07
ruj
Vijesti

SO HRT i Pascal Rophé za 10 godina Trećeg

SO HRT i Pascal Rophé za 10 godina Trećeg

Foto: Marija Štilinović / HRT

share

U sklopu slavljeničkih koncerata za desetu godišnjicu Trećeg programa Hrvatske televizije na Sunčanoj strani Prisavlja, Simfonijski orkestar HRT-a sinoć je izveo ‘deset najljepših skladbi klasične glazbe’, pred brojnom publikom i pod ravnanjem Pascala Rophéa koji upravo od ove sezone preuzima funkciju šefa dirigenta Simfoničara. U jednoj od skladbi kao solist nastupio je naš proslavljeni pijanist Aljoša Jurinić.

Aljoša Jurinić

Foto: Marija Štilinović / HRT

10 godina Trećeg

„Zahvalio bih našem Simfonijskom orkestru i maestru Rophéu na večerašnjem koncertu – predivnom poklonu za deseti ročkas Trećeg! Kad smo kretali, nismo razmišljali o deset dana unaprijed, kamoli deset godina! Bilo nam je samo važno da krenemo čim prije, da čim prije zaposjednemo jedan kanal i otvorimo ga za kulturu i umjetnost. Nisam siguran jesmo li zaslužili ovakav poklon.

Naime, kad je HTV3 kretao jako nam se žurilo. Nije nas bilo puno i fokus je stavljen na sadržaje kojih uopće nije bilo u programu. Klasična i jazz glazba bila je prisutna i ranije i zato se njome, vjerojatno, nismo dovoljno pozabavili. Deset godina kasnije, užasno mi je žao zbog toga. Danas mi se čini da je jedna od osnovnih misija javnog servisa pronaći način kako približiti klasičnu glazbu široj i posebice mlađoj publici. To je veliki dug koji svi mi, pa i Treći, dugujemo javnosti“, osvrnuo se na početke Trećeg programa HTV-a Dean Šoša, jedan od njegovih pokretača i glavni urednik u prvim godinama.

Inicijative za kulturu dviju programskih čelnica

Danas su snimke i izravni prijenosi koncerata Simfonijskog orkestra HRT-a, kao i ostalih HRT-ovih ansambala, stalni su dio bogate ponude Trećeg programa, u kojoj klasična glazba svakako zauzima važno mjesto što potvrđuje i današnja urednica toga kanala, Vlatka Kolarović:

„Često naša publika zaboravlja da su dio HRT-a upravo ansambli što nas čini jednom od najvećih kulturnih institucija u zemlji i zapravo je njihov program i nositelj programa Trećeg programa HTV-a, s obzirom da smo po ugovoru s Vladom RH vezani ugovorom da imamo oko 4 i pol sata glazbe dnevno.

Što se tiče Sunčane strane Prisavlja – kada su u lockdownu ansambli prestali svirati – na zajedničku inicijativu, mene s programske strane i Ivane Kocelj kao rukovoditeljice ansambala – pokrenuli smo taj projekt da naši ansambli sviraju i da publika može doći na Prisavlje. I tek se ove godine prvi put pokazalo, nakon što su ukinute restrikcije, da publika to želi, da se koncerti odmah napune i da žele sudjelovati u programu.“

Koliko je suradnja pojedinih cjelina HRT-a, u ovom slučaju Trećeg programa HTV-a i ansambala HRT-a važna, potvrđuje i rukovoditeljica Radne jedinice Glazba, Ivana Kocelj:

„San je svakog tko se bavi izvedbenom umjetnošću, bilo kao umjetnik ili organizator, pobijediti njezinu prolaznost, zaustaviti trenutak u kojem nastaje. Pokretanje Trećeg programa HZV-a značilo je ostvarenje tog sna za orkestre i Zbor HRT-a. Koncerti ansambala HRT-a počeli su se redovito snimati jer se otvorio prostor za emitiranje takvih sadržaja na dnevnoj bazi. Simfonijski, Jazz, Tamburaški orkestar i Zbor HRT-a dobili su udarne termine, ne noć ili zoru kao do tad, i proširili publiku sa Zagreba na cijelu Hrvatsku. Sljedeći korak i zadatak za predstojećih deset godina bio bi dizati razinu produkcije i razvijati formate koji će ovu univerzalnu i vječnu glazbu učiniti privlačnom novim poklonicima, a projekt na takvom tragu je Sunčana strana Prisavlja i koncert Simfonijskog orkestra HRT-a održan sinoć.“

Skladbe za ovu prigodu predložio je maestro Pascal Rophé kojemu je ovo prvi koncert u svojstvu šefa dirigenta našega orkestra, točno mjesec dana prije početka nove koncertne sezone Majstorskog ciklusa u dvorani Lisinski.

Od prštave uvertire operi Figarov pir W. A. Mozarta, preko stavaka iz slavnih simfonija – Pete Beethovenove i Treće Brahmsove – nizali su se klasični evergreeni:, uvertira operi Majstori pjevači Richarda Wagnera, završni stavak Koncerta za klavir i orkestar u b-molu Petra Iljiča Čajkovskog u kojemu je briljirao Aljoša Jurinić, stavci iz suite Peer Gynt Edvarda Griega, Idila Blagoje Berse, finale 9. simfonije Iz novoga svijeta Antonína Dvořáka, Čarobnjakov učenik Paula Dukasa, te drugi stavak iz 10. simfonije Dmitrija Šostakoviča. Završnica su bili spektakularni dodaci: Bolero Mauricea Ravela i uvertira operi Carmen Georgesa Bizeta, stoji u priopćenju HRT-a.

Foto: Marija Štilinović / HRT

Naznake onoga što dolazi

„Ideja je bila da napravimo presjek povijesti glazbe od Mozarta do Šostakoviča. Ne bismo to mogli zvali najboljim skladbama, takav izbor nije ni moguć, no trebali smo deset skladbi za deset godina Trećeg programa, i to ne predugih, iako je i ovako bio dosta opsežan program. Tako da sam napravio izbor s obzirom na kronologiju: Mozart, Beethoven, Brahms, Wagner itd. Htjeli smo pokazati ono što je ovaj orkestar danas i što je njegov repertoar, kao i ono čime ćemo se baviti tijekom sljedećih sezona, pa sam primjerice zato uvrstio i francusku glazbu. Bio je to na neki način i moj proizvoljni izbor kako bih dao naznake onoga što će se događati u sljedeći sezonama, i onoga na čemu bih ja volio više raditi – više Beethovena, više Wagnera, glazbe 20. stoljeća poput Stravinskog“, otkrio je maestro Rophé.

Na pitanje koje mjesto u programu ima glazba hrvatskih autora djelomice je maestro odgovorio u svome intervjuu, no tražit ćemo je i pratiti svakako u radu ansambala nacionalne kuće i u nadolazećoj sezoni čija je najava upravo u tijeku na Prisavlju.

Moglo bi Vas zanimati