Deset pučkih napjeva koji obilježavaju Božić

Unatoč uvriježenome mišljenju da u Hrvatskoj postoji oko četiristo božićnih napjeva, maestro Bojan Pogrmilović kaže kako ih prema njegovoj evidenciji postoji više od četiri tisuće

Za medije i trgovine, božićno vrijeme nastupa krajem studenog. Tada se kite ulice, postavljaju borovi i stvara se božićni ugođaj čiji je cilj stvoriti bolje uvjete za božićni šoping. Sve vrvi božićnim pjesmama. Najčešće su to inozemni božićni hitovi u izvedbama Deana Martina, Elvisa Presleyja, Mariah Carey, Wham!a i mnogih drugih ili naših poskočica u koja se izjednačuju Grinch, Sveti Nikola, Djed Mraz, Djed Božićnjak, a koji puta se spomene i mali Isus. No, tradicija hrvatskih božićnih pjesama mnogo je veća. Štoviše, s ovako velikom brojkom tradicijskih pjesama za Božić može se pohvaliti rijetko koji narod u svijetu.

Zbor Matice Hrvatske Ruhr – Bog se rodi v Vitliomi, Pariška pjesmarica iz 1380.

Prema mnogim izvorima najstarija poznata božićna pučka popijevka je “Bog se rodi v vitliomi” koja potječe s kraja četrnaestog stoljeća a pri put je zapisana u Pariškom zborniku iz 1380. godine. Napjev opisuje pučko viđenje Isusova rođenja prema Lukinu evanđelju (glava 2.).

Ta pjesma ima svoju duboku pučku teologiju “Bog se rodi v vitliomi, đavlu silu tak da slomi”, dakle Božjim rođenjem nadvladano je zlo. Na osnovu izvorne melodije  “Bog se rodi v vitliomi” tijekom godina nastale su razne modifikacije ovog napjeva poput: “Bog se rodi va Betleme”, “O Bog se rodi, Vitlijanjo”, “O Bog se rodo, Vitlijanjo”.

Anđelko Klobučar i mješoviti zbor župe sv. Franje Ksaverskog – U se vrime godišta

Sličan je stih i u još jednoj božićnoj popijevci nešto mlađeg datuma “U to vrime godišta” koji se iz Istre proširio po Dalmaciji a kasnije i po cijeloj Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Ujedno, ovo je napjev s najbrojnijim verzijama. Naime skoro svako mjesto ima svoju verziju ove pjesme koja se razlikuje ne samo u nazivu, modifikaciji melodije nego i teksta.

Neki od sukladnih naslova pjesme “U to vrime godišta” su: “Va se vrime godišća”, “Va vse vrime godišća”, “U se vr`jeme godišća”, “Vu to vreme godišća”, “U sie vrieme godišta”, “U se vrime godišća”, “U sve vrime godišća”, “U sej v`rjeme godišta”, “U se vrime godišta”, “U to vrime godišta”, “U to vrijeme godišta”, “U sve vrime godišta”, “U sve vrijeme godišta”.

Izak Špralja u svom tekstu: “Kako je nastao stari hrvatski božićni spjev “U to vrime godišta'” objavljenom u Bogoslovskoj smotri (BG 20096_095) navodi da je prva verzija ove pjesme zapisana glagoljicom 1468. godine u tzv. Petrisovu zborniku Župnog ureda u Vrbniku što ju definitvno ubraja među najstarije božićne pjesme. Napjev “U to vrime godišta” sa svojih trideset kitica iznosi cijelu pučku pripovijest Isusova rođenja opjevanu u stihovima.

Simfonijski zbor i orkestar Mostar – Kyrie eleison

Napjev “Kyrie eleison” nastao je u Međimurju prema prvom rukopisnom zapisu u krugu obitelji Kollay a prvi puta je zapisan u pjesmarici “Popevke Bosichne Ambrosiussa Kollay 1835”.

Nalazi se i u pjesmarici Napivi bogoljubnih cerkvenih pisamah tiskanoj u Budimu l850. godine. Oblik napjeva kakvog danas poznajemo napravio je početkom 20. stoljeća Franjo Dugan dok je tekstualnu prilagodbu načinio Ferdo Rožić.

Napjev je postao standardni dio božićnog misnog ordinarija i u svoje tri strofe (Kyrie eleison / Krist eleison / Kyrie eleison) nadomjestak su pokajničkog čina   Gospodine smiluj se / Kriste smiluj se / Gospodine smiluj se.

Klapa Trogir – Svim na zemlji

Krunoslav Kićo Slabinac – Svim na zemlji

B.R.K. & Bero (Marijan Brkić i Bero Blažević) – Svim na zemlji

I napjev “Svim na zemlji” nalazi se u pjesmarici Napivi bogoljubnih cerkvenih pisamah, Budim l850.. I za nju današnju harmonizaciju je napravio Franjo Dugan. Napjev predstavlja svečani hvalospjev “Slava Bogu na visini” te se prema božićnom misnoj ordinariju izvodi umjesto Slava Bogu na visini.

