Finalna večer Melodija Jadrana u najljepšem ambijentu

Split je ovog ljeta bogatiji za još jedan festival zabavne glazbe, Melodije Jadrana, koji se od 23. do 25. lipnja održao pod zvjezdanim nebom veličanstvenog ambijenta Galerije Meštrović.

Mnogima će festivalsko ime zazvoniti u sjećanju te će ga povezati s nekadašnjim Runjićevim festivalom kojem je novi život udahnuo skladatelj i producent Tomislav Mrduljaš. Nakon što je petnaestak godina bio na čelu Splitskog festivala – za koji će mnogi reći da mu je vratio stari sjaj – u 2022. Mrduljašev program nije prošao na natječaju Grada Splita i Turističke zajednice Grada Splita te time nije obnovio ravnateljsku poziciju za naredne tri godine Festivala zabavne glazbe Split.

Mrduljaš je pokrenuo staru-novu festivalsku glazbenu priču, a zadesila ga je slična sudbina tvorca nekih od najljepših hrvatskih pjesama zabavne glazbe, Zdenka Runjića…

Organizaciju je preuzela tvrtka Wolfman j. d. o. o., na čelu sa Stevom Vučkovićem Stivijem, a Mrduljaš je pokrenuo staru-novu festivalsku glazbenu priču. Zadesila ga je slična sudbina tvorca nekih od najljepših hrvatskih pjesama zabavne glazbe, Zdenka Runjića, koji je od 1988. do 1992. bio umjetnički ravnatelj Festivala zabavne glazbe Split. Tih ratnih godina dolazi do tektonskih promjena, Runjić se pozivao na ugovor s Dalmacijakoncertom, a taj ugovor osporavali su upravo čelni ljudi Dalmacijakoncerta.

Stoga Runjić 1993. osniva vlastiti glazbeni festival, Melodije hrvatskog Jadrana, smotru najvećih domaćih hitova, koja se 2003. ponovo vratila na matičnu splitsko-festivalsku pozornicu na Prokurativi, pod okrilje Splitskog festivala, čiji je Runjić bio ravnatelj sljedeće dvije godine. U godini račvanja festivala mediji su polemizirali oko toga tko ima pravo organizirati Split ’93. O tome detaljno u feljtonu Povijest festivala zabavne glazbe Split ’93: Zvanični festival na Prokurativima, Runjićev festival na bazenu piše i novinar Goran Pelaić, inače i član Selekcijske komisije Splita ’93.

Pelaić navodi kako je pala odluka: „Runjić će organizirati svoj, privatni festival Melodije hrvatskog Jadrana, a Vrkić – Split ’93. Onda se počelo žestoko pisati o Runjićevu i Vrkićevu festivalu. U nedogled… objektivno i neobjektivno. Runjić je, čini se, imao veću medijsku potporu, a na Prokurativama i oko nje bilo je stresno. Runjić će okupiti sve same zvijezde, dok su Prokurative osuđene na propast!“.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Slične diskusije pratile su i ovogodišnje prve Melodije Jadrana pod palicom Mrduljaša te 63. Festival zabavne glazbe Split pod vodstvom Stivija. Istina je da, kao i nekoć, publike i mjesta za glazbenike u Splitu ima za oba festivala. Na prvim, nadamo se ne i posljednjim Mrduljaševim Melodijama Jadrana, mjesto su pronašli i glazbenici iz regije.

Istina je da, kao i nekoć, publike i mjesta za glazbenike u Splitu ima za oba festivala

Festival je prošao u znaku obitelj Huljić, kako na prvoj večeri tako i u Večeri novih pjesama za Hit ljeta, gdje su autorski potpisali stihove i glazbu za najviše pjesama te dominirali plejadom izvođačkih štićenika. Izvedbom Huljićeva sakralnog pop koncerta Misa Mediterana, u čijem je skladanju i izvedbi sudjelovala i Tončijeva kći Hana Huljić Grašo, “prva pop misa u svijetu” – koja je odobrena i od Vatikana – 23. lipnja vratila se na mjesto praizvedbe održane 2021. u sklopu Splitskog ljeta.

