Mjuzikli autora popularne glazbe

Produkcijski gledano, u Hrvatskoj su postavljani i raskošniji mjuzikli koji su djela pojedinačnih autora

Priču o hrvatskim mjuziklima namjeravao sam ispričati u osam nastavaka. Bio sam uvjeren da će to biti dovoljno da se ispriča njihova priča, ali bio sam poprilično u krivu. Napisah osam nastavaka, ali priču nisam dovršio, stoga slijede još dva. Naime, otkrio sam da je to toliko bogata tema, ali, nažalost, i neistražena, da materijala odnosno mjuzikala s manjom ili većom produkcijom ima uistinu puno.

Započet ću osobom koja je, ustvari, trebala biti u jednom prijašnjih nastavaka u kojima sam pisao o samozatajnim velikanima. On je Branko Mihaljević. „Domaći je mjuzikl nastao u zagrebačkom kazalištu Komedija, a Branko Mihaljević jedan je od rijetkih uspješnih skladatelja izvan te zagrebačke škole mjuzikla“, napisao je redatelj Vlado Štefančić.[1] Iako se mnogi Branka Mihaljevića sjećaju po njegovim nezaboravnim hitovima “Zeko i potočić”, “Moj Osijek” i “Pjevat će Slavonija”, malo je znano da su te pjesme dio mjuzikala ovog velikana slavonske glazbene scene. Branko Mihaljević je za Dječje kazalište u Osijeku napisao dvadesetak glazbeno-scenskih djela, od kojih su mnogi bili u formi dječjih opereta odnosno mjuzikala. Neki od njih su: Zeko, Zriko i Janje (1957.), Indijanci velikog perivoja (1958.), Mišić Gricko (1960.), Među najljepšim pričama (1960.), Veliki šumski događaj (1963.), Grga Čvarak (1977.), Vesela avlija (1980.), Ja magarac (1984.), Sveti Nikola (1992.) i Božićna priča (1993.). Ipak, dva njegova najpoznatija mjuzikla su Slavonska rapsodija i Osječki karusel.

Slavonska rapsodija

Slavonska rapsodija je etno mjuzikl za koji je glazbu i libreto napisao Branko Mihaljević, dramaturgiju je radio Ivica Krajač, a režiju Vlado Štefančić. Prva produkcija mjuzikla bila je 1978., a  obnovljena 1988. godine. Trideset godina nakon prve izvedbe načinjena je i treća produkcija mjuzikla, 2008., za koju je libreto dodatno osuvremenio Brankov sin, Mario Mihaljević, a partituru dodatno obogatio Siniša Leopold koji je i dirigirao izvedbom.

Premijera drugog velikog mjuzikla Branka Mihaljevića, Osječki karusel, bila je 31. ožujka 1993. godine u osječkom HNK, u režiji Vlade Štefančića.

Iako će, možda, nekima zvučati kao nevjerojatan podatak, ali postoji još nekoliko hrvatskih autora koji su značajan dio svog skladateljskog opusa posvetili mjuziklima. Neki od njih su poznata imena koja uglavnom vežemo uz zabavnu, pop i rock glazbu, ali oni skloni izazovima upustili su se – i to vrlo uspješno – u mjuzikl avanturu.

Gorana Karana mnogi pamte kao rock pjevača grupe Big Blue, a potom i kao interpreta krasnih pop balada, najprije Zdenka Runjića, a potom i svojih vlastitih, ali on ima itekako veze s mjuziklom i to ne samo kao izvođač nego i kao autor. Karan je u mjuzikl vode uplovio kao glavni solist mjuzikala Sarajevski krug i Rock It!, ali malo je znano da je on autor dva zanimljiva mjuzikla. Prvi je Naša bila štorija koji autorski potpisuje s Nenadom Ninčevićem. Radnja mjuzikla odvija se sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a glavni likovi su Ane Carić, direktorova kći (Severina) i nogometaš Hajduka Duje Duplančić (Goran Karan). Uz njih dvoje mjuzikl je okupio čak 34 poznata glazbena imena, među kojima su i Danijela Martinović, Giuliano, Tedi Spalato, Stefan Kokoškov, Mirella Meić, Zorica Bučić, Joško Ševo i drugi. Koncertna premijera mjuzikla bila je na splitskim Gripama 21. travnja 2017. u režiji Nine Kleflin, uz raskošne kostime Matije Vujice. Goran Karan 2023. godine realizira novi projekt, solo mjuzikl pod nazivom Ljubav je fer – Priče iz moje ulice, u kojem izvodi 15 novih pjesama povezanih dramskim elementima i osobnim ispovijestima, pod redateljskom palicom iskusnog redatelja Ivana Lea Leme. Premijera mjuzikla bila je 6. srpnja 2023. godine u Dubrovniku.

