Prema službenim podacima HDS ZAMP-a, izvođač za čije je samostalne koncerte prodano najviše ulaznica u Hrvatskoj u 2025. godini je Marko Perković Thompson. Slijedi ga 14 izvođača koji su karijeru započeli barem prije četvrt stoljeća. Riječ je o četvrtom izdanju ove liste, koja se proteklih godina profilirala kao najrelevantniji pokazatelj stvarne koncertne popularnosti izvođača, odnosno one koja se mjeri isključivo publikom i prodanim ulaznicama

Prema HDS ZAMP-ovim službenim podacima za 2025., Marko Perković Thompson je izvođač s najviše prodanih ulaznica za samostalne koncerte. I ove je godine na vrhu ljestvice koja, za razliku od streamova i radijskih top-ljestvica, mjeri hype, fan effort i i znoj publike. To nije samo komercijalni trijumf; to je presjek hrvatskoga masovnog ukusa u eri gdje se njegova glazba pretvara u narodni referendum.

Sustav je transparentan: svi koncerti, festivali i eventi obrađeni su kroz velike količine podataka, bez lažnih streamova ili plaćenih playlista. Šest kategorija – domaći, regionalni, inozemni izvođači, festivali, serije događanja i kumulativni top četiri godine – čine ovu listu manualom za promotore u sljedećoj sezoni.

Na vrhu ljestvice hrvatskih glazbenika je, očekivano, Thompson zahvaljujući hipodromskom spektaklu i drugim nastupima koji su popunili arene diljem zemlje. Njegovi koncerti nisu samo glazba; to je bila masovna nacionalna katarza, gdje se deseci tisuća posjetitelja okupljaju oko pjesama koje nose teret Domovinskog rata, vjere i identiteta, premda velik dio njih nije bio ni rođen kad je rat skončan.

Marko Perković Thompson nije samo pobijedio – on je pohode koncertima podignuo na novu razinu koja kombinira posjet utakmici omiljenoga nogometnog kluba, odlazak na stranačku konvenciju, prvomajski grah i hodočašće na glazbenu priredbu kako bi se ubrizgala atmosfera gdje se miješa domoljublje, folk-metal i nešto dublje, neuhvatljivije, što Hrvatska i dalje ne zna imenovati.

Severina, Parni valjak, Dalmatino i Damir Urban zaokružuju Top 5, a svi oni imaju iza sebe ispunjene zagrebačke Arene. Punili su je i prošle godine, osim Dalmatina koji nije ondje imao koncert lani. Ovih pet imena startali su s karijerama u prošlom stoljeću, osim opet Dalmatina. No, Dalmatino čine prekaljeni glazbenici koji su nastupali još u sedamdesetim godinama 20. stoljeća u različitim splitskim bendovima, od Kineskog zida do Tutti Fruttija. Očito, koncertni kontinuitet je na snazi.

Thompsonova dominacija nije samo u brojkama. U eri gdje streamovi favoriziraju mlađe pop zvijezde poput Baby Lasagne, Grše ili Silentea (koji su bili u Top 15 prošle godine), publika na koncertima bira veterane. U Top 15 izvođača nema nijednoga koji je na scenu startao u posljednjih četvrt stoljeća! Zato je ušla Neda Ukraden koja je prije više od 50 godina harala top-ljestvicama s hitom “Srce u srcu”.

Gotovo ista imena dominiraju od 2022., odnosno nakon pandemije s malim pomacima. HDS ZAMP je tako imenovao pobjednike 4-u-1 natjecanja, odnosno one koji četiri godine zaredom imaju poziciju među 15 najuspješnijih izvođača na koncertima. To su Severina, koja miješa pop i folk, puneći Arenu svojim glamurom za narod te Parni valjak, rock dinosauri, koji drže publiku 50+ i privlače nove fanove, unatoč gubitku svoga trademarka – pjevača Akija Rahimovskog.

Definitivno, hrvatska scena nije ono što predstavljaju Taylor Swift ili Bad Bunny – ovdje vlada kontinuitet, a ne viralnost.

Kad su posrijedi regionalni izvođači, kao da smo u 1989. godini. Dino Merlin imao je hit “Kad zamirišu jorgovani” s Vesnom Zmijanac, Lepa Brena imala je evergreen  “Jugoslovenka”, Plavi orkestar nastavili su nisku uspjeha sa skladbama “Kaja” i “Lovac i košuta”, a Bijelo dugme zatvaralo je aktivnu karijeru s “Đurđevdanom”. Bilo je to prije 37 godina. Ista četiri izvođača sada prodaju najviše ulaznica na hrvatskom tržištu kad su posrijedi regionalni izvođači. Peti na ovoj listi je Saša Matić, no i on je karijeru započeo u prošlom tisućljeću.

