16
lip
Vijesti

Održana Opća skupština Hrvatskog društva skladatelja

3.37_Skupština HDSa_s balkona_mala

share

Prisutni redoviti članovi, bez ijednog glasa protiv, usvojili izvješća o radu za 2020. godinu te financijski plan za 2022. godinu.

U prvu nedjelju ovogodišnjih lokalnih izbora, 16. svibnja 2021. u Zagrebu, u dvorani kuće za ljude i umjetnost LAUBA, održana je redovita godišnja Opća skupština Hrvatskog društva skladatelja. Pod predsjedanjem predsjednika HDS-a Mladena Tarbuka, glavnog tajnika Antuna Tomislava Šabana s njegove desne strane te dopredsjednika Miroslava Buljana s lijeve, kao radnog predsjedništva, u njezinu radu sudjelovala su 63 redovita člana. Na Skupštini je jednoglasno usvojen novi statut Društva kojim se skladatelji jazz glazbe uvrštavaju u sekciju skladatelja ozbiljne glazbe, umjesto u sekciju popularne, kako je bilo dosad, s obzirom na nove tendencije u svijetu. Novi statut također donosi neke terminološke promjene (npr. anakroni pojam ‘akcije i manifestacije’ pretvoren je u ‘kulturni projekti’) i manje izmjene u radu Autorskopravnog odbora (broj članova umjesto dosadašnjih šest pretvoren u neograničen).

Završni plus
Prisutni redoviti članovi također su bez ijednog glasa protiv usvojili izvješća o radu za 2020. godinu, i to redom: programsko izvješće, financijsko izvješće, izvješće o transparentnosti i izvješće Nadzornog odbora, koje je prokomentirao njegov predsjednik Aljoša Šerić, iznimno zadovoljan što je „financijski ova teška godina završila ne s gubitkom, nego u plusu”. Također je jednoglasno usvojen financijski plan za 2022. godinu. Direktor ZAMP-a Nenad Marčec izrazio je ponos svojih kolega u službi koji su se od prvoga trenutka pandemije uspješno prebacili na posao od kuće. U roku od 48 sati 60 je računala bilo spojeno u novim ‘kućnim uredima’, posao nije trpio nego se usavršavao. Istaknuo je da je godina donijela drastično povećanje legalnog korištenja glazbe na internetu u Hrvatskoj; od tek nekoliko tisuća prije 2018., danas je registrirano više od 200.000 pretplatnika, što čini četvrtinu svih kućanstava u zemlji pretplaćenih na neki glazbeni ili audio-vizualni servis. Od članstva u rubrici ‘komentari’ najviše opaski i prijedloga imao je Jura Stublić, koji je pozvao kolege na što veće sudjelovanje u javnoj raspravi o novom Zakonu o autorskom pravu, koji bi trebao biti usvojen do kraja godine.

Minuta šutnje
Na Skupštini su, prema tradiciji, objavljeni dobitnici godišnjih nagrada Društva za proteklu godinu. U ime svih nagrađenih prisutnima se prigodnom riječju obratio Nikša Bratoš, dobitnik Nagrade Adalbert Marković.
Na početku su se svi nazočni u dvorani minutom šutnje oprostili od deset redovitih članova koji su nas zauvijek napustili od prošle Opće skupštine (Zoran Markulj, Rajko Dujmić, Ileana Grazio, Krešimir Herceg, Krunoslav Kićo Slabinac, Josip Magdić, Željko Pavičić, Siniša Doronjga Simpy, Vinko Glasnović i Juraj Gracin). Odmah zatim pozdravljeno je čak trinaest novih redovitih članova koji su u istom razdoblju primljeni u Društvo (Branimir Jovanovac, Đelo Jusić mlađi, Filip Novosel, Hrvoje Prskalo, Zvjezdan Ružić, Ozren K. Glaser, Sara Glojnarić, Joseph Kaplowitz, Karolina Rugle, Bruno Vlahek, Ivana Vrdoljak Vanna, Srđana Vrsalović i Luka Žužić). Ustanovljeno je da u ovom trenutku Društvo ima 389 redovitih članova te oko 10.500 pridruženih.

