Nominacije za Nagrade hrvatskog glumišta 2023.

U nastojanju da pridonesu daljnjoj popularizaciji i afirmaciji kazališne, radijske i televizijske umjetnosti, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatska radiotelevizija i Večernji list d.d., 1992. godine utemeljili su stalnu godišnju nagradu za kazališnu, televizijsku i radijsku umjetnost. Suutemeljitelji su: Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba, Akademija dramske umjetnosti, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, Ministarstvo kulture RH, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa. Organizator provedbe i dodjele nagrade je Hrvatsko društvo dramskih umjetnika.

Svake godine može se dodijeliti do 20 nagrada za dramu, operu, operetu ili mjuzikl, svake parne godine do 4 nagrade za suvremeni ples te svake neparne godine do 5 nagrada za balet. Svake godine dodjeljuje se 1 nagrada za kazališnu scenografiju i 1 nagrada za kazališnu kostimografiju. Svake godine dodjeljuju se 2 nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje. Sve nagrade sastoje se od plakete, umjetničke skulpture i novčanog iznosa. Nagrada za predstavu u cjelini nije novčana. Nagrade se dodjeljuju državljanima Republike Hrvatske.

Opereta, mjuzikl i balet

Donosimo popis nominiranih za najbolja umjetnička ostvarenja u kategoriji opereta, odnosno mjuzikl:

Za najbolju predstavu u cjelini:

1. Ljepotica i zvijer, mjuzikl Alana Menkena – Howarda Ashmana – Tima Ricea – Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

2. Šišmiš, opereta Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

3. Vesela udovica, opereta Franza Lehára u režiji Damira Lončara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku.

Za najbolje redateljsko ostvarenje:

1. Krešimir Dolenčić za režiju operete Šišmiš Johanna Straussa ml. u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Damir Lončar za režiju operete Vesela udovica Franza Lehára u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Leo Mujić za režiju mjuzikla Ljepotica i zvijer Alana Menkena – Howarda Ashmana – Tima Ricea – Linde Woolverton u produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Za najbolja umjetnička ostvarenja

Ženska uloga

1. Marija Kuhar Šoša za ulogu Adele u opereti Šišmiš Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Leonora Surian Popov za ulogu Lilli Vanessi / Cate u mjuziklu Baciami, Cate / Poljubi me Kato Belle i Samuela Spewacka, Colea Portera u režiji Tihane Strmečki i produkciji Talijanske drame u suradnji s Hrvatskom dramom i Operom Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka;

3. Vanda Winter za ulogu Belle u mjuziklu Ljepotica i zvijer Alana Menkena – Howarda Ashmana – Tima Ricea – Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.

Muška  uloga

1. Domagoj Dorotić za ulogu Gabriela von Eisensteina u opereti Šišmiš Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu;

2. Igor Krišto za ulogu Grofa Danila Danilovića u opereti Vesela udovica Franza Lehára u režiji Damira Lončara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku;

3. Fabijan Pavao Medvešek za ulogu Gastona u mjuziklu Ljepotica i zvijer Alana Menkena – Howarda Ashmana – Tima Ricea – Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija i za ulogu Kneza u mjuziklu “Pepeljuga” Vladimira Nazora u režiji Sanje Hrnjak i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – Ženska ili muška uloga

Nominirani:

1. Lucija Jelušić Šimatović za ulogu Pepeljuge Anke u mjuziklu Pepeljuga Vladimira Nazora u režiji Sanje Hrnjak i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom Karlovac;

2. Buga Marija Šimić za ulogu Belle u mjuziklu Ljepotica i zvijer Alana Menkena – Howarda Ashmana – Tima Ricea – Linde Woolverton u režiji Lea Mujića i produkciji Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija;

3. Benjamin Šuran za ulogu Franka u opereti Šišmiš Johanna Straussa ml. u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Foto: Kazalište Komedija

Nominirani za najbolja umjetnička ostvarenja u kategoriji balet:

Za najbolju predstavu u cjelini

1. Onjegin na glazbu P. I. Čajkovskog u koreografiji Vladimira Medvedeva u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split;

2. Peer Gynt na glazbu Edvarda Griega prema istoimenom romanu Henrika Ibsena u koreografiji i režiji Edwarda Cluga i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu;

3. Veliki Gatsby na glazbu Philipa Glassa, Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Louisa Prima, Samuela Barbera, Glena Millera, George Whitefield Chadwidska, u režiji  i koreografiji Lea Mujića i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split na 68. Splitskom ljetu.

Za najbolje koreografsko ili dirigentsko ostvarenje

1. Maša Kolar za koreografiju predstave Poslijepodne jednog fauna na glazbu Claudea Debussya u koreografiji Maše Kolar i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci;

2. Leo Mujić za koreografiju predstave Veliki Gatsby na glazbu Philipa Glassa, Leonarda Bernsteina, Georgea Gershwina, Louisa Prima, Samuela Barbera, Glena Millera, George Whitefield Chadwidska i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta Split na 68. Splitskom ljetu;

3. Valentina Turcu za koreografiju predstave Gospođa Bovary na glazbu Frederica Chopina i drugih autora, prema motivima istoimena romana Gustavea Flauberta i u izvedbi Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu.