Stihovima treće strofe: “Sinka svoga, Boga moga – S Ocem, Duhom jednakoga, – Duhom svetim začetoga, – Od Marije rođenoga.” izražava se duboka vjera u misterij Božića čijim rođenjem dolazi mir na zemlju.

Na primjeru ove pjesme dočarat ću vam raskoš ne samo napjeva nego i obrada. Pjesmu “Svim na zemlji” (premda bi se se bilo koja od pjesama mogla predstaviti na sličan način) predstavljam u tri različite obrade: klapskoj, tamburaškoj i rokerskoj.

Sandra Bagarić, Vlado Kalember i Klinci s Ribnjaka – Radujte se narodi

Još jedna pjesma od ovih desetak najpoznatijih božićnih popijevki svoje korijene vuče iz pjesmarice Napivi bogoljubnih cerkvenih pisamah, Budim l850.

Riječ je pjesmi “Radujte se, narodi” koja svojim optimizmom i pozivom na radost naroda zbog rođenja Spasitelja.  Jednostavnost i razigranost melodija dovele su do toga da se pjesma našla na repertoaru ne samo mješovitih nego i mnogih dječjih i zborova mladih a često je na repertoaru i mnogih solista.

Zbor Podgorac – Veselje ti navješćujem

U grupu veselih i radosnih božićnih napjeva koja ističe pučku radost rođenjem Spasitelja  ubraja se i napjev “Veselje ti navješćujem“.

Stihovi su pučkim riječnikom izrečena misao Lukina evanđelja glava 2, 10-11:  “Ne bojte se! Evo javljam vam blagovijest, veliku radost za sav narod! Danas vam se u gradu Davidovu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin. Napjev “Veselje ti navješćujem” je prvi puta tiskan u zbirci  Đ. Vejkovića, 1807. godine a harmonizaciju koja danas poznamo načinio je Franjo Dugana.

Klapa Cesarice feat Hojsak & Novosel – Zdravo budi mladi Kralju

Među ove posebno odabrane božićne napjeva svakako bih ubrojao i međimurski napjev “Zdravo budi mladi Kralju” koji se po mnogo čemu razlikuje od ostalih hrvatskih božićnih pjesama.

Pjesma je u 5/8 mjeri (2+3, 3+2) koji se nepravilno izmjenjuju uz slične melodije s drugačijim harmonijskim rješenjima. Baš zbog toga pjesma je veliki izazov za mnoge izvođače. A kad se skladbi pristupi neopterećeno, onda se može dobiti i ovakva verzija koju su napravile Cesarice i suradnji s duom Hojsak & Novosel.

Matija Antolić i zbor Hrid –  Cmreki v snegu spiju

Još jedan međimurski napjev koji potječe iz Selnice “Cmreki v snegu spiju” predstavlja izazov za mnoge izvođače. Za izvođenje ove sjetne uspavanke malom Isusu uistinu treba puno duše. Mislim da je to baš dobro pošlo za rukom Matiji Antoliću koji ju je 2016. snimio na albumu Božićne pjesme.

Anđelko Klobučar i mjesšoviti zbor župe sv. Franje Ksaverskog – Narodi nam se

Među starije napjeve, jedan koji potječe iz sjeverne Hrvatske s kraja šesnaestog stoljeća, ubraja se i “Narodi nam se”. Svečani karakter napjeva i tekst koji predstavlja svojevrsni kalendar božićnog vremena, budu da je svaka kitica posvećena pojedinom božićnom blagdanu (sv. Stjepan, sv. Ivan, sveta Obitelj, Tri kralja…) stoga je i dobila počasno mjesto na završetku božićne liturgije(Mise).Harmonizaciju kakvu danas imamo načinio je Anđelko Klobučar.

Među poznatije božićne pučke napjeve svakako treba ubrojati još i “Rodio se Bog i Čovjek” iz zbirke Đ. Vejkovića, 1807. zatim “O pastiri, vjerni čuvari”. Za oba napjeva harmonizaciju je načinio Mato Lešćan. Tu je, potom, i “Dvorani neba”, “O Betleme”, “Kada zvijezda divna” za koje je harmonizaciju napravio Franjo Dugan.

Akademski zbor “Ivan Goran Kovačić” – Tri kralja jahahu

Miroslav i Gordana Evačić – Tri kralja jahahu

Bruno Krajcar feat Dina Rizvić – Tri kralja

Za kraj svakako treba spomenuti i napjev “Tri kralja jahahu” koji je nastala u Istri. Napjev kroz svojih devet strofa priča priču o trojici kraljeva koji su se došli pokloniti novorođenom Kralju od dolaska u Jeruzalem, susreta s Herodom, poklona Isusu te darivanju s darovima koje su mu donijeli. I ovu krasnu a jednostavnu harmonizaciju načinio je Franjo Dugan.

I ovdje vam kroz tri obrade donosim ne samo raskoš ove melodije nego i bogatstvo obrada. Pjesmu možete čuti u klasičnoj, etno i jazz obradi.