Bez obljetnice
Nakon dvosatnog radnog dijela, članovi, djelatnici i gosti nastavili su druženje na prigodnom domjenku, uz uvažavanje svih epidemioloških mjera. Svi su, uz materijale za Skupštinu, ponijeli kući i DVD s dokumentarnim filmom Zauvijek skladatelj – 70 godina Hrvatskog društva skladatelja redatelja i scenarista Tonija Volarića iz 2015., kao podsjetnik da je ovogodišnje svečano obilježavanje 75. obljetnice otkazano zbog pandemije i potresa, a za to planiran novac preusmjeren u Fond solidarnosti i prebačen na račune potrebitih članova. (HDS)

 

Nagrada Boris Papandopulo (autorsko stvaralaštvo na području ozbiljne glazbe)

Srećko Bradić: Sorrow, za gudače (praizveden na 45. Osorskim glazbenim večerima)
Skladba Sorrow Srećka Bradića inspirirana je istoimenim Van Goghovim crtežom i citatom francuskoga književnika Julesa Micheleta: „Kako je moguće da na svijetu postoji sama, napuštena žena?“ Ostavlja snažan, osoban i dubok dojam te se na vrlo individualan način približava bezvremenskoj i aktualnoj temi egzistencije žene u kontekstu društva. Zvukovno jedinstvo gudačkog korpusa ističe se logičnom i majstorskom orkestracijom te, kao i sama forma djela, ostavlja dojam jasnoće koji pogoduje interpretima i slušateljima. Zvučne slike koje Bradić gradi tijekom skladbe imaju zanimljiv tijek u svakom stupnju dinamike te omogućuju razumljivu percepciju gradnje skladateljevih ideja iz suptilnih, mirnih pasaža do kulminacija. Skladatelj se stilistički pretežito oslanja na tradicionalni izričaj u kojem izvanglazbeni sadržaj s vrhunskom preciznošću i emocijom prelijeva u cjelovito glazbeno-umjetničko djelo te ovom skladbom neupitno obogaćuje hrvatsku suvremenu glazbenu literaturu. Skladba Sorrow (Tuga) praizvedena je 2. kolovoza 2020. na Osorskim glazbenim večerima, u odličnoj interpretaciji gudačkog ansambla Acoustic Project Strings.

 

Nagrada Vatroslav Lisinski (doprinos hrvatskome glazbenom stvaralaštvu – pojedinci, organizacije, zajednice)

Iva Lovrec Štefanović i emisija Putovi hrvatske glazbe na Trećem programu Hrvatskoga radija – za kontinuirano promicanje hrvatskoga glazbenog stvaralaštva, u povodu 20 godina emisije
Hrvatska glazba proteklih dvadeset godina ima zajamčen medijski prostor u eteru Hrvatskoga radija, zahvaljujući ideji i inicijativi urednice, autorice i voditeljice, muzikologinje Ive Lovrec Štefanović. Njezina dvosatna emisija uživo Putovi hrvatske glazbe početkom sezone navršila je dvadeset godina kontinuiranog emitiranja na Trećem programu Hrvatskoga radija. Svakoga petka od 11 do 13 sati hrvatski skladatelji, muzikolozi i nakladnici koji se bave hrvatskom glazbom imaju zajamčen prostor predstavljanja uz stručno moderiranje i probranu zvučnu opremu. Mnogi su se pitali hoće li jedna osoba moći svakoga tjedna ispuniti program s čak dva sata aktualnih zanimljivosti hrvatske glazbe, i to u formatu emisije uživo, kakvih na Trećem programu dotad nije bilo. Iva je svojim zalaganjem i neizmjernim voditeljskim talentom uspjela odagnati sve sumnje, pozicionirati se kao vodeća radijska novinarka u zemlji te dokazati da domaće stvaralaštvo itekako ima što pokazati i čime zainteresirati slušatelje. Kroz njezine su emisije, u tisuću intervjua i reportaža, prošli gotovo svi sudionici svekolike hrvatske glazbene javnosti, poglavito oni „nekomercijalni” (klasičari i jazzeri). Uvijek spremno dočekuje nadolazeće naraštaje koji u Putovima imaju svoje debitantske intervjue i radijske praizvedbe. Njezin je prijemljiv ton i prijateljski stil prihvatilo šire slušateljstvo pa je emisija postala i ostala jedna od najslušanijih u programu Hrvatskoga radija. Uz 11. obljetnicu emisije, prije deset godina, pokrenula je istoimenu Facebook stranicu koja je (u nedostatku drugih) postala svojevrsni informativni stožer za hrvatsku glazbu i glazbenike. Ujesen 2012. pokreće autorsko-urednički ciklus 40-minutnih dokumentaraca Oda-birano na Prvom programu HR-a (utorkom HR1 u 18:15) koje često šalje na međunarodna natjecanja i osvaja nagrade. Ove će godine ući u jubilarnu, desetu sezonu tjednih emitiranja tih dinamičnih emisija uglavnom vezanih uz hrvatsku glazbu, koje radi sama ili potiče nove autore na stvaralaštvo u tom formatu, odgajajući time nove medijske stručnjake u kojima razvija afinitet prema domaćim skladateljima.

