Nije daleko dan kad će nas na društvenim mrežama preplaviti glas Remi Priselac kako pjeva “Bojnu Čavoglave” ili obrnuto, glas Marka Perkovića Thompsona koji izvodi “Romantiku” grupe Elemental. Dakako, jedno i drugo bit će generirano umjetnom inteligencijom, ali takva trula zabava iz dana u dan sve snažnije nagriza muzičku industriju

Hoće li dojučerašnji prijepori s kojima se, na primjer, suočila Mirela Priselac-Remi biti samo bura u čaši vode nakon naleta zloporabe umjetne inteligencije? / Foto: Matej Grgić

Pitanje je dana kad će se hrvatska glazba suočiti sa zlouporabom umjetne inteligencije koja uzrokuje mnoštvo implikacija i postaje standard na međunarodnim tržištima.

Drugi autori i izvođači već se moraju baviti odvajanjem kreativnog žita od umjetnog kukolja. Céline Dion ima veći problem s umjetnom inteligencijom nego s dnevnom distribucijom fake newsa kako je preminula. U objavi na Instagramu ranije ovog mjeseca stoji kako je njezin tim detektirao glazbu generiranu umjetnom inteligencijom koja sadrži njezinu izvedbu, a uredno se distribuira među raznim pružateljima digitalnih usluga.

Fanovi Franka Oceana postali su žrtve slične prijevare kada je neki lopov prodao lažne pjesme koje je generirala umjetna inteligencija kao njegove neobjavljene pjesme. Sve veća sofisticiranost kloniranja glasa umjetnom inteligencijom predstavlja krucijalan problem za prava umjetnika i tijekove prihoda.

Bujica je krenula. Dok smo prije dvije godine mogli čuti navodni zajednički singl Drakea i Weeknda koji je vrlo brzo skinut s društvenih mreža, danas smo preplavljeni lažnim pjesmama. Aktualna primjena umjetne inteligencije sve više udara na kreativne procese umjetnika, ali i na prihode koji se ostvaruju na glazbenim servisima. Već smo pisali kako je prije mjesec dana više od tisuću britanskih glazbenika objavilo nečujni album u znak prosvjeda protiv izmjena zakona o autorskim pravima koje planira britanska vlada, za koji kažu da će tvrtkama s umjetnom inteligencijom olakšati treniranje modela koji koriste djela zaštićena autorskim pravima bez licence.

Sanjaju li roboti elektrićne novce? / Foto: Pexels/Malcolm McCall

Prema novim prijedlozima, programeri umjetne inteligencije moći će koristiti sadržaj kreatora na internetu kako bi pomogli u razvoju svojih modela, osim ako ih vlasnici prava ne odluče isključiti. Dakle, glazbenici bi se trebali baviti „isključivanjima“ umjesto kreacijom i izvedbom. Ali to je samo jedan od aspekata suočavanja s posljedicama korištenja umjetne inteligencija. Prvotno oduševljenje mnogih glazbenika zbog mogućnosti kojima umjetna inteligencija pospješuje njihov rad sve se više zamjenjuje razočaranjem i nevjericom. Uporaba AI-ja slabo je regulirana, a prijevarna ponašanja sve su kreativnija.

Deezer, na primjer, izvještava da se otprilike 10.000 zapisa generiranih umjetnom inteligencijom učitava na njegovu platformu svaki dan od siječnja 2025., što čini oko 10 posto dnevnih učitavanja.

Prevarantima više nije potreban katalog pjesama iskopanih iz opskurnih albuma koji tek trebaju biti digitalizirani ili farme klikova kojima upravljaju ljudi – angažirat će generativnu umjetnu inteligenciju za skladanje beskrajnih lažnih pjesama, a zatim ih plasirati na streaming platforme i angažirati botove za njihov streaming 24/7.

Prošle, pak, godine otkriveno je da su prevaranti učitavali pjesme generirane umjetnom inteligencijom na legitimne Spotify stranice pojedinih izvođača manipulirajući metapodatcima, varajući slušatelje da slušaju pjesme u kojima određeni izvođač nije sudjelovao. Budući da se novac koji umjetnik dobije za streamove kreće preko distributera, svi tantijemi koji su dobiveni od tih lažnih pjesama idu osobama koje se bave učitavanjem na streaming servis, ne izvođaču.

Konkretno, netko bi mogao na Spotify, Deezer ili Apple Music ubaciti nepostojeće snimke Olivera Dragojevića koje je generirala umjetna inteligencija. Botovi bi zatim obavili klikanje na pjesmu i dok fanovi i streaming platforma reagira, prevarant već može ubrati tantijeme. Dobro, možda je to kod Olivera preočito, ali mogao bi staviti u probleme neki bend manjeg kalibra koji stječe popularnost kao što je Ogenj i problemi bi se sve čvršće oblikovali.