Sutradan, u subotu, TBF je akustičnim koncertom obranio naslov druge festivalske večeri Splitski đir. Međutim, centralni događaj, poput onog na Splitskom festivalu, bila je Večer novih pjesama s ciljem postizanja Hita ljeta 25. lipnja. Prema prisutnosti izvođača, činilo se kao da se pola glazbenika s Prokurativa preselilo na intimnije mjesto, po mišljenju autorice možda najljepše u Splitu, gdje se sjedinjuju Mediteran i umjetnost, veličanstvena arhitektura i priroda, kiparstvo i glazba.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Festival organiziran uz potporu Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatske glazbene unije imao je podršku još jednoga istaknutog glazbenika Splićanina, Nene Belana kao umjetničkog savjetnika koji se vizijom i dobrim ukusom na ravnateljskoj poziciji iskazao na čelu Zagrebačkog festivala, a na Melodijama Jadrana nastupio je i kao izvođač.

Prema prisutnosti izvođača, činilo se kao da se pola glazbenika s Prokurativa preselilo na intimnije mjesto, gdje se sjedinjuju Mediteran i umjetnost, veličanstvena arhitektura i priroda, kiparstvo i glazba

„Melodije Jadrana postaju važan kanal za promociju kvalitetnih novih pjesama ponajboljih hrvatskih autora, u izvedbi najpoznatijih hrvatskih izvođača, dakako uz promociju mladih autora i izvođača“, stoji na službenim stranicama kao moto za finalnu večer Hit ljeta, što je potvrđeno kroz izvedbu dvadeset i šest pjesama, među kojima je bilo čak šest dueta i tri klape. Dueti su donijeli zanimljive i ponegdje neočekivane suradnje, među kojima će neke pjesme sigurno biti na playlistama publike.

Pjesma ”Dvije obale” (stihovi i glazba Vinka Barčota u aranžmanu Lea Škare), u izvedbi Antonije Dore Pleško i Ivana Ive Županovića, otvorila je reviju novih hitova koju je publika mogla pratiti i u prijenosu uživo na Prvom programu HRT-a. Ljubavnu pjesmu prepunu čežnje i suza, unatoč početnim tehničkim smetnjama, iznijeli su usklađeno, naročito u refrenu, dok su strofe interpretativno ostale mlake.

Stjepan Lach u izvedbi ”Pučine” (MaTune Music stvorili su glazbu i stihove, a aranžman Goran Kovačić) donosi još jednu ljubavnu baladu uz solidnu izvedbu. Nešto vedriju glazbenu atmosferu postigli su članovi klape Kampanel, također pjevajući o ljubavnoj tematici u ”Stavljam sve na ovu ljubav” (Darko Bakić stihovi i glazba, a aranžman Igor Ivanović). Unatoč korektnoj izvedbi, Kampanel nastavlja u maniri klapskih nastupa na festivalima zabavne glazbe izvoditi siromašno višeglasje u čijoj je scenskoj postavci izostala i formacija karakterističnoga klapskog polukruga.

Izostanak formacije karakterističnoga klapskog polukruga obilježio je nastupe klapa na Melodijama Jadrana

Obilježilo je to i nastupe ostalih klapa na Melodijama Jadrana, od miljenika publike Tomislava Bralića i Klape Intrade u izvedbi ”Našu pismu pivaju” (Vinko Barčot glazba i stihovi, a aranžman Leo Škaro) te Klape Rišpet u ”Pitali me anđeli” (Pero Kozomara, Robert Pilepić i Leo Škaro). Nekadašnji članovi klape Cambi zato su odlučili maknuti iz naziva aluziju na tradicijsku baštinu, a na Melodijama Jadrana pjevali su ”Kad bi” Ivana Huljića u aranžmanu Hrvoja Domazeta, još uvijek tražeći stil i novi zvuk od kad su se othrvali klapskom izričaju i postali kvartet.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Interpretativno zanimljivu izvedbu imao je mostarski pjevač Adi Šoše u pjesmi ”Najljepši cvijet”. Prekrasna pjesma, za koju je od stihova, preko glazbe do aranžmana zaslužan Amil Lojo, obilovala je emocijama i njezinim vjernim transmisijama prema publici. ”Vrijeme laži” pjevala je Marija Mirković, koja gradi samostalnu karijeru nakon odlaska iz Frajli, koje su stekle brojne poklonike u Splitu i okolici. Pjesmom se Mirković, nažalost, nije istaknula vokalnim sposobnostima, izvodeći pjesmu čije stihove sama potpisuje, a na glazbu Nenada Ninčevića u aranžmanu Hrvoja Domazeta.