 

Nagrada Josip Andreis (glazbena publicistika i muzikologija)

Katarina Livljanić za muzikološko istraživanje i međunarodnu promidžbu rane hrvatske glazbe i posebno za e-knjigu Barlaam i Jozafat
Prof. dr. Katarina Livljanić – pjevačica i muzikologinja, jedna je od najeminetnijih međunarodnih stručnjakinja za izvedbu gregorijanskoga korala i liturgijske glazbe srednjega vijeka. Karijeru sveučilišne profesorice gradila je na Sveučilištu Sorbonne (Pariz), a od 2019. djeluje kao profesorica pjevanja srednjovjekovne i renesansne glazbe na uglednoj Scholi Cantorum Basiliensis u Baselu. Triput je bila gostujućom predavačicom i rezidencijalnom umjetnicom na Sveučilištu Harvard. Od 2017. suradnica je interdisciplinarnog hrvatskog projekta HAZU-a i HRZZ-a Cromuscodex70. S ansamblom Dialogos, koji je osnovala 1996., kontinuirano radi na projektima srednjovjekovnoga repertoara i glazbenoga kazališta, s poglavitim osvrtom na projekte hrvatske glazbene baštine u europskom kontekstu. U godini 2020. u (Njemačkoj i Italiji) premijerno je predstavila jedinstven projekt: multimedijsku e-knjigu i nosač zvuka Barlaam & Josaphat (nakladnici Outhere Music, France i Arcana) sa znanstvenim tekstovima na francuskom i engleskom jeziku. Oni predstavljaju pripovijest o kristijaniziranoj verziji života Bude, komparativno-istraživački složenu iz raznih pisanih arhivskih rukopisnih izvora: grčkih, starohrvatskih, talijanskih, staroslavenskih, židovskih, latinskih. Projekt uvodi slušatelja u jedinstven i intrigantan srednjovjekovni svijet, bogatim i originalnim video, audio i ikonografskim materijalima koji se temelje na komunikativnom znanstvenom narativu Katarine Livljanić. Riječ je o jedinstvenom primjeru istraživačkoga muzikološkog rada na izvorima rane glazbe koji slušatelju „otvara vrata kreativnog umjetničkog procesa koji je transformirao srednjovjekovnu legendu u glazbenu izvedbu“. Osim s ansamblom Dialogos, Katarina Livljanić je u ovom muzikološkom projektu surađivala s najvećim francuskim muzikološkim institutom, čija je članica (IReMus CNRS), te s laboratorijem izvrsnosti RESMED (Religions et sociétés de la Méditerrannée).

 

Nagrada Milivoj Körbler (autorsko stvaralaštvo na području popularne glazbe)

Ivan Dečak, za pjesmu Mali krug velikih ljudi
Pjesma Mali krug velikih ljudi Ivana Dečaka, u izvedbi Massima, jedan je od najvećih hitova s kraja 2020., pjesma koja je mjesecima bila na vrhu ljestvice najemitiranijih u Hrvatskoj. To je simbolička  kruna Dečakova autorskog rada, jer – kad uzmemo u obzir sve hitove Vatre, poput pjesama Tremolo, Tango, Saturn i Jantar, jasno je da je frontmen benda nakon dvadesetogodišnjega upornog rada uspio i kao autor. To potvrđuje upravo objavljena kompilacija trinaest najvećih hitova Vatre The best of – Sva naša ljeta, na koju čak i nije uvrštena pjesma Mali krug velikih ljudi, ali jest prethodni duet s Massimom Nama se nikud ne žuri. Neki od najboljih domaćih bendova nikad nisu dobacili do najvećih dvorana, naklada ili široke publike, a mnogi su na popularnost čekali godinama. Ako su je postigli, očekivani zlonamjernici često su im dobacivali – „prodali ste se“. Za razliku od kapitalističkog svijeta u koji smo (valjda) stigli, kod nas je uspjeh, čini se, najveća uvreda. Mrzimo uspjeh, pogotovo tuđi, volimo bendove dok su alternativni, ‘mali’ i ‘naši’, a kad za njih čuje i publika izvan garaže i kvarta, postaju ‘vaši’ i nisu više ‘naši’. Prelazak u prvu tržišnu ligu mukotrpan je i dug, često i nemoguć. Srećom, Ivan Dečak je s virovitičkom Vatrom imao drukčiju sudbinu. Vatra je jedan od onih bendova koji je nakon više od dvadeset godina rada, posljednjega desetljeća postigao uspjehe razmjerne uloženom trudu, radu i godinama provedenim ‘na cesti’, pa su od koncerata u Domu sportova stigli i do elitnih akustičnih nastupa u Dvorani Vatroslava Lisinskog. Bili su jedni od najvećih domaćih radnika na pop-sceni. S dolaskom pop-hitova, Ivan Dečak i društvo prešli su i na YouTube i streaming, koji su nakon radija i televizije odavno u svačijim kućama, što je, u vrijeme pandemije korone i izostanka koncerata, imalo bitnu ulogu u populariziranju dobre domaće pop-glazbe kakvu potpisuje i Ivan Dečak.

