Među deset najslušanijih pjesama 2023. domaćih autora na rang listama nalaze se skladbe koje izvode Parni valjak, Massimo, Prljavo kazalište, Let 3 i Doris Dragović što mnogima može djelovati nestvarno: kao da je posrijedi 1989. godina, a ne prošla

Četvrtu godinu zaredom Massimova pjesma “Mali krug velikih ljudi” nalazi se među deset najpopularnijih u Hrvatskoj / Foto: Filip Bušić

Upravo objavljeno poslovno izvješće HDS ZAMP-a za prošlu godinu daje zanimljive uvide u trendove i načine kako doživljavamo i slušamo hrvatsku glazbu. ZAMP je po prvi put u svom izvještaju objavio razdvojene rang ljestvice slušanosti – jednu za slušanost u masovnim elektroničkim medijima (radio, TV), a drugu za slušanost na digitalnim servisima.

Držim da je riječ o dobroj odluci, jer je za odabir sadržaja na radiju i televiziji zadužen urednik, dok je slušanost na digitalnim servisima posljedica slušateljevog odabira. Kako su posrijedi pjesme, a ne albumi, onda je u ovakvome kontekstu logično da nema liste prodaje vinila i CD-ova.

Dosad je ZAMP objavljivao godišnju rang-listu samo po emitiranju na radiju i televiziji i tu možemo uočiti zanimljiv trend: da su neke od najemitiranijih pjesama iz 2022. bile i najemitiranije u 2023. godini. To je najslušanija pjesma iz 2022. “Trebaš li me” Eni Jurišić i Matije Cveka te čak dvije Massimove skladbe: “Mali krug velikih ljudi” i “Zamisli”. “Trebaš li me” i “Zamisli” u eter su krenule 2022. i očito bile iznimno popularne i kod urednika i kod slušatelja (“Zamisli” je posljednja pjesma koju je snimio Massimo i koju je skladao Rajko Dujmić), song “Mali krug velikih ljudi” postao je svojevrsni fenomen. Pjesma je objavljena 2020. godine i četiri godine zaredom, od 2020. do 2023. nalazi se među deset najemitiranijih pjesama u Hrvatskoj. Pjesma desetljeća? Čut ćemo…

Praksa da pojedine pjesme imaju prilično ekstenzivan vijek trajanja bila je uobičajena u proteklim desetljećima kad streaming nije bio zaživio pa su radijski slušatelji rado ponovno čuli svoje favorite. Neprestanom i trenutačnom obnovom fonoteka sigurno je kako se nastoji u eter plasirati uglavnom nove pjesme. Sve, dakako, ovisi od postaje do postaje, no u današnje vrijeme činjenica da je jedna hrvatska pjesma četiri godine zaredom među deset najslušanijih uistinu je anomalija. Jer, nije posrijedi nostalgija – pjesma se pred ušima slušateljstva od hita transformira u evergreen, pritom nadživjevši svog izvođača.

Te skladbe nema na popisu deset najslušanijih hrvatskih pjesama na digitalnim servisima 2023., ali se na njemu opet nalazi stara uspješnica – “Trebaš li me”. Uz eurohit “Mama ŠČ!” grupe Let 3, to je i jedina skladba koja se našla među najslušanijima na obje liste. Vidimo li zamašnjak trenda, onda sljedeće godine možemo očekivati da će “Rim Tim Tagi Dim” osvanuti na obje ljestvice, uz neku skladbu kojoj je trebalo neko vrijeme da ostvari širi doseg. Štoviše, ne bi me začudilo da se sljedeće godine, prema obrascu skladbe “Mali krug velikih ljudi”, pjesma “Trebaš li me” ponovno nađe na obje liste.

Rang ljestvica digitalnih izvora očito ima svoja pravila. Za razliku od najslušanijih pjesama prema uredničkom odabiru gdje se slušateljima uvijek nudi ujednačeni izbor kad su posrijedi skladbe starijeg ili novijeg datuma, posezanje za glazbom na digitalnim servisima uistinu je odraz glasa, odnosno sluha naroda.

Tako nije neobično da su među najslušanijima vremešna “Cesarica” Olivera Dragojevića, prigodna “Igraj moja Hrvatska” Zaprešić Boysa i dva desetljeća stara pjesma grupe Dalmatino “Dajen ti rič”, a istodobno čak tri pjesme aktualne trap vedete – Grše. Štoviše, grupa Dalmatino zastupljena je s dvije pjesme, a objavljene su u razmaku od 18 godina. Očito je kako korisnici streaming servisa osim samih pjesama koje im se sviđaju usmjereno slušaju izvođača koji im je drag. Pola ljestvice zauzela su prije navedena dva izvođača, a ostale pjesme su ili premijeru imale na CD-ovima ili je uistinu riječ o hitovima koji su kompatibilni i s radijskim izborom.