Što zapisati za inozemne izvođače? Prvi je Andre Rieu i Johann Strauss Orchestra: tribute izvođač sa širokim rasponom skladbi, od kojih dobar dio pripada nasljeđu klasične glazbe. Gotovo da bismo mogli reći da je i Tom Jones stasao u tom razdoblju, no živahni starčić svojim moćnim glasom može privući Hrvate svih generacija, kao i turiste. Bryan Adams, Sean Paul i Queens of The Stone Age također su svoje karijere započeli prije 2000. godine.

To nam govori kako je hrvatska publika zaluđena veteranima koji znaju svoj posao, ali očito dobro kapitaliziraju minuli rad. To nije čudno. U doba kad umjetna inteligencija masivnom žestinom zauzima streaming servise, pogledati organske izvođače koji pružaju maksimum na pozornici sve više se doima kao luksuz. I dok se prošle godine činilo da će neke nove snage zauzeti pozornicu, jer su s ljestvice ispali i Doris Dragović, Nina Badrić, Miroslav Škoro, Željko Bebek, Psihomodo pop te Novi fosili (odnosno Sanja, Marinko i Zec), umjesto njih na ljestvicu su se popele druge prekaljene vedete: Urban & 4, Gibonni, Crvena jabuka, Neno Belan, Tomislav Bralić i klapa Intrade, Vesna Pisarović i Neda Ukraden. Internetskim rječnikom floskula, reklo bi se – povijest se ponavlja, ovoga puta doslovno.

Od izvođača s rang liste, samo dvoje je objavilo album u izbornoj godini, i to prvi i treći: Marko Perković Thompson i Parni valjak. Oba izdanja prilično su se očekivala: Thompsonov zato jer slijedi nakon dulje diskografske pauze i paraleno s megakoncertom na Hipodromu, a Parni valjak objavio je prvi album s Igorom Drvenkarom. Tako je na neki način Thompson promovirao svoj comeback, a Parni valjak svoju 2.0 inačicu. Ipak, to nisu isključivi razlozi dolaska na njihove koncerte. Publika koja dolazi na koncerte ne dolazi radi novih pjesama, nego radi hypea, radi druženja i radi registriranja vjerojatno neke formativne glazbe. Mnogi posjetitelji su za lom spremni čim čuju pjesmu s kojom se žele poistovjetiti.

Kriterij ovih rang lista jest broj prodanih ulaznica koje su registrirane u ZAMP-u. Indikativno je da je svih 15 izvođača s ljestvice barem jedanput rasprodalo zagrebačku Arenu i da je to jedan od ključnih faktora njihova uspjeha. Jer, Arena je definitivno benchmark, a famozna oznaka sold out podrazumijeva i snažan medijski odjek. Gotovo svi izvođači idu s premisom da će rasprodati Arenu, pa tu onda ima i zaobilaznih strategija gdje se na pola partera postavljaju stolovi, a onda je dvorana ispunjena i s deset tisuća posjetitelja. No, 10 i 18 tisuća (koliki je kapacitet dvorane bez prostora iza pozornice) sigurno nije isto. Ipak, jedna ispunjena Arena s prosječnim brojem od 15 tisuća posjetitelja više je od deset standardnih dvoranskih koncerata u Hrvatskoj. Možda, stoga, ne bi zgorega bilo sljedeće godine doznati koliko je koncerata pojedini izvođač upriličio.

Ako je pak pitanje: znači li to da mlađa publika ide isključivo na nastupe seniora, odgovor je – ne. Mladi će posjećivati festivale, dizajnirane manifestacije i druge raznorodne evente. Dobar dio njih pratit će pojavnost, sve će snimati mobilnim uređajima i neće ih biti mnogo briga za sviračke vještine. Tako u izvještaju stoje podaci o festivalima i eventima gdje očito ponajviše zalazi mlađa publika. Oni, zapravo, i koncerte etabliranih izvođača doživljavaju kao sadržaj za izlazak, a ne plaćenu emociju.

HDS ZAMP-ova lista nije samo statistika – to je rentgen hrvatske kulture. Thompson na vrhu? Očekivano i zasluženo: puni hipodrome i dvorane jer pjeva ono što je publici potrebno. Top 15 pokazuje snagu kontinuiteta, ali i upozorenje: scena mora privući mlade, ili će ostati u devedesetima. U 2026., s rekordima iza nas, pitanje je: hoće li Thompsonov tron pasti, ili će ga naslijediti novi narodni junak, možda heroina? Publika će odlučiti – na blagajnama, a ne na TikToku.