Nagrada Miroslav Sedak-Benčić (autorsko stvaralaštvo na području jazza)

Davor Križić, za 25 godina skladateljskog rada, više od 30 godina karijere, ostvarene skladbe za ugledne sastave kao što su Boilers Quartet i Davor Križić Experiment te Jazz orkestar HRT-a
Trubač Davor Križić afirmirao se kao skladatelj sredinom devedesetih godina 20. stoljeća, pišući za Boilers Quartet, čiji je član od osnutka. Upravo je hardbop pristup toga sastava odredio veći dio njegova autorskog stvaralaštva. Na tom su tragu posebice njegova rana djela, od kojih su mnoga dokumentirana na albumima Some Blues, Urony i Believin na CD-u Some Blues Boilersa, kao i To the Lite, koju potpisuje s Matijom Dedićem, s kojim je radio i glazbu za film Ledina Ljubiše Samardžića. Neka su od njih stekla kultni status i snimio ih je više puta u raznim obradama, no uvijek ih donosi na nov način, transformira ih, usavršava, prilagođava glazbenicima s kojima u tom trenutku svira. Primjerice, skladbu Some Blues snimio je i za CD That’s It, ali i Davor Križić Experiment, a razne verzije skladbe Yeah Man za albume Live in ZeKaeM Boilers Big Banda, St. Miles Infirmary Boška Petrovića i Boilers Quarteta te 75 godina HR, 45 godina TV Big Banda HRT-a. Sklada i za svoj sastav Davor Križić Experiment, s kojim je za istoimeni CD, osim Some Blues, snimio i nove skladbe, Davor’s Tune te Echoes of a Dream, tek jedno od njegovih djela koja je sanjao. Naime, Križić se nerijetko probudi usred noći i zapisuje zamisli koje mu se javljaju u snu, a potom ih analizira i dorađuje. Mnoge su i na repertoaru Jazz orkestra HRT-a, čiji je stalni član i s kojim je 2019. održao autorski koncert. U njima se osjeća da je savladao sve tajne jazza, da je proučio tradiciju afroameričke glazbe: od bluesa, New Orleans jazza, spirituala i gospela, preko swinga, bebopa i free jazza do novih postignuća. Primjerice, skladba Believin je duhovnog karaktera, a Days In Havana, koju je snimio za CD Motivo Cubano grupe Cubismo čiji je stalni član, pravi je latino dragulj. Svojim skladbama Križić uvjerljivo prenosi svoj unutarnji svijet, radost i ljubav koju u njemu pobuđuje jazz glazba. Radi se o uzbudljivim i poticajnim djelima koja izvođače mame na spontanu, neposrednu komunikaciju i nepredviđene situacije. Kad Križić mašta svoje skladbe, uvijek ga vodi misao da je jazz sloboda.

 

Nagrada Franjo Ksaver Kuhač (autorsko stvaralaštvo na temeljima tradicijske glazbe)

