01
ruj
2022
Vijesti

Slušaonica: kajkavska popevka u rano doba diskografske industrije u Hrvatskoj

SLUSAONICA STARIH PLOCA PLAKAT 7.9.2022.

share

Slušaonica pod nazivom Kaj na šelak gramofonskim pločama: kajkavska popevka u rano doba diskografske industrije u Hrvatskoj održat će se u sklopu krapinskog Tjedna kajkavske kulture u srijedu, 7. rujna 2022. u 17 sati u dvorištu novoobnovljene Galerije grada Krapine (u slučaju lošeg vremena, u Srednjoj školi Krapina).

Kako je kajkavska popevka zvučala prije stotinjak godina? Tko su bili njezini skladatelji, a tko izvođači? Kakvo je mjesto zauzimala u diskografskoj produkciji domaćih izdavačkih kuća? Jesu li neki od primjeraka i do danas ostali istaknuti u bogatom kajkavskom repertoaru?

Voditeljica slušaonice je Tanja Halužan s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Slušaonica se organizira u sklopu projekta Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih. 

Projekt je usredotočen je na razdoblje od 1927. do kraja 1950-ih, obuhvaćajući time doba šelak ploča u produkciji triju diskografskih tvrtki sa sjedištem u Zagrebu: Edison Bell Penkala, Elektroton i Jugoton.

Osim ugroženosti gramofonskih ploča kao primarnih izvora te manjka pouzdane dokumentacije o njima, poticaj za zajednički rad sedmero suradnika na projektu i doktoranda dolazi i iz razumijevanja diskografije i njezine podupiruće industrije kao konstitutivnih za glazbu i glazbeni život s obzirom na dva ključna aspekta: samu glazbu koja se ostvaruje u izvedbi i/ili kao izvedba te diskografske “filtre” koji kroz odabir glazbenog repertoara i interpreta, produkcijske mogućnosti i težnje, uvjete rada glazbenika i načine tržišnog plasmana iscrtavaju ne samo dinamiku, hijerarhije i tendencije u glazbi i glazbenom životu nego i mikropovijest hrvatskog društva i kulture razmatranih razdoblja.

“Polazimo od hipoteze da diskografska industrija predstavlja važan uzorak za uvid u modernizacijske procese u hrvatskom i širem jugoslavenskom društvu, odnose kozmopolitizma i nacionalizma, klasnu stratifikaciju društva, regionalne razlike te međuetničke i rodne odnose.”

Moglo bi Vas zanimati