Ukupno 13.988 prijavljenih djela članova HDS ZAMP-a tijekom 2025. godine pokazuje da domaća autorska scena ostaje iznimno produktivna. Ti podaci često prolaze ispod radara jer nemaju spektakularnu medijsku vrijednost, ali upravo oni možda najbolje opisuju stvarno stanje scene

10 hitova sa streaminga

Aktualno godišnje izvješće HDS ZAMP-a otkriva da je tijekom 2025. godine u Hrvatskoj evidentirano 46.915 glazbenih događanja, od ribarskih fešti do festivala elektroničke glazbe. Kad se taj broj rastavi na svakidašnjicu, bilježimo 129 događanja na dan. To je podatak koji na prvi pogled djeluje kao statistička zanimljivost i podatak za kviz Tko želi biti milijunaš, ali zapravo govori mnogo o položaju glazbe u hrvatskom društvu.

U medijima i na društvenim mrežama učestalo se stvara utisak da glazba danas postoji ponajprije kao digitalni sadržaj, kao beskonačan niz pjesama koje prolaze kroz algoritme streaming servisa i tih istih društvenih mreža. No, brojke pokazuju da hrvatska publika i dalje glazbu snažno doživljava kao društveni događaj, kao iskustvo koje traži fizičku prisutnost i zajedničko sudjelovanje.

Od ukupnog broja događanja čak 32.507 otpada na zabavne priredbe, dok je održano 11.477 koncerata popularne glazbe i 2.931 koncert ozbiljne glazbe. Takva struktura pokazuje da koncertni sektor nije samo preživio postpandemijsko razdoblje, nego se prometnuo u jedan od ključnih stupova glazbenog gospodarstva. Posljednjih godina često se raspravljalo o tome hoće li digitalni servisi dugoročno promijeniti odnos publike prema glazbi uživo. Nakon svega što se dogodilo od 2020. nadalje, odgovor je danas prilično, reklo bi se, egzaktan: digitalne platforme promijenile su način na koji ljudi otkrivaju glazbu, ali nisu umanjile potrebu da je dožive uživo.

10 pjesama domaćih autora + 5 inozemnih

Štoviše, moglo bi se reći da su koncerti postali važniji nego ikad prije. U vremenu kad gotovo svaka pjesma postoji na dohvat jednog klika i kad je cjelokupna povijest popularne glazbe dostupna unutar nekoliko sekundi, iskustvo zajedničkog slušanja postalo je rijedak resurs. I ne samo to – prvi put ove godine prihodi od koncerata nadmašili su prihode od snimljenih djela! I to je dokaz da koncert više nije samo prezentacija repertoara nego potvrda pripadnosti određenoj zajednici, generaciji, svjetonazoru ili emocionalnom iskustvu.

To se jasno vidi na primjeru izvođača koji su obilježili godinu po broju prodanih ulaznica. Na vrhu se nalazi Marko Perković Thompson, čiji su koncerti tijekom 2025. godine postali jedan od dominantnih društvenih  fenomena u Hrvatskoj. Devet velikih samostalnih nastupa – uključujući zagrebački Hipodrom, Sinj, Osijek, Varaždin, Zadar i Arenu Zagreb – stvorili su razinu medijske vidljivosti kakvu domaća scena rijetko bilježi.

Bez obzira na različita politička ili kulturna tumačenja njegova uspjeha, teško je ignorirati činjenicu da je riječ o izvođaču koji je uspio pretvoriti koncert u oblik masovnog pokreta. Maspok, reklo bi se u nekim drugim vremenima. U ovom današnjem dobu, odnosno vremenu fragmentirane publike i beskonačnog udičarenja za pažnju, mogućnost okupljanja desetaka tisuća ljudi oko istog repertoara postala je iznimka, a ne pravilo. Thompsonov uspjeh zato nije zanimljiv samo kao glazbeni fenomen nego i kao pokazatelj šire društvene potrebe za događajima koji nadilaze granice same glazbe.

Ipak, jednako je zanimljiv ostatak liste najuspješnijih koncertnih izvođača. Severina, Parni valjak, Dalmatino, Urban, Gibonni, Neno Belan, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Tony Cetinski, Petar Grašo, Crvena jabuka, Vesna Pisarović, Prljavo kazalište, Neda Ukraden i Dražen Zečić predstavljaju svojevrsni presjek posljednjih tridesetak, pa i četrdeset godina domaće popularne glazbe. Riječ je o izvođačima čija se tržišna pozicija ne temelji na trenutačnom hitu nego na dugogodišnjem odnosu s publikom.

Koncertne vedete

Promatrajući taj popis, teško je ne primijetiti da hrvatska koncertna industrija i dalje počiva na izvođačima koji su karijere gradili još u vrijeme dominacije radija, televizije i fizičkih nosača zvuka, ploča, kaseta i CD-ova. Dok se u mnogim europskim zemljama posljednjih godina pojavljuje nova generacija koncertnih zvijezda, hrvatsko tržište i dalje pokazuje snažnu sklonost kontinuitetu. Možda je ovo eufemizam, ali to nije nužno znak stagnacije. Naprotiv, može se tumačiti i kao dokaz da domaća publika i dalje cijeni dugoročno izgrađen identitet, autentičnost i prepoznatljivost. No, sljedeće godine sigurno će biti barem jedno novo ime – Jakov Jozinović i možda to bude trend pomlađivanja ove liste.

