Bug Future Show 2024.
Od akorda do algoritma - hoće li AI postati novi Beethoven?
Bug Future Show u svojem je jedanaestom izdanju u zagrebački Mozaik centar ove godine privukao nekoliko tisuća posjetitelja koji su cijeli dan uživali u sadržajima u čak tri dvorane
Posljednji panel, u četvrtak 8. veljače, bio je posvećen glazbi. Što umjetna inteligencija znači za izvođače, može li im pomoći ili odmoći, sve je pokušao saznati Bojan Mušćet, moderator panela “Od akorda do algoritma – hoće li AI postati novi Beethoven?”.
Njegovo šareno društvo s kojim je raspravljao o dosezima umjetne inteligencije u glazbenoj industriji činili su Alka Vuica, kantautorica, Tom Pasanec – PEZNT, glazbeni producent i DJ, Zvonimir Dusper – Dus, glazbeni autor, producent i Ante Magzan, kreativni direktor koji ima fokus na stvaranju inovativnih brendova kroz kreativnost, strategiju i tehnologiju.
Pojavom Chat GPT-a i njemu srodnih alata započeli su eksperimenti stvaranja umjetnosti bez konkretnog truda i mašte s ljudske strane, odnosno uz pomoć umjetne inteligencije. Društvene mreže preplavile su AI verzije odavno pokojnih umjetnika, počeli su se štancati ljubavni romani na koje okida velik dio knjiške zajednica na internetu, kreativci iz svih industrija počeli su zamišljati i kreirati svjetove uz pomoć generativnog AI-a, a na novu tehnologiju nisu ostali imuni ni hrvatski glazbenici. Let 3 već godinama uspješno koristi ove alate za promociju svoje glazbe.
Prošle su godine kreirali AI iskustvo za svoje fanove koji su mogli voziti njihov sada već prepoznatljivi zlatni traktor, a ove godine svoju pjesmu za Doru promoviraju generiranim AI pilićima koji pjevaju “Babarogu”. Nedavno je i Tony Cetinski objavio glazbeni spot za posljednju suradnju s Adijem Šošom koji je također izrađen pomoću umjetne inteligencije.
Hoće li ovaj skok u generativnom AI-u i kako promijeniti način na koji se sklada i producira glazba, kako će utjecati na naše navike biranja glazbe i na stvaranje glazbenih trendova, je li tehnologija dobar sluga i može li postati loš gospodar u kreativnim industrijama pokušali su odgovoriti ovi panelisti.
Alka dijeli mišljenje Nicka Cavea koji tvrdi da je umjetna inteligencija groteskno ismijavanje onoga što znači biti čovjek. Mušćeta je zanimalo hoće li to biti bitno generacijama koje dolaze i koje će glazbu možda doživljavati na puno drugačiji način od onog na koji je mi danas doživljavamo i volimo.
“Mislim da u pisanju pjesama, i u umjetnosti općenito, umjetna inteligencija ne može zamijeniti čovjeka. Smatram da je umjetnost prvo božanska iskra i mislim da su umjetnici na neki način mediji koji se spajaju s božanskom energijom iz koje zapravo crpe inspiraciju i dobivaju ono što zapisuju. Kroz život sam naučila i mogu se dovesti u stanje da pišem ako nemam inspiraciju, mogu to okrenuti na zanat, ali te pjesme su uvijek drugačije od onih koje su došle same”, govori Vuica.
S druge strane, Noam Chomsky kaže da je umjetna inteligencija samo alat za plagiranje. Hoće li ona u budućnosti zamijeniti skladatelje, tekstopisce, aranžere i producente, Dus u to ne vjeruje, ali kaže da će promijeniti puno toga jer to već sada događa. Misli da se treba zapitati zašto se itko bavi glazbom jer je glazbeni biznis nastao zbog glazbe, a ne obratno. Zanatski će dio svi htjeti prebaciti na robota, ali poriv za glazbom će ostati kod čovjeka.