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za operu, operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj umjetnici, sopranistici Branki Beretovac – Vondraček.

Obrazloženje prenosimo u cijelosti:

Branka Beretovac-Vondraček, rođena u Zagrebu 17. lipnja 1944, bila je više od trideset godina prvi lirski sopran Zagrebačke opere. Utjelovila je mnoge lirske operne junakinje, za što je imala sve predispozicije: srčani i topao lirski glas, iznimnu muzikalnost i atraktivan scenski izgled.

Još kao djevojčica lijepo je pjevala i nastupala na školskim priredbama. Posve prirodno, počela je studirati pjevanje i diplomirala je 1969. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u  klasi profesora Zlatka Šira. Kao odličan diplomant dobila je nagradu Franjo Kuhač. No na sceni je počela nastupati već s dvadeset godina kao studentica i stipendistica Zagrebačke opere (od 1963. do 1969). Postala je pojam mitskih uloga u operama, poput Jelene u Nikoli Šubiću Zrinjskome, s kojom je debitirala 1964.  na premijeri u režiji Vlade Habuneka, te se s istom oprostila od scene na svojoj posljednjoj premijeri 1994., što je bila danas legendarna predstava u režiji Krešimira Dolenčića  koja je sve do danas zadržana na repertoaru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Između je pjevala još u trima različitim produkcijama Zrinjskog na podiju matične kuće, a kritika je njezinu kreaciju hvalila riječima “Jelena iz snova – umilna, uvijek nova, mladenačka i svježa”. Zaštitni znak njezine karijere ostaju Lisinskijeva Zorka u “Porinu”, te Gotovčeve uloge poput Đule iz “Ere s onoga svijeta”, naslovne junakinje opere “Morana” i Danice iz jednočinke “Stanac”. U svjetskom, tzv. “željeznom” repertoaru ističu  se njezine tri uloge s početnim slovom M koje su iznimno važne u njezinu repertoaru: Puccinijeva Mimi u “La Boheme”, Bizetova Micaela u “Carmen” i Smetanina Marica u “Prodanoj nevjesti”.

Tim trolistom likova gospođa Beretovac postavlja visoka mjerila, a njima pridodaje i tragična suzvučja Gounodove Margarete u “Faustu”, kao i Offenbachove Antonije u “Hoffmannovim pričama”. Njezin prirodno lijep glas svijetle boje i blistavih visina dolazi do izražaja i u suvremenijem stilu poput Viktorije u Kelemenovu “Opsandom stanju” ili sjajno oblikovane “hosen-role” Zdenke u Straussovoj “Arabelli”. Niz uspješnih opernih interpretacija za pamćenje upotpunjuje “elizejskom” – kako je naziva kritika – Euridikom Christopha Willibalda Glucka u operi “Orfej i Euridika”, kao i eteričnom Mozartovom Paminom u njegovoj “Čarobnoj fruli”.

Branka Beretovac-Vondraček surađivala je s istaknutim dirigentima i redateljima, osobito su je voljeli maestro Lovro von Matačić i profesor Vlado Habunek kojima je uvijek bila prvi izbor u premijernoj podjeli. Matačić ju je  tražio u produkciji Beethovenove opere “Fidelio” na Dubrovačkim ljetnim igrama 1970. da pjeva Marzellinu, uz slavnu Senu  Jurinac u naslovnoj ulozi. Od mladosti je sluša i inozemna publika: kad je Hrvatsko narodno kazalište zbog obnove smanjilo svoju djelatnost i preselilo se u Dom JNA, Branka Beretovac provela je sezonu 1967./1968. u Gradskom kazalištu u Bonnu.

Tamo je došao do izražaja njezin afinitet prema Mozartovu opusu; ostvarila je ulogu Ilije u Idomeneu, za koju je dobila vrijedna priznanja, a prethodno je već, u scenskoj produkciji Muzičke akademije u Zagrebu,  pjevala Groficu u Figarovu piru.  Nakon Bonna, otkriva je Europa, te gostuje u Ženevi, Monte Carlu, Madridu, Beču, Berlinu i Parizu. Mnoga su njezina tumačenja zabilježena na snimkama, pa u njezinom glasu možemo uživati i mi koji je  nismo imali privilegiju doživjeti uživo na sceni.

Ostaje trajno vezana za sredinu umjetničkih početaka i vraća se rodnom Zagrebu, uvijek privržena zagrebačkoj publici. Dobitnica je mnogobrojnih strukovnih nagrada i priznanja poput Vatroslav Lisinski, Milka Trnina i Josip Štolcer Slavenski, kojima sada pridružuje i Nagradu hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje na području opere.

Branka Beretovac-Vondraček

Žiri za kategorije opera, opereta i mjuzikl činili su: Jana Haluza (predsjednica), Goran Merčep i Laura Vadjon, a žiri za balet: dr.sc. Svebor Sečak (predsjednik), Lydia Mila-Milovac i Mladen Mordej Vučković

Rad svih žirija koordinirala je tajnica Hrvatskog društva dramskih umjetnika gđa. Marija Filipović. Ostale kategorije i nominirane možete pronaći na stranicama HDDU-a.