jazzahead! Najveće svjetsko okupljanje jazz profesionalaca
Nakon dvije godine pauze zbog pandemije, u njemačkom gradu Bremenu od 28. travnja do 1. svibnja pod motom „Opet zajedno” održano je najveće svjetsko godišnje okupljanje profesionalaca koji se bave jazz glazbom – jazzahead!. Ove godine bilo je nazočno više od dvije tisuće sedamsto sudionika iz pedeset i pet zemalja: glazbenika, promotora, diskografa, publicista, glazbenih pisaca,organizatora koncerata i festivala, izlagača te posjetitelja raznih drugih profila.
Očuvanje i promocija ukrajinskog kulturnog identiteta
Razmišljao sam da li da odem na otvorenje ili da to vrijeme utrošim korisno na nešto drugo, a aktivnosti su počele i prije službenog otvaranja. Ima li što dosadnije od službenog otvaranja neke manifestacije? Ima – govori političara na tim otvaranjima! No, ipak, red je pojaviti se, iz pristojnosti.
Lista govornika bila je poduža: političari raznih profila, veleposlanici, gradonačelnici… Možete li pojmiti – govorili su o jazzu, svojoj strasti prema toj glazbi, njezinoj važnosti u odgoju djece, zbližavanju ljudi, razvijanju humanosti, zajedništva, tolerancije, razbijanju predrasuda, prihvaćanju različitosti, bratstvu, utjecaju slušanja i sviranja jazza na mentalno zdravlje! Zapravo, govoreći o svim tim vrlinama upućivali su na jazz, jer jazz je sve to. I više od toga.
Naravno, u igri je ogroman novac i oni su svjesni toga, ali taj financijski uspjeh dolazi kao posljedica zdravog načina razmišljanja. Organizator puno ulaže, ali i prihodi su ogromni. Iako nitko ne stavlja ekonomiju na prvo mjesto, ona i te kako ima upliv u organizaciju jazzahead!-a. Impulsno sam pokušao zamisliti kako bi bilo da naši političari kulturu i obrazovanje proglase prioritetima u svojim programima, ali istog časa shvatio sam da je to u ovom trenutku nemoguće.
Mariana Bondarenko / Foto: Davor Hrvoj
Dirljiv govor na otvorenju održala je ukrajinska predstavnica Mariana Bondarenko, sa suzom u oku, ali bez patetike, bez kukanja. Ne samo to – Ukrajina je na jazzahead!-u imala svoj štand, promotore, ali i glazbenike koji su nastupili u raznim situacijama pa i na samoj svečanosti otvaranja. Zašto je njima u ovim ratnim okolnostima bilo važno doći na jazzahead! i predstaviti ukrajinski jazz? Nije to bilo samo zato da pokažu hrabrost i prkos, već zato jer znaju kakvu moć ima umjetnost, s kakvom silinom glazbenici mogu donosti promjene ako se udruže i uključe u aktivizam, ako pokažu koliko im je stalo do očuvanja i promocije ukrajinskog kulturnog identiteta.
U intervju koji smo održali dan nakon nastupa što ga je na jazzahead!-u održao sa svojim sastavom, slavni je bubnjar Larnell Lewis, inače član popularnog sastava Snarky Puppy s kojim je osvojio dvije nagrade Grammy, također govorio o važnosti jazz glazbe koja ruši granice, koja je zasnovana na načelima slobode i tolerancije, u kojoj, primjerice, na jam sessionu zajedno sviraju ljudi raznih nacionalnosti, rasa, mentaliteta i svjetonazora.
„Iznimno je važno veće pridavanje značaja kulturi i boljem razumijevanju kulture te njezinoj ulozi u zbližavanju ljudi i zato trebamo promijeniti naš pogled i mišljenje o važnosti glazbe koja ima moć da spaja i zbližava”, izjavio je.
Doista, jazzahead! doslovno gradi mostove među ljudima i narodima!
Larnell Lewis / Foto: Davor Hrvoj
Totalna glazba zasnovana na istraživanju, iznenađenjima, osluškivanju, reagiranju u trenutku
Svake godine na jazzahead!-u jedna država izdvojeno predstavlja svoja jazz postignuća. Ove godine zemlja partner bila je Kanada, koja je zauzela veliki prostor u sajmišnom dijelu te je prvog dana nastupilo osam kanadskih sastava.
Za nastupe na ovogodišnjem jazzahead!-u stiglo je više od sedamsto prijava od kojih su stručni žiriji odabrali njih četrdeset, a oni su nastupili u četiri tematske cjeline: Canadian Night, European Jazz Meeting, German Jazz Expo i Overseas Night. Za svaku od tih tema odlučivao je zaseban žiri sastavljen od najmanje sedam članova, voditelja uglednih festivala i programa s međunarodne jazz scene. Zanimljivo, ti žiriji svake godine mijenjaju članove.
Pod umjetničkim vodstvom Ulricha Beckerhoffa i Petera Schulza na pet pozornica – u tri dvorane, klubu i šatoru – nastupili su glazbenici iz raznih zemalja, od mnogih europskih preko Kanade, SAD-a, Brazila, Argentine i Čilea do Australije, Izraela, Sirije, Obale Bjelokosti i Ukrajine. Ni ove godine nije bilo hrvatskih predstavnika, kao i obično. Jedina hrvatska predstavnica koja se u šesnaest godina jazzahead!-a predstavila na toj manifestaciji bila je Tamara Obrovac.
Osim spomenute zemljopisne širine karakteristika je bila raznolikost stilova: mainstream jazz, fusion, free-jazz, crossover, etno-jazz, eksperimentani, improvizirana glazba, funky, elektronika, flamenko začinjen jazzom… Iako su svi izvođači bili na visokoj razini i svi zaslužuju priznanje, neki su ipak oduševili rijetko viđenom/slušanom inventivnošću.
Pijanistica Marianne Trudel i bubnjar John Hollenbeck briljirali su svirajući osebujnim pristupom njezine skladbe, od kojih su neke bile praizvedbe, osluškujući jedno drugo i reagirajući u trenutku, istražujući razne mogućnosti, s puno iznenađenja – totalna glazba!
Marianne Trudel i John Hollenbeck / Foto: Davor Hrvoj
Publiku je svojim novim glazbenim konceptom zapalila i čileansko-američka tenor saksofonistca Melissa Aldana, velika zvijezda u usponu karijere, pobjednica natjecanja Thelonious Monk (između ostalog, članovi žirija bili su Branford Marsalis i Wayne Shorter), koja je potpisala ugovor za kultnu diskografsku kuću Blue Note, čija se slika našla na naslovnici DownBeata…
Melissa Aldana Quartet / Foto: Davor Hrvoj
Sjajni su bili jazz orkestri, a ove godine bilo ih je više nego inače. Različite aspekte big band glazbe prezentirali su Kathrine Windfield Big Band, Modern Art Orchestra, Fuchsthone Orchestra te Tijn Wybenga & AM.OK koji po