01
ožu
Vijesti

60. rođendan MBZ-a na 31. Muzičkom biennalu Zagreb slavi se u četiri bloka

MBZ_SCREENS

share

Kad je prije nešto više od dvije godine izabrana za umjetničku ravnateljicu Muzičkog biennala Zagreb, za 2021. i 2023. godinu, skladateljica Margareta Ferek Petrić nije ni slutila da će naići na mnogo veće izazove od onih uobičajenih festivalskih, umjetničkih i logističkih.

Kad je prije nešto više od dvije godine izabrana za umjetničku ravnateljicu Muzičkog biennala Zagreb za 2021. i 2023. godinu, skladateljica Margareta Ferek Petrić nije ni slutila da će naići na mnogo veće izazove od onih uobičajenih festivalskih, umjetničkih i logističkih.  Pandemija COVID-19 svojom je aurom beznađa i nemoći natkrilila cijeli svijet, a uništavačkom energijom posebno utjecala na živu kulturu i sve njezine pripadnike – autore, interprete, organizatore, publiku. Mnogi su projekti otkazani, odgođeni, izmijenjeni. Muzički biennale Zagreb bio je posebno pogođen novom situacijom. To je festival čija je bit u gustom rasporedu i gotovo neizdrživom dnevnom tempu izvedbi svih vrsta i oblika, festival koji se održava u doista velikom broju umjetničkih i drugih prostora grada Zagreba, festival koji u svojem genetskom kodu ima upisane intenzivne kontakte, druženja i razgovore svih sudionika. Sad se našao u novim uvjetima, u kojima (naizgled) ništa od toga više nije moguće ostvariti. Ako pandemijskim ‘novoNEnormalnim’ uvjetima pridodamo i razorni potres u ožujku, koji je oštetio mnoge zagrebačke prostore u kojima se održavaju kulturni programi, pa tako i programi MBZ-a, sredinom 2020. situacija za MBZ bila je sve samo ne povoljna i optimistična.

Brza reakcija
Zajednički tim HDS-a/MBZ-a brzo je reagirao još potkraj 2020. i donio odluku da se MBZ mora održati, ali u nešto drukčijem obliku. Pod nazivom (Re)konstrukcija – Continuum, ovogodišnji, 31. MBZ održat će se u četiri programska bloka, koji će sezati od ‘tradicionalnog’ Biennaleova travnja, preko ljetnih mjeseci pa sve do završnog slavlja – jesenskoga bloka prigodnoga naziva Celebration! U inat pandemiji, MBZ će svoj rođendan umjesto uobičajenih osam dana proslaviti višemjesečnim događanjima ispunjenima mnogim skladateljskim stilovima i karakterima, kontrastom generacija, staroga i novoga, tradicionalnog i suvremenog. „Imat ćemo priliku čuti i vidjeti nadolazeće glazbene profesionalce, ali se i prisjetiti velikih skladateljskih imena koja su ostavila neizbrisiv trag u svijetu suvremene umjetnosti. Program otvara vrata u 21. stoljeće, imamo mnogo praizvedbi, većinom mladih generacija hrvatskih skladatelj(ic)a. Kroz program ćemo osjetiti i dašak zemalja koje su obilježile život utemeljitelja MBZ-a Milka Kelemena, ali i preispitati mogućnosti i perspektive budućnosti glazbe koja se prije svega oslanja na razvoj tehnologije i njezino implementiranje u kreativne procese“, zaključila je umjetnička ravnateljica Margareta Ferek Petrić, kojoj u kreiranju programa svojim umjetničkim kompetencijama pomažu članovi programskog odbora: Davor Hrvoj, Tomislav Oliver i Ivan Josip Skender.

Integrirani rođendani
U svoju proslavu MBZ će ove godine integrirati još nekoliko rođendana: dvadeset godina Cantus Ansambla, sto godina Muzičke akademije u Zagrebu i Francuskog instituta te sto pedeset godina Zagrebačke filharmonije.
S obzirom na epidemiološka ograničenja, velik broj programa 31. MBZ-a bit će dostupan online – u izravnom ili odgođenom prijenosu; stoga, ako nećete moći biti u dvoranama, pratite nas na internetskim kanalima MBZ-a i HDS-a!
Na stranicama posvećenim 31. MBZ-u predstavit ćemo događanja prvih dvaju – proljetnih blokova, kao i predbiennalskog i dodatnog programa, koji će u travnju i svibnju Zagreb obgrliti jedinstvenom biennalskom aurom zaigranosti, znatiželje i istraživanja.

 

Hrvatski skladatelji na 31. Muzičkom biennalu Zagreb 2021.

Izbornici MBZ-a uvijek su strastveno zastupali domaću glazbu i pomno pazili da djela naših skladatelja budu ravnopravno uključena u program te da ih izvode domaći i strani glazbenici.