“Ono što je donijela umjetna inteligencija vidim kao jedan novi prostor u kojem se možemo kretati. Jednako tako slušatelji mogu ili ne moraju konzumirati takvu glazbu. Ono što sporno jest kada ta granica ne postoji, odnosno, kada je namjerno izbrisana i kada se skriva da je nešto umjetno. To već postoji u umjetnosti koja je, kako Alka kaže, kao zanat. Svi mi koji radimo neke stvari po narudžbi, koristeći mišiće mozga, mislim da će se taj dio moći zamijeniti AI. Ja ću je prvi koristiti za takve poslove ako mi je cilj zaraditi novce u što kraćem vremenu i ako je rezultat dovoljno dobar za onoga koji to kupuje.”
Posve je izvjesno da je umjetna inteligencija već postala dio kreativne industrije. Magzan radi s glazbenicima koji ozbiljno pristupaju umjetnoj inteligenciji. “Ona nikad neće zamijeniti, primjerice, brand Alke Vuice, Dusa ili Gibonnija, ali mislim da je jako moćan alat već sada. Za deset godina mislim da ona više neće biti alat, nego dominantan način stvaranja.”
U svijesti je najvećeg broja ljudi da će primjena umjetne inteligencije biti najveća baš u elektronskoj glazbi kojom se bavi PEZNT. On kaže da još uvijek radi sam i s ostalim glazbenicima, ali da je ipak naredio chat GPT-u da mu napravi video spot za njegovu pjesmu.
“U tehnologiji sam kao klinac još od Atarija i uvijek sam prihvaćao neke nove stilove i gledao ih kao nadogradnju na ono čime se bavim. Ne vidim ništa loše ako još uvijek postoji ljudski potpis u svemu tome. Glazbom se bavim jer uživam u tome, a ne da je netko drugi radi umjesto mene. Ako u ovom trenutku trebam crnački gospel zbor, a nemam ga u Zagrebu, drago mi je da mogu ga mogu dobiti zbog nekog AI toola. Ovo je samo jedan korak u evoluciji stvaralaštva. Ne treba imati odbojnost prema novim stvarima, već samo naučiti kako ih koristiti.”
Na pitanje hoće li publika željeti slušati gospel zbor stvoren od umjetne inteligencije ili će htjeti slušati pravi gospel zbor uživo, PEZNT odgovara da se publika posljednjih godina jako promijenila i da glazbu više uopće ne percipira kao glavni proizvod nego kao kompletno iskustvo.
Regulativa u svemu, pa i u tehnologiji, kaska za onim što dolazi. Magzan je pokušao odgovoriti na koji način regulirati upotrebu umjetne inteligencije. “Mislim da živimo u jednom dosta zanimljivom vremenu u kojem se događa puno stvari, puno plagijata, različitih načina eksperimentiranja i to je sve jedan divlji zapad koji se mora dogoditi prije nego što nađemo način na koji će to zapravo funkcionirati u budućnosti. Postoji radna verzija Direktive Europske komisije i akta o umjetnoj inteligenciji koja bi trebala biti izglasana u travnju, a koja bi trebala stupiti u primjenu do kraja godine. Njome će Europa postati prvo geografsko područje koje će stvarno regulirati umjetnu inteligenciju.
Kako spojiti kreativnu i tehnološku zajednicu, publici je pokušao približiti PEZNT s obzirom na svoje iskustvo i s tehnologijom i s glazbom. “Mislim da je moć u onome tko koristi ovu tehnologiju. Ako si veliki talent, onda možeš profitirati korištenjem ovog alata, a ako si neki amater, onda nećeš baš imati neke sreće i radit ćeš generirane stvari.”
Na njegov se odgovor naslonio Magzan koji je podsjetio da je strah prirodna pojava i da se ljudi oduvijek boje novih stvari. “Bojali smo se svega kroz povijest i nismo prihvatili, da ne idem daleko, mailove ili još uvijek neki i mobitele, a ista je stvar s umjetnom inteligencijom. Međutim, bilo nam pravo ili krivo, umjetna inteligencija je tu. Mislim da nam je bolje pokušati malo se igrati s tim i vidjeti što možemo s njom napraviti, nego se bojati i osuđivati. Mislim da će nam život biti lakši.”