Ni katalog najvećih nije zaštićen – Oliver Dragojević/Foto: Marko Prpić

Je li to moguće? Itekako. Svojedobno je bend Vulfpeck objavio album Sleepify, koji se u potpunosti sastoji od jako tihih pjesama u trajanju od 31 sekunde. Potaknuli su tako slušatelje da repetiraju pjesme jer su mislili da nešto ne valja s njima. Tako su zaradili 20 tisuća dolara prije negoli je Spotify zaključao njihov account nekoliko tjedana kasnije. Bend je to napravio kako bi pokazao ranjivost modela naplate, a prihod je iskoristio za organiziranje besplatne turneje s ipak nešto glasnijim i duljim pjesmama.

Kako to izgleda u praksi, pokazao je lanjski slučaj prvog kaznenog gonjena u Americi za korištenje umjetne inteligencije u prijevarne svrhe, a vezano za glazbu.

Skupina Michaela Smitha upotrijebila je AI alate za stvaranje ogromnog kataloga lažnih pjesama, objavljujući ih pod izmišljenim imenima izvođača. Kako bi ostvario prihod, Smith je koristio bot mreže koje su streamale te pjesme u velikim količinama. Na svom vrhuncu, njegova operacija koristila je više od tisuću bot accounta, zarađujući otprilike 3.300 dolara po danu – što je preko 1,2 milijuna dolara godišnje.

Kako bi izbjegao otkrivanje, Smith je distribuirao streamove na tisuće zapisa i računa, sprječavajući da se bilo koja pjesma učini sumnjivom. Korištenjem VPN-a za usmjeravanje prometa botova kroz različite IP adrese i lokacije, učinio je da automatizirani streamovi izgledaju zemljopisno raspoređeni i sličniji stvarnom ponašanju korisnika. Smithova shema bila je moguća – i unosna – modelom isplate tantijema koji koriste mnogi stream provideri.

U razdoblju kad je streaming izrazito dominantna kategorija, digitalni lupeži koriste sve inovativnije metode, a pritom stradavaju umjetnici. U nekim drugim vremenima, krađa vinila i CD-ova iz dućana ili skladišta oštetila bi distributere i izdavače; sad je problem drukčiji i usmjeren na druge glazbene dionike.

Poticaj za streaming prijevaru duboko je ugrađen u model raspodjele tantijema, koji objedinjuje sav neto prihod generiran od pretplata i oglasa i distribuira ga na temelju ukupnog udjela streamanja. Taj je sustav bio predmet mnogih kritika jer omogućuje manipulaciju velikih razmjera – sve naknade koje potražuju skladatelji umjetne inteligencije (a, evo, samo na Deezeru ih ima 10 posto!) izvučene su iz bazena iz kojeg zarađuju legitimni umjetnici.

Prijevara ne utječe samo na isplate – lažni streamovi generirani umjetnom inteligencijom mogu iskriviti ljestvice trendova, algoritamske preporuke, čak i marketinške strategije temeljene na navodnom angažmanu publike, dodatno šteteći originalnim kreatorima.

Dakako, razvijaju se i protumjere u industriji. Streaming servisi i digitalni distributeri okreću se otkrivanju prijevara koje pokreće AI kako bi identificirali i zatvorili lažne aktivnosti koristeći upravo – umjetnu inteligenciju. Na kraju se to onda svodi prije svega na tehnološko umijeće, dok legislativa i sankcije kasne. Upravo je stoga u Hrvatskoj na svim dionicima glazbene industrije da se čim prije pozabave svim oblicima zaštite glazbenih autora i izvođača od zlouporabe umjetne inteligencije. U Americi državna intervencija poprima svoj oblik kroz predložene zakone kao što su Zakon o prijevarama s umjetnom inteligencijom i Zakon o zabrani lažiranja, a oba imaju za cilj uspostaviti nacionalnu zaštitu od lažiranja koje generira umjetna inteligencija. Iako se ti prijedlozi primarno odnose na krađu identiteta i kloniranje glasa, oni signaliziraju širi poticaj za regulaciju umjetne inteligencije u glazbenoj industriji.

Trenutačno, i na američkom i na drugim inozemnim tržištima, rasprava o tome trebaju li radovi generirani umjetnom inteligencijom biti zaštićeni autorskim pravima ili može li sama umjetna inteligencija biti autor ostaje neriješena.

Kad su posrijedi tantijemi, alternativni modeli raspodjele tantijema mogli bi pomoći u suzbijanju prijevara čineći manipulaciju manje unosnom. Modeli isplate usmjereni na korisnike, gdje se tantijemi raspodjeljuju na temelju pojedinačnih pretplata slušatelja, a ne ukupnog broja prijenosa, predloženi su kao način za smanjenje lažnih aktivnosti.

Prljavo kazalište: enigma za umjetnu inteligenciju / Foto: Semir Cerić Kovačević

U konačnici, uspjeh umjetne inteligencije u borbi protiv prijevara u streamingu ovisit će o tome koliko se brzo platforme, regulatori i umjetnici prilagode taktici lopina koja se razvija u realnom vremenu. U protivnom, svjedočit ćemo navali lažnih pjesama koje će ugrožavati prava autore i izvođače, a novac će se slijevati u džepove pjesmokradica.

Jedino, na našem podneblju mogli bi napraviti grešku u koracima, jer ne bi znali koje Prljavo kazalište, Crvenu jabuku, Daleku obalu ili Zabranjeno pušenje bi trebali klonirati.