Tko su, prema ovom kriteriju, najpopularniji izvođači prošle godine?

Kad je riječ o digitalnoj rang-listi, od osam izvođača na listi, pola ih je karijeru započelo lansiranjem pjesama na download ili streaming servise, a pola na vinilima ili na CD-ovima. Štoviše, dva izvođača s ljestvice prve velike uspjehe imali su u šezdesetima (Oliver Dragojević) i u osamdesetim godinama (Let 3).

Oliver Dragojević prve je uspjehe imao u šezdesetima, a njegove pjesme i dalje su među najpopularnijima u Hrvatskoj / Foto: Bachrach & Krištofić

Na ljestvici najemitiranijih pjesama, od jedanaest izvođača osam ih je prve uspješnice ostvarilo na vinilu ili na CD-u, dok ih je samo tri iz ere digitalnih servisa: Eni Jurišić, Matija Cvek i grupa Silente. Zapravo, činjenica da se među deset najslušanijih pjesama domaćih autora nalaze skladbe koje izvode Parni valjak, Massimo, Prljavo kazalište, Let 3 i Doris Dragović mnogima može djelovati nestvarno: kao da je posrijedi 1989. godina, a ne 2023. Podsjetimo se, te godine Parni valjak imao je hit “Prokleta nedjelja”, Massimo “Moju Ljubicu”, Prljavo kazalište “Marinu”, Let 3 “Izgubljene”, a Doris Dragović singl “Ti si čovjek za mene”. Otad je prošlo 35 godina, a isti izvođači neumorno osvježavaju svoje karijere i skupljaju novu publiku.

Ako s obje liste uklonimo izvođače s etabliranim iskustvom, kao i one koji su i 2022. bili zastupljeni na ljestvici ZAMP-a, onda bilježimo tek dva nova imena na ovim ljestvicama – Gršu i Vojka V.  To govori i o svojevrsnoj konzervativnosti hrvatskih slušatelja popularne glazbe koji se priklanjaju onome što su već dovoljno puta preslušali. S druge strane, činjenica da je na digitalnoj rang listi Grše zastupljen s čak tri pjesme (“Mamma mia”, “Sip” i “Highlife”) ukazuje da za razliku od ljestvice emitiranja, ljestvica digitalnih servisa još uvijek nema neku postojanost i stabilnost te slijedi, zapravo, logiku raspršenosti i neselektivnosti streaminga.

Jamče li hitovi i dobru prođu na koncertima? U aktualnom slučaju Baby Lasagne odgovor je i više nego potvrdan: samo s jednom pjesmom, on je već ugovorio europsku turneju, a inicijalno bukirane dvorane otkazuju se kako bi se mogle zakupiti triput više. No, bacimo li pogled na rezultate koje podastire ZAMP, onda vidimo da od 15 izvođača koji su najviše prihodili od koncerata prošle godine, njih tek šest ima uspješnice na jednoj ili obje liste. To su: Doris Dragović, Dalmatino, Prljavo kazalište, Petar Grašo, Let 3 i Parni valjak. Posrijedi su etablirani izvođači, a njihova kontinuirana koncertna aktivnost je ipak mnogo veći mamac za odlazak na nastupe negoli aktualni hitovi.

Sve još miriše na hit: Parni valjak / Foto: Matej Grgić

Pritom su pobjedničke pjesme skrojene za Eurosong drukčija priča i to upravo od lani kad je Let 3 uspješno implementirao marketinško-komunikacijske obrasce drugih zemalja u svoj istup. To je rezultiralo serijalom nastupa širom Hrvatske i Let 3 je upravo zahvaljujući “Mami ŠČ!” iz vječnoga alternativnog favorita i miljenika kritike postao komercijalni stroj koji se ne zaustavlja. Baby Lasagna raskrčeni je put fantastično iskoristio.

U ZAMP-ovom izvješću sada se mogu jasnije nazrijeti trendovi kad je riječ o hrvatskoj popularnoj glazbi. Možda za sljedeću godinu ne bi bilo zgoreg da se dvije top-ljestvice još više raščlane – na primjer, da se pokaže zasebna lista vezana za televiziju i zasebna za radio, kao i u slučaju online servisa – oni koji se koriste uz naknadu i oni kojima se pristupa besplatno. No već je i uvrštavanje slušanosti s digitalnih servisa hvale vrijedan potez ZAMP-a, koji upućuje u razumijevanje aktualnih slušateljskih trendova na hrvatskom tržištu.