Zlatko Potočnik, za životno djelo, u povodu 90. rođendana
Skladatelj, aranžer, folklorist i glazbeni producent Zlatko Potočnik (Zagreb, 20. srpnja 1931.) od malih je nogu privatno učio glazbu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1956. godine. I danas, u svojoj devedesetoj, djeluje kao skladatelj, instrumentalist, aranžer i voditelj svojega kvinteta. Od studentskih dana, uz tradicijsku glazbu, bavi se jazzom i zabavnom glazbom. Godine 1970. zapošljava se na Hrvatskoj radioteleviziji, a od 1984. do 1991. obnaša dužnost glazbenoga producenta Tamburaškoga orkestra HRT-a. Trideset pet godina radio je kao voditelj u kulturno-umjetničkim društvima u Zagrebu i okolici. Jedan je od osnivača Ladarica, nekadašnji istaknuti svirač LADA i dugogodišnji bugarist Tamburaškoga orkestra HRT-a. S tim orkestrom surađuje od 1956. godine. Za diskografske kuće Croatia Records, Orfej, Suzy i mnoge druge snimio je tridesetak LP-a, kaseta i CD-ova. Danas djeluje kao slobodni producent i voditelj Zagrebačkog akademskog ansambla. Samo za razne tamburaške ansamble napisao je više od 1500 djela, pa bi ovom prigodom bilo gotovo neizvedivo nabrajati njegova djela. Svojim hiperaktivnim glazbenim djelovanjem utjecao je na brojne profesionalne suradnike, ali i na vlastitu obitelj. Kći Ira aktivno muzicira u očevu ansamblu, kao i unuk, vrsni akademski obrazovani pijanist Viktor Čižić. Skladbe i aranžmane Zlatka Potočnika izvode orkestri diljem Hrvatske i svijeta jer je on istinski doajen hrvatske tamburaške glazbe. Njegovo prebogato autorsko stvaralaštvo na tragu tradicijske glazbe nema premca u našim okvirima, ali i mnogo šire. Ovogodišnja Nagrada Franjo Ksaver Kuhač stiže u prave ruke. S obzirom na aktivnosti kojima se Zlatko i dalje bavi u glazbenom okružju, možemo očekivati još podosta toga. A tek mu je dvadeseta…

 

Nagrada Adalbert Marković (afirmacija položaja skladatelja i autorskih prava)

Nikša Bratoš, za doprinos afirmaciji autorskog prava, glazbe i glazbenika u kriznoj 2020. godini
Kao predsjednik Hrvatske glazbene unije i redoviti član HDS-a, Nikša Bratoš je u kriznoj godini, kad je epidemija potpuno zaustavila glazbena događanja, ključno utjecao na boljitak položaja glazbenika. Zalagao se i za skladatelje i za izvođače, koncertne organizatore, promotore i sve uključene u popratne djelatnosti glazbe bez kojih nema koncertnih događanja. U brojnim medijskim i javnim istupima stručno je i svima razumljivo isticao važnost prava svih glazbenika na život od vlastitoga rada. Pritom je, kao i dosad, bio konkretan, odmjeren i društveno odgovoran: dosljedno je i kompetentno u ime glazbene zajednice uobličavao njezine potrebe i stajališta, prenoseći ih mjerodavnim državnim institucijama, ne zanemarujući pritom sigurnost publike i najšire javnosti. Takvo stajalište, potkrijepljeno iskustvom i znanjem koje je stjecao desetljećima kao vrstan glazbenik i producent, donijelo mu je uvjerljivost i kompetenciju u djelovanju s ciljem pomoći glazbenicima i regulaciji njihova djelovanja. Hrvatska glazbena unija i Ministarstvo kulture i medija RH, zahvaljujući njemu, pokrenuli su projekt Jer svirati se mora, kojemu je znalački pružio potrebnu podršku. Imao je veliku ulogu u svim pregovorima s Nacionalnim stožerom Civilne zaštite, kojemu je često trebalo objašnjavati specifičnosti poslovnoga položaja glazbenika. Jedna od prigoda u kojoj se iskazao bio je i angažman za javno izvođenje glazbe na ugostiteljskim terasama nakon njihova ponovnog otvaranja, što je rezultiralo ponovnim pokretanjem toga dijela mehanizma naplate licencija za vlasnike autorskih i srodnih prava. Bio je to važan kotačić u daljnjoj normalizaciji poslovanja i privređivanja za sve dijelove glazbene industrije, proces koji je daleko od završetka. Jedan je od ključnih i pouzdanih kontakata za sve medije, od televizija do lokalnih radijskih postaja i web-portala. Zbog toga nesebičnog angažmana, Hrvatsko društvo skladatelja mu sa zahvalnošću i ponosom dodjeljuje ovu posebno važnu nagradu – jer skladati, svirati i zalagati za dobrobit svih se mora, baš onako kako to, u krizi ili izvan nje, već desetljećima radi Nikša Bratoš.

Izvor: Cantus 227

Autor fotografije: Marko Čolić

Moglo bi Vas zanimati