MAKK 2022. - drugi dan - autorsko pravo i zanimljive radionice
Drugi dan MAKK-a, 25. studenoga, u organizaciji Hrvatskog društva za autorsko pravo, započeo je kratkim glazbenim otvaranjem talentiranog jazz gitarista i skladatelja Filipa Pavića. Njegovo sviračko umijeće privuklo je pažnju publike i kritike, ali i svih okupljenih u dvorani Gorgona MSU-a.
Ovo je bila sjajna prilika za predstavljanje njegovog drugog studijskog albuma Labyrinth Songs i aktualnog singla „Fifth of May“. Dan rezerviran za aktivnosti Hrvatskog društva za autorsko pravo obilježen je predavanjima Romane Matanovac Vučković, Marka Jurića, Igora Glihe i Saše Nikšića. Kao i svake godine, organizatori nastoje izdvojiti najaktualnije teme, pratiti što se događa na međunarodnom nivou, poglavito na europskom nivou, i iznijeti trendove.
MAKK 2022./Samir Cerić Kovačević
Dr. sc. Romana Matanovac Vučković, izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održala je prvo predavanje drugog dana te govorila o odnosu autorskog prava i Direktive o otvorenim podacima. Donošenjem Direktive 2019. godine završila se priča o reformi autorskog prava na razini Europske unije, o tome se govorilo na prošlogodišnjoj MAKK konferenciji, te se autorsko pravo prilagodilo digitalnom okružju u onoj mjeri u kojoj je to bilo moguće s obzirom na lobiranje svih drugih zainteresiranih strana koje su se protivile prilagodbi.
Kako je Matanovac Vučković objasnila, iz Sjedinjenih Američkih Država došao je trend, koji je zatim preuzela i Europska unija i implementirala u svoju politiku, a to je Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi podataka javnog sektora. Iako se na prvu čini da nema veze s intelektualnim vlasništvom, implikacije na intelektualno vlasništvo se itekako mogu osjetiti te je kroz svoje predavanje pokušala to što jasnije objasniti gostima konferencije.
MAKK 2022./Samir Cerić Kovačević
Sljedeće je predavanje održao također izvanredni profesor Pravnog fakulteta dr. sc. Marko Jurić. Svojom temom „Odnos Opće uredbe o zaštiti podataka i autorskog prava“ nadovezao se na prethodno izlaganje. Nesporno je da je Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) nešto što je silno zaintrigiralo hrvatsku pravu praksu posljednjih godina otkako je stupila na snagu. Iako je dijelom bio prisutan kroz ranije važeću direktivu, ovom se Direktivom počeo primjenjivati jedan strogi mehanizam, a to su ozbiljne sankcije u obliku novčanih kazni.
To je promijenilo igru postojećeg pravnog uređenja. Problemi koji je Jurić iznio postojali su i prije GDPR-a, ali kako kaže, o njima se nije toliko ozbiljno razmišljalo zato što se moglo ignorirati ranije pravno uređenje u domeni zaštite podataka. Dominantan dio njegovog izlaganja bio koncept osobnog podatka i u kojoj se mjeri uopće primjenjuje u Općoj uredbi o zaštiti podataka.
GDPR je dio šireg europskog sustava zaštite osobnih podataka te stvara brojne obaveze za onoga tko obrađuje osobne podatke i opsežna prava za onoga čiji se podaci obrađuju. Tu se stvara mogućnost sukoba između prava na pristup osobnim podacima i autorskog prava što je izazvalo broja pitanja sudionika konferencije.
O temi autorskog prava u radnom odnosu govorio je Igor Gliha dok je o materijalnim i pravnim nedostacima digitalnog sadržaja i autorskog prava govorio Saša Nikšić.
MAKK 2022./Samir Cerić Kovačević
U isto su se vrijeme odvijale i radionice HDS ZAMP-a za glazbenike i autore. Glazbeni urednik Top Radija Zvonimir Škrobo i direktor Radija Slatine Robert Turkalj, koji je ujedno i dopredsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika (HURIN), govorili su na radionici „Što hoće radijske postaje?“.
Upoznati s razmišljanjem i smjerovima hrvatskih radija, ovi su radijski profesionalci izložili su okupljenima mehanizme pjesama usmjerenih prema radijskom eteru te problema s kojima se susreću kada samostalni glazbenici bez diskografa žele doći do svog mjesta u radijskom programu.
MAKK 2022./Samir Cerić Kovačević
Posebno zanimljivu i informativnu radionicu održao je Miro Tabak, stručnjak digitalnog sadržaja HDS ZAMP-a, o pametnom prijavljivanju autorskih djela na digitalne servise. Posljednjih godina porastao je broj malih nakladnika i do-it-yourself glazbenika stoga se ova tema pokazala kao jedna od izrazito bitnih za glazbenike i autore.
Zbog velikog interesa, najavljene su nove slične radionice kojim HDS ZAMP želi zatvoriti pukotine na tržištu kroz koje curi novac autora.
Panel diskusiju „Ugovorna odredba o jednokratnoj isplati (buyout) i autorsko pravo“ imali su Marko Baretić, Danilo Šerbedžija, Nenad Marčec, Vito Turšić, Ana-Marija Vrdoljak, Nikša Bratoš, Frane Tomašić i Chris Marchich koje je moderirao Igor Gliha, a očekivano, najveće zanimanje autora i glazbenika izazvala je radionica izraelskog autora Dorona Medalieja „Listening session with Eurosong winner“ kojom je zaključen ovogodišnji javni program MAKK konferencije.
Glazbeni profesionalac s 500 napisanih pjesama, jedan od vodećih autora u Izraelu, te autor pjesme „Toy“ koja je osvojila Euroviziju u izvedbi osebujne Nette 2018. godine, preslušavao je prijavljene pjesme domaćih glazbenika i davao konkretne komentare na njihove demo snimke.
MAKK 2022./Samir Cerić Kovačević
Posebno ga je oduševila pjesma grupe Ogenj „Kaj ne bi bilo“, za koju je rekao da bi bila među top 3 pjesme na Euroviziji kad bi ju Hrvatska poslala na natjecanje. Objasnio je kako je potrebno pronaći nešto što je čudesno i autentično, ali da Hrvatska uvijek šalje nešto drugo.
Nije stvar u tome da se na Euroviziju pošalje nešto sa sela, nego da se tradicija upari s modernim zvukovima i ritmovima, ali da izvođači ne budu neki čudaci nego cool likovi s margine. Hrvatska se treba probuditi i osvijestiti svoj identitet kako bi mogla postići bolje rezultate na Euroviziji, a to neće postići kopiranjem nečijih tuđih uspjeha.
Doron Medalie bio je izrazito zahvalan na iskustvu listening sessiona te ohrabrio sudionike da sudjeluju na songwriting radionicama kako bi stekli iskustvo i dobili korisne komentare na svoj rad te tako napredovali.
Ovogodišnja konferencija zatvorena je Skupštinom Hrvatskog društva za autorsko pravo koja je održana samo za članove Društva.