Kada glumci pjevaju, pjevaju o ludosti. Iako istoimena pjesma u izvedbi Ive Perkušića i Nataše Janjić Medančić posjeduje autorske kvalitete (Ines Prajo, Arijana Kunštek i Ivan Popeskić), za veći uspjeh zahtjeva spretniju tehniku pjevanja i promišljeniju interpretaciju glumaca-pjevača. U refrenu pjesme ”Jedna na sto”, bračno-autorskog para Tončija i Vjekoslave Huljić, uz aranžman Lea Škare, Domenica je povremeno izvođački opravdala naziv pjesme snagom vokala. Ipak, teško se othrvati slušnome dojmu kako učestalo inzistira na upadljivo adolescentskome karakteru pjevanoga glasa, osobito u visokim lagama.

Kvalitetnu interpretaciju tijekom cijele izvedbe zato je ostvario Marko Kutlić pjesmom ”Kad god poželiš”. Ljubav je opjevao stihovima nastalim u suradnji s Antonijom Davidom Perinom koje je uglazbio Aleksandar Čubrilo, a aranžirao Hrvoje Domazet dajući pratećim vokalima istaknutiju ulogu, kojom su potencirali dramatizaciju pjesme.

”Ako ona nije ta”, pitali su se Ivica Sikirić Ićo i festivalski veteran Giuliano, koji je nakon dugo vremena napravio pomak i pogodak odabirom partnera i pjesme, za koju glazbu i stihove potpisuje Rudolf Dvorski, a aranžman Hrvoje Domazet. Doduše, mogli su međusobno imati više interakcije, što bi dodatno pojačalo izvedbu. Izostao je razgovor dvojice prijatelja, iako se scenskim pokretom Ićo trudio postići dijalog, dok je Giuliano vodio monolog s publikom.

Još jednu ljubavnu pjesmu, u čijim se stihovima i glazbi Aljoša Šerić u aranžmanu Jere Šešelja uspio othrvati patetici, donijela je grupa Pavel uz energičan nastup benda i sceničnu te vokalno potkovanu pjevačicu Antoniju Matković Šerić. ”Naopaka pjesma” uzdrmala je i pokrenula publiku, koje je pjevačica uspjela animirati da plješće u njenom ritmu. Neobična suradnja Zorice Kondže i Jacquesa Houdeka u pjesmi ”Jubavi svitlo” (stihovi i glazba Marija Božića te aranžman Joška Banova) dogodila se na poseban dan za pjevačicu.

Iako ih je publika nagradila pljeskom usred pjesme i ovacijama na kraju, pravo slavlje tek je uslijedilo. Houdek je poveo publiku pjesmom ”Sretan rođendan”, Mrduljaš je Zorici na poklon donio cvijeće, a emocije su nabujale kada su svi u Galeriji Ivan Meštrović za rođendanski poklon Zorici otpjevali ”Zar je voljeti grijeh”.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Splitska publika simpatije gaji i prema Joli, čiji je vedri duh obojio pjesmu bračnog para Huljić i Lea Škare, ”Miško moj”, izvedenu s ponešto promuklim vokalom i slabijim volumenom od onog na koji je publika navikla. Nježno i emotivno, ali nudeći sigurnost i snagu, pjevao je kantautorski uz aranžman Ivana Popeskića Marko Tolja pjesmu ”Ruke sigurne”. Štićenica Huljića, Lorena, u pjesmi ”Je li moguće” predstavila se nešto senzualnijim izričajem uz naglašeniju igru ritmova i beatova koji podsjećaju na neke stare hitove Magazina, što joj odlično pristaje.