Muzički biennale Zagreb od svojega je osnutka 1961. bio mjesto na kojem su se predstavljali i miješali trendovi i inovacije u suvremenoj glazbi. Na taj su način naši skladatelji dobili priliku da se i sami uključe u aktualna svjetska strujanja; festival im je na neki način bio odskočna daska. Izbornici MBZ-a uvijek su strastveno zastupali domaću glazbu i pomno pazili da djela naših skladatelja budu ravnopravno uključena u program te da ih izvode domaći i strani glazbenici.

Četverostruka počast
Ta se tradicija održala do danas. Na festivalu koji slavi već šezdeset godina postojanja izvest će se djela čak 39 hrvatskih skladatelja suvremene glazbe svih naraštaja, a bit će praizvedene 23 skladbe naših autora.

Ovogodišnji Muzički biennale Zagreb posebnu počast odat će svojem osnivaču, velikom skladatelju, piscu i pedagogu Milku Kelemenu (1924. – 2018.) izvedbama četiriju njegovih kompozicija; antologijske Koncertantne improvizacije (1955.) na otvorenju će izvesti Zagrebački solisti. Već u sklopu predbiennalskog programa Kelemenu će biti posvećena izložba Kelemenov pozdrav svijetu Srđana Đuričića i Elvire Grbac.

Čut ćemo i djela skladatelja koji više nisu s nama, no njihov je rad duboko u tkivu MBZ-a. Milo Cipra (1906. – 1985.), jedan od pionira hrvatske suvremene glazbe, u trećoj je fazi stvaralaštva nacionalni, odnosno neoklasični stil zamijenio suvremenijim glazbenim tehnikama poput dodekafonije i aleatorike, utirući put slobodnijem izražavanju mlađih generacija skladatelja.

Iznimna poetičnost
Hrvatsko-francuski skladatelj Ivo Malec (1925. – 2019.) nakon učenja kod Pierrea Schaeffera postao je jedan od najvažnijih članova Groupe des recherches musicales te jedan od vodećih europskih autora suvremene glazbe. Stanko Horvat (1930. – 2006.) razvio je vrlo individualan glazbeni izričaj u kojem je suvremenim glazbenim strujanjima dao gotovo romantičarski ugođaj. Željko Brkanović (1937. –  2018.) skladao je suvremeno koncipiranu, ali formalno ipak na tradiciju oslonjenu glazbu, ne zazirući od glazbenih arhaizama. Igor Kuljerić (1938. – 2006.) u svojim je djelima reinterpretirao folklornu građu i baštinu u suvremenom glazbenom izrazu, a zanimale su ga i mogućnosti improvizacije. Marko Ruždjak (1946. – 2012.) u svojem je vrlo osobnom, gotovo introvertnom opusu pokazao iznimnu poetičnost i sklonost statičnosti i tišini.
Živuće autore ne treba posebno predstavljati jer će to učiniti sami. Svojim starijim djelima predstavit će nam se Silvio Foretić, Ruben Radica, Frano Parać, Sanda Majurec, Krešimir Seletković, Mirela Ivičević, Antun Tomislav Šaban, Davor Branimir Vincze, Ivana Kiš, Tomislav Fačini i Davor Bobić.

 

Donosimo i popis djela hrvatskih skladatelja koja će biti praizvedena na 31. MBZ-u:

Bojan Gagić: Dvije sekunde

Ivan Josip Skender: Uvodne fanfare

Krešimir KlarićLovro Stipčević: Svako traženje smisla je…

Ana Horvat – Iva Ćurić: Keep Calm and Fidget On, interaktivna zvučna instalacija

Gordan Tudor: concerto scosso

Ivana Kuljerić Bilić: Scarlet Woman Looking to the Left

Alen i Nenad Sinkauz: Sinking Toilet Water Level

Davorin Kempf: Sanctificetur nomen Tuum

Marko Slaviček: Metamórphōsis III

Helena Skljarov: Solo, za ansambl, dirigenta i šah

Frano Đurović: Koncert za klavir i elektroniku

Tena Ivana Borić: Toy Story

Višeslav Laboš: A-plauzibilno, instalacija

Ivan Violić: GD za Paetzoldovu flautu i elektroniku

Ivana Kiš: Jedan / One

Dubravko Detoni: Minijature, za piccolo

Maja Rivić: Dwelling in Time

Tihomir Ranogajec: Danse of Madness

Matko Brekalo: Gaul

Mladen Tarbuk: To A. C.

Boris Jakopović: Alliages II

Marko Markuš: Traumtagebuch

Berislav Šipuš: Posljednji… Intermezzo…(opera)

Moglo bi Vas zanimati