Takva situacija otvara zanimljivo pitanje o odnosu između popularnosti i trajnosti. U digitalnoj ekonomiji pažnje hit može nastati preko noći (a Jakov je stekao popularnost bez ijednog hita!). Jedan viralni video, jedna uspješna playlista ili jedna dobro pogođena objava mogu izvođaču donijeti stotine tisuća novih slušatelja. Međutim, pretvaranje te pažnje u dugoročan odnos s publikom i dalje ostaje najteži zadatak. Koncertna statistika iz 2025. godine pokazuje da upravo na toj razini dolazi do najveće razlike između trenutačne popularnosti i stvarne tržišne snage.

Dok koncertne brojke govore o kontinuitetu, podaci o digitalnoj potrošnji glazbe pričaju nešto drukčiju priču. Na listi najuspješnijih domaćih pjesama na streaming servisima dominiraju izvođači koji su posljednjih godina oblikovali novu generaciju hrvatske popularne glazbe. Hiljson Mandela, Miach, Grše, Peki i Vojko V pripadaju generaciji autora i izvođača koja nije nastala kroz tradicionalne medijske mehanizme. Njihove karijere izgrađene su prvenstveno unutar digitalnog prostora.

Okrenimo se sutrašnjici: Jakov Jozinović / Foto: Gordan Svilar

Zbog toga možda nije slučajno da upravo taj dio izvješća najjasnije pokazuje promjenu generacijskih navika. Pjesme kao što su ”Anđeo”, ”Forza”, ”Fantazija” ili ”Mangio Pasta” uspješne su zato što funkcioniraju unutar kulture streaminga. Njihova publika ne čeka radijsku premijeru niti prati glazbene televizije ili emisije. Ona glazbu pronalazi kroz preporuke algoritama, dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama i svakodnevnu komunikaciju unutar digitalnih zajednica. Istodobno, mnogi posjetitelj koncerata izvođača kontinuiteta ne da nije čuo te pjesme, nego ni ne zna za te izvođače!

Posebno je zanimljivo promatrati odnos između streaming platformi i tradicionalnih medija. Lista najemitiranijih domaćih pjesama na radiju i televiziji značajno se razlikuje od liste najstreamanijih pjesama. To ne znači da jedna publika isključuje drugu. Naprotiv, riječ je o različitim načinima konzumacije glazbe koji voze paralelni slalom.

Radijski eter i dalje favorizira pjesme koje imaju širi demografski doseg i koje mogu funkcionirati unutar programskih formata namijenjenih velikom broju slušatelja. Streaming servisi, s druge strane, omogućuju mnogo preciznije segmentiranje publike. Zbog toga se danas može dogoditi da jedna pjesma ima milijunske digitalne rezultate, a da pritom ne bude dominantna u tradicionalnim medijima. Takva situacija prije desetak godina bila bi gotovo nezamisliva.

Streaming još uvijek nije nadvalado fizički kontakt

Upravo digitalni segment predstavlja možda najvažniju razvojnu priču hrvatske glazbe u posljednjem desetljeću. Prihodi od streaminga, UGC-a i VOD servisa porasli su s 300 tisuća eura u 2019. na rekordnih 4,8 milijuna eura u 2025. godini. Takav rast nije rezultat samo širenja pojedinih platformi nego i promjene samog koncepta glazbene potrošnje.

Glazba više nije samo sadržaj koji publika pasivno konzumira, ni u svijetu, pa tako ni u Hrvatskoj. Ona je postala sastavni dio digitalne komunikacije. Koristi se za oblikovanje identiteta, stvaranje emocionalnog konteksta i komunikaciju na društvenim mrežama. Pjesma danas može imati nekoliko paralelnih života: jedan na streaming platformama, drugi na TikToku, treći na YouTubeu, četvrti na koncertnim pozornicama i peti u radijskom eteru. Šesti, dakako, na našem portalu.

Takva transformacija posebno je važna za autore. Ukupno 13.988 prijavljenih djela članova HDS ZAMP-a tijekom 2025. godine pokazuje da domaća autorska scena ostaje iznimno produktivna. Istodobno je evidentirano 648 novih članova. Ti podaci često prolaze ispod radara jer nemaju spektakularnu medijsku vrijednost, ali upravo oni možda najbolje opisuju stvarno stanje scene.

Iako dugo bez nove pjesme, Gibo i dalje dominira / Foto: Valerio Baranović

Naime (u zagrebačkome medijskom žargonu napisalo bi se: naime, kaj?), svaka glazbena industrija dugoročno ovisi o sposobnosti stvaranja novih autora. Koncerti mogu privremeno održavati tržište, katalog može generirati stabilne prihode, a digitalne platforme mogu povećavati dostupnost repertoara, ali bez novih pjesama i novih autora cijeli sustav prije ili kasnije počinje stagnirati. Hrvatska scena zasad ne pokazuje takve simptome.

Zbog toga godišnje izvješće HDS ZAMP-a ne treba čitati samo kao financijski dokument. Ono predstavlja svojevrsnu kartu suvremene hrvatske glazbe. Na toj karti nalaze se Hipodrom i Spotify, Grše i Gibonni, TikTok i radijski eter, festivalske pozornice i lokalne fešte, koncertne arene i zasloni smartfona. Sve te točke povezane su istom niti – publikom koja je, unatoč svim promjenama tehnologije i tržišta, pokazala da je spremna izdvojiti vrijeme, pažnju i novac za glazbu koja joj nešto znači. Treba li onda čuditi da muzika ne prestaje dolaziti iz podruma, iz krova i čitava Hrvatska pleše kao da je luda, luda, luda?