Naslovnica CD-a Naša bila štorija

I Neno Belan potpisuje autorstvo nekoliko mjuzikla. Za potrebe Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku napisao je mjuzikl trilogiju Buratino (2010.), Matilda (2015.) i Čarobnjak iz Oza (2017.). Režiju za sva tri mjuzikla radila je Nina Kleflin. Tri godine kasnije (2020.), na libreto Ane Tonković Dolenčić, a u režiji njezina supruga Krešimira, nastaje mjuzikl Bambina, koji predstavlja još jedan hrvatski jukebox mjuzikl, sastavljen od najvećih hitova Nene Belana. Premijera Bambine bila je 14. veljače 2020. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu.

I Olja Dešić može se pohvaliti autorstvom tri mjuzikla. Prvi, pod imenom Hakove prometne pustolovine, napisao je zajedno s Mladenom Kušecom i Vjekoslavom Vojom Radoičićem 2000. godine. Drugi mjuzikl, Sušak, Sušak, napisao je na stihove i libreto Mensura Puhovca. Bio je to prvi čakavski mjuzikl i rađen je u koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci i Udruge Maraton, a premijerno izveden 12. rujna 2015. u Hrvatskom kulturnom domu na Sušaku. Pjevačku su ekipu predvodili Mario Lipovšek Battifiaca, Damir Kedžo i Katja Budimčić, a mjuzikl je bio prava hit-predstava. Treći njegov mjuzikl, rađen u vlastitoj produkciji (Studio Maraton), Magic Musical nastao je tri godine kasnije (2018.).  Mjuzikl je premijerno izveden 8. prosinca 2017. u centru Gervais u Opatiji. Izvođen je i u Zagrebu (u KD Vatroslav Lisinski) te u Toulousu u Francuskoj.

Naslovnica CD-a Sušak, Sušak

I kazalište Komedija, iako smanjenim brojem, imala je premijere mjuzikala hrvatskih autora.

Legenda Ružice grada prvi je hrvatski fantasy mjuzikl koji donosi priču utemeljenu na legendi o Ružica gradu kraj Orahovice. Autori mjuzikla su sestra i brat, Andrea Kopri Lončarić i Dean Kopri, a režirao ga je Robert Bošković. Mjuzikl je realiziran u produkciji kazališta Komedija, premijera je bila 7. svibnja 2015. godine.

Mjuzikl Byron napisali su Darko Domitrović (glazba), Miro Gavran (libreto) i Ante Gelo (orkestracija). Mjuzikl je rađen u produkciji kazališta Komedija, a režiju potpisuje Ivana Čoh pod mentorstvom Vlade Štefančića. Svečana premijera bila je 24. veljače 2017., dirigent je bio Dinko Appelt, a kasnije preuzima Davor Kelić.

Vrlo raskošan mjuzikl pod imenom Mirakul napisali su Dražen Žanko, koji je radio glazbu te Ivica Krajač, koji je radio libreto i stihove. Naime, povodom 300. obljetnice Sinjske alke uz pomoć fra Mirka Marića – koji je pripravio povijesni kontekst priče i priredio sinopsis – spomenuti duo, uz pomoć redateljice Ivice Boban, stvorio je raskošan mjuzikl ne samo produkcijom nego i izvođačima, od kojih su neki najpoznatija imena naše glazbene scene (Radojka Šverko, Joško Ševo, Ervin Baučić, Stjepo Gleđ Markos, Max Hozić i mnogi drugi). Premijera mjuzikla održana je 4. prosinca 2016. u KD Vatroslav Lisinski.

Po uzoru na svjetski hit-mjuzikl Mamma mia, koji je hitovima grupe ABBA udahnuo kazališnu dušu, Rajko Dujmić i Željka Ogresta rade mjuzikl Za dobra stara vremena. Bio je to prvi hrvatski jukebox mjuzikl, odnosno mjuzikl sastavljen od velikih hitova jednog izvođača, u ovom slučaju Novih fosila. Premijera mjuzikla bila je 4. prosinca 2009. godine. u Domu sportova u Zagrebu.

