Jaka izvođačka imena i obilje hrvatske glazbe na 47. Osorskim glazbenim večerima
„Tu gdje se ljube Lošinj i Cres“, stihovima Luke Paljetka, smjestio se gradić turbulentne, ali kontinuirane povijesti duge 4000 godina. Iako Osor danas broji tek četrdesetak stalnih stanovnika, već gotovo pet desetljeća ima i stalne posjetitelje – zaljubljenike u osorsku povijest, podneblje, umjetnost, glazbu, tradiciju i suvremenost – sve ono što se sastaje u Osorskim glazbenim večerima, festivalu koji je 1976. vizionarski pokrenuo Daniel Marušić, s ciljem poticanja hrvatskog glazbenog stvaralaštva u okružju koje doista djeluje poticajno i na umjetničku kreativnost i na radost slušatelja.
Puni sjaj nacionalnog festivala s međunarodnim kontekstom
Nakon dva festivalska izdanja s nešto manjim brojem koncerata te mahom izvođačima iz Hrvatske, zbog svima nam dobro poznatih ograničenja, Osorske glazbene večeri vraćaju puni sjaj nacionalnog festivala s međunarodnim kontekstom. 47. put za redom nastavlja glazbom oživljavati osorsku baštinu, prije svega renesansnu katedralu, danas crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije gdje se odvija većina koncerata te osorski trg.
Od 16. srpnja do 18. kolovoza održat će se sedamnaest koncerata posvećenih najintimnijem obliku muziciranja – komornom. Glavna programska okosnica su dakako djela hrvatskih skladatelja odabrana po principu praizvedbi, obljetnica i podsjećanja na važne opuse. Dragocjena praksa naručivanja novih djela od hrvatskih skladatelja, za ovu je godinu iznjedrila šest praizvedbi, i to iz pera Tomislava Uhlika, Petra Obradovića, Gordana Tudora, Zorana Juranića, Mladena Tarbuka i Margarete Ferek-Petrić.
Dragocjena praksa naručivanja novih djela od hrvatskih skladatelja, za ovu je godinu iznjedrila šest praizvedbi
Još jedan lijepi običaj festivala obilježavanje je obljetnica rođenja odnosno smrti hrvatskih skladatelja; ove godine navršava se sto godina od rođenja Vladimira Ruždjaka, a čak tri skladatelja bilježe godišnjice smrti – Bruno Bjelinski, Marko Ruždjak i Ivo Maček. Njihova djela, od kojih mnoga svjedoče neraskidivu povezanost s poviješću festivala, bit će u fokusu nekoliko koncertnih programa, a tome treba pridodati i djela drugih hrvatskih autora u rasponu od Francesca Sponga-Uspera do Sare Glojnarić.
Glazbeničke snage 47. izdanja festivala
Oko tog dijela programa pažljivo je uklopljen onaj posvećen svjetskom repertoaru koji u Osor dovodi neka od najistaknutijih imena svjetske i hrvatske glazbene scene te odražava svu mnogostranost komornog izričaja. Pravo slavlje violinističkih bravura očekuje nas na otvaranju festivala u izvedbi virtuoza Bomsori Kim i Baptistea Lopeza te Baselskog komornog orkestra, a slijede ga osebujna zvukovnost Kvarteta trombona Zagrebačke filharmonije, suradnja sjajnih gitarista Petrita Çekua, Pedra Ribeira Rodriguesa i Tomislava Vukšića (Trio Elogio) s udaraljkašicom Ivanom Kuljerić Bilić, klasične formacije klavirskog trija (Trio Eusebius, Trio Busch) te gudačkog kvarteta (Zagrebački kvartet, kvartet Van Kuijk) kao i višestruke kombinacije glazbenika koje okuplja violončelistica Monika Leskovar.
Foto: Osorske glazbene večeri
Festivalu se uvijek rado odaziva i Radovan Vlatković koji će se udružiti s Renatom Pokupić i Danijelom Detonijem. Od remek-djela njemačkog Lieda s dodanim rogom, preko engleske solo pjesme (i hrvatske iz pera Vladimira Ruždjaka) koje će tumačiti Krešimir Stražanac, do suvremenih a cappella ostvarenja, vokalni dio programa okuplja ne samo glazbenike koji nižu uspjehe na svjetskim pozornicama, već i mlade snage čije vrijeme nesumnjivo dolazi, među kojima će cjelovečernji recital održati tenor Filip Filipović (uz Lanu Bradić za klavirom). Festival zaključuje vokalni ansambl Antiphonus koncertom u cijelosti posvećenim hrvatskim autorima, uz doprinose Vlatke Peljhan na violini/violi i Vida Veljaka na violončelu.
Radovan Vlatković / Foto: Osorske glazbene večeri
Treba spomenuti i dva solistička pijanistička nastupa – Lovre Marušića koji u Osor stiže gotovo izravno s glasovitog Međunarodnog pijanističkog natjecanja J. S. Bach u Leipzigu, gdje je već ušao u polufinale kao prvi hrvatski pijanist kojemu je to uspjelo – te Eve Gevorgyan koja se sa svojih osamnaest godina smatra jednim od najperspektivnijih talenata na svjetskoj pijanističkoj sceni.
Lovre Marušić
Svojevrsni odmak od glavnih programskih odrednica i prozor u tradicijsku glazbu nastupi sunansambla Bacchus Consort koji izvodi ranu glazbu s utjecajem narodne, ovaj put Europe i Južne Amerike; ansambla Robyja Lakatosa, proslavljenog virtuoza koji na jedinstveni način spaja klasičnu glazbu, jazz i tradiciju mađarskih Roma te Transhistria Ensemblea pod vodstvom Tamare Obrovac, koja je pak spajanjem istarskog idioma i jazza stvorila jedinstveni zvuk i ugled.
Bacchus Consort
Riječ je o bogatom programu koji nastavlja odrednice koje je prije 46 godina postavio Daniel Marušić te ih nadograđuje suvremenim standardima. Njegovanje nasljeđa i statusa nacionalnog festivala, koji je Osorskim glazbenim večerima dodijeljen 2011. godine već sedmu godinu predvodi Branko Mihanović kao umjetnički ravnatelj, uz Josipa Nalisa kao izvršnog producenta i predsjednika Udruge OGV, a svakako bitne zasluge za očuvanje autentičnosti ozračja festivala pripadaju unucima Daniela Marušića, koji su i dio organizacijskog tima. Nositelj festivala, u ime grada Mali Lošinj je Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj uz ravnateljicu Martinu Lipovac.
Foto: Osorske glazbene večeri