Publika se na trenutak mogla osjetiti kao u nekom filmu dok je Matija Cvek polako silazio niz velebne stepenice centralnog dijela Galerije Meštrović pjevajući pjesmu ”Zalazak”. Intimna i posebna, zahvaljujući Cvekovim zavidnim vokalnim i interpretativnim sposobnostima, pjesma je emitirala neku posebnu eteričnost i stihovima koje je pjevač napisao uz Marka Dundovića, zaslužnog i za glazbu, uz odličan aranžman Tomislava Mihaljevića, koji je u punoj snazi iskoristio revijalni festivalski orkestar pred kojim su se tijekom večeri izmjenjivali dirigenti Tonći Ćićerić i Joško Banov.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Emotivno je kantautorski ”Zbogom ljube”, u aranžmanu Alberta Limića,  pjevao i Hari Rončević, a Tedi Spalato pohvalio se publici kako je najstariji izvođač festivala. Izvlačeći se na demenciju, izveo je i mali skeč s nastupom u pjesmi ”Plovin tvojim tilom” (stihovi Tomislava Mrduljaša, koje je uglazbio u suradnji s Lukom Mrduljašem, dok je za aranžman zaslužan Rando Stipišić). Prekinuo je orkestar i tražio novi početak, jer je, eto, s godinama postao zaboravljiv.

Još jedan kantautorski nastup iznio je Goran Karan, u aranžmanu Nikše Bratoša. Goran Karan pjevao je o običnom danu tijekom kojeg je sređivao stan i shvatio da ”Fali cviće”, ljubav, ona. Početak nastupa Doris Dragović obilježile su tehničke neispravnosti u izvedbi medleyja, koji je publika jedva dočekala. Poznate, prepoznate i voljene pjesme iz opusa pjevačke dive moćnog vokala, unatoč odobravanju publike i odličnoj izvedbi, koncepcijski se nisu uklapale u revijalni dio programa novih pjesama pa bi možda bilo zahvalnije medley prezentirati na samom početku ili završetku večeri.

Publika je toplo dočekala i Sergeja Ćetkovića, pljeskom s prvim taktovima pjesme ”Daj što daš”. Autorske zasluge za stihove i glazbu također idu na račun crnogorskog pjevača, koji je pjevao nenametljivo nudeći iskrenu emociju, dok aranžman potpisuje Mahir Sarihodžić.

Neno Belan i Mia Dimšić zapjevali su ”Ajmo u đir” u kojoj pjevaču pripadaju zasluge za glazbu i aranžman, a Nikši Sviličiću za stihove. Sjetna, romantična i simpatična pjesma ponudila je zanimljivu upotrebu vokala u duetu i kombinaciju s pratećim vokalima. Pomalo je podsjetila na ”Čarobnu stvar” s kojom je Belan u duetu sa Zoranom Kačić Čatipović odnio pobjedu prema glasovima publike na 60. Splitskom festivalu, pa je za očekivati da će i ”Ajmo u đir” osvojiti srca slušatelja.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Iako je u televizijskom intervju tijekom večeri Jelena Rozga govorila o borbi s tremom, izvodeći pjesmu ”Idi ti” bračnog para Huljić u aranžmanu Hrvoja Domazeta, publika nikad ne bi pomislila da ima tih problema. Kao i inače bila je scenična, graciozna i dominantna, a interpretacija se činila baš onakva kakvu je zamislila i vježbala na oduševljenje publike.

Ako šećer ide na kraju, to je prema odluci festivalskog tima bio prvi duet Petra Graše i Nine Badrić i pjesma ”Nemoj”, koju također potpisuje bračni par Huljić u aranžmanu Lea Škare. Nakon godina prijateljstva, druženja na sceni i izvan nje, zapjevali su zajedno u pjesmi napisanoj upravo za njih. Dugo su je čekali pa se Nini Badrić napokon ostvarila petnaestogodišnja želja. Prvi dio pripao je Grašo, drugi Nini Badrić, a prava eksplozija dogodila se u refrenu kada su se spojili njihovi glasovi.

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

Prve Melodije Jadrana s Večerima novih pjesama ponudile su raznovrsnost glazbenih stilova, izvođača, tema i suradnji te dokazale strukovnu podršku glazbenika spram Mrduljaša. Možda je došlo i do zasićenja natjecateljskih tipova festivala pa su mnogi u revijalnomu glazbenom duhu željeli iskusiti ono najvažnije, komunikaciju novih pjesama s publikom uz rijetku priliku da nastupaju uz orkestar. Hoće li i dalje biti mjesta za dva festivala zabavne glazbe na samom početku kalendarskog ljeta u Splitu, vrijeme će pokazati.

Mnogi su u revijalnomu glazbenom duhu željeli iskusiti ono najvažnije, komunikaciju novih pjesama s publikom uz rijetku priliku da nastupaju uz orkestar