3% ispitanika je time nezadovoljno. Dolazimo do vrlo malog broja autora koji mogu reći da su zadovoljni. Novaca ima, čak smo se izborili na porast s 12 na 15% za autorske naknade sa svih streaming servisa. Modeli se trebaju mijenjati, budućnost postoji, ali se neke interno stvari trebaju znatno pametnije riješiti. Realnost je dana području Hrvatske u mjesecima najintenzivnije konzumacije streaming servisa, hrvatski katalog čini samo oko 30% onoga što korisnici slušaju”.

67,1 milijuna snimaka sa deset ili manje streamova, 38 milijuna s nula

Maja Vidmar Klarić nadovezala se kako su od 2020. isplaćene naknade sa streaming servisa prema 2862 izvođača u ukupnom iznosu od preko 11 milijuna kuna, odnosno 1,5 milijuna eura: „Mislim da napredujemo i da se digitalno tržište razvija. Moramo biti svjesni da nažalost ne mogu svi autori i izvođači biti zadovoljni. Istraživanje agencije Luminate vezano za Spotify pokazalo je da postoji 67,1 milijuna snimaka s deset ili manje streamova te dodatno 38 milijuna snimaka sa nula streamova. Nažalost, ti autori i izvođači neće dobiti prihode jer su konzumenti oni koji biraju što će streamati, kao što su u analogno doba birali što žele kupiti.” Dodala je kako kao diskografi nisu u sukobu s izvođačima već da su im partneri: „Za sve one snimke koje su nastale prije donošenja Zakona moraju se potpisati novi ugovori, stoga bi diskografi trebali ponovno pregovarati sa svim tim izvođačima. Ako se ne potpišu ugovori sa svima, automatski se kaže da diskograf nema prava i ta prava od izvođača će ostvarivati organizacija za kolektivno ostvarivanje izvođačkih prava. Koja ima svoje postulate, postupanje, a koja nije uložila ništa u snimku.”

„Nema jake diskografije ako nema zadovoljnih i jakih izvođača. To je jedan od mikrosvijetova u ovom zakonu koji je izuzetno kompleksan jer stavlja pod zajednički nazivnik sve kulturne i kreativne industrije koje imaju izuzetno različite poslovne modele. Tu treba puno rasprave, a puno manje sukoba u kojima će svi izgubiti. Kulturne i kreativne industrije brojčano malih naroda mogu opstati i razvijati samo ako se u tom mikrokozmosu pronađe mjesto za svakoga. Pozivam da se iskoristi još godina dana da se ispuni zakonska obveza da se potpišu ugovori s onima koji ih nemaju”, izjavila je Ministrica kulture i medija.

U Hrvatskoj prodano oko 168 tisuća CD izdanja i 150 tisuća vinila

Maja Vidmar Klarić naglasila je kako još uvijek postoji potreba na tržištu i za fizičkim izdanjima: „Prošle je godine u Hrvatskoj prodano oko 168 tisuća CD izdanja i 150 tisuća vinila. U godini ranije prodano je 100 tisuća vinila. Trošak u digitalno doba, puno je veći nego prije, nije nestao trošak proizvodnje fizičkih proizvoda. Bila su potrebna znatna financijska ulaganja da bi uopće hrvatska glazba bila dostupna na digitalnim servisima. Nama je uobičajeno promovirati neki novi singl sa od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura, a pitanje je hoćete li vratiti to početno ulaganje. Pratimo svjetske trendove. Kod isplata, stvar je pojedinačnih ugovora i individualnih pregovora između izvođača i diskografa. Poznatiji izvođači sigurno imaju veći postotak od umjetnika u nastajanju. Nije svejedno je li izvođač sudjelovao u financijskom ulogu, ne samo kreativnom u samu snimku ili nije. Danas imate puno izvođača koji na jednom albumu imaju različite ugovore nego na drugom. Bazira se sve na individualnoj osnovi zbog čega mislimo da nije dobro se prava ostvaruju preko kolektivne organizacije te da tako izvođači gube”, zaključila je.