Ulaskom u 33. godinu rada Putokazi predstavljaju još jedan jukebox mjuzikl, Raskružje, mjuzikl mijena, koji u 30 songova iz dosadašnjih glazbenih projekata Putokaza priča priču o njima. Autorski tim mjuzikla čine Lenka Udovički, Ivana Kalc, Tajči Čekada, Deni i Martino Šesnić te Saša Ostojić. Sudjeluje 42 solista i izvođača iz različitih pjevačkih generacija Putokaza.

Ovdje svakako moramo spomenuti i Aplauz Teatar koji je 2009. godine osnovao Marko Juraga sa željom promoviranja i unapređivanja mjuzikla kao kazališne forme. Prvi mjuzikl Tuđe pjesme, moji snovi rađen je 2009. godine u koprodukciji s kazalištem Komedija, a koji je glazbeni miks više mjuzikala. Uslijedili su: Djevojčica sa žigicama (H.C. Andersen / M. Juraga/ L. Blaće / V. Prohaska), također u koprodukciji s Komedijom 2012. godine, potom Mjuzikl Orašar (2014.) (L. Blaće / M. Juraga) te nekoliko komičnih opera inozemnih autora.

Marko Juraga radio je režiju i za mjuzikl Barun Trenk Cabaret (2012.), za koji je tekst napisala Marija Nola. Zajednički je to projekt Grada Požege i Umjetničke akademije u Osijeku, pod umjetničkim vodstvom Antoanete Radočaj Jerković. Glazbu je radilo više autora: Tin Tonković, Tihomir Ranogajac, Ljudevit Laušin, Srđan Šitum, Vanja Gvozdanović i Darko Čuvidić.

Tihomir Kožina i Igor Martinek potrudili su se da i Zagorje dobije svoj mjuzikl. Bio je to Zeleno blago, prvi mjuzikl o Zagorju. Premijera je bila 7. listopada 2013. godine u festivalskoj dvorani u Krapini.

I Teatar EXIT ima svoj mjuzikl. To su Kauboji Saše Anočića, za koje su originalnu glazbu radili Rakan Rushaidat i Matija Antolić. Mjuzikl je premijerno izveden 6. ožujka 2008. i ubraja se u hit-predstave zagrebačkih kazališta s gotovo 600 odigranih izvedbi.

U mjuziklu se okušala i grupa Bang Bang. 27. listopada 2013. godine u produkciji Teatra Barakuda 2012. održali su premijeru glazbene komedije pod nazivom Kraljeva sluškinja. Glazbu je radio Vlatko Panić, a priču osmislio i režirao Boris Kovačević.

Zrinko Tutić zajedno je sa Željkom Pavičićem 2008. godine napravio krasan mjuzikl Majka Božja Bistrička koji je, nažalost, ostao samo u diskografskom formatu jer nikada nije izveden.

 A kad smo kod mjuzikala duhovne tematike, onda svakako moram spomenuti i jedan koji bi (nadam se) uskoro trebao ugledati svjetlo dana. Odnosno, mogli bismo reći, i unuk je krenuo djedovim stopama. Branimir Mihaljević, unuk velikana slavonskog mjuzikla Branka Mihaljevića, na libreto Željka Pavičića i Nikše Sviličića napisao je mjuzikl Fatimsko proročanstvo.

A jedno cijelo poglavlje zavređuju i tamburaški mjuzikli. Slavonsku rapsodiju Branka Mihaljevića i Ivice Krajača već sam spomenuo, ali ne i Janica i Jean Siniše Leopolda i Roberta Škriljana, čija je premijera bila 20. veljače 2004. godine u zagrebačkom kazalištu Komedija u režiji Vlade Štefančića. U ovo kategoriju može se ubrojiti i bećarski mjuzikl Đuka Begović Ernesta Srećka Bereca u režiji Richarda Simonellija te na glazbu Nenada Dana Koziga. Mjuzikl se izvodi od sezone 1992./1993. u kazalištu u Virovitici, a u izvedbama su sudjelovali i članovi HPD Rodoljub.

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti.

….

[1] Vlado Štefančić, Zabavljač, Prometej 2007. ISBN 978-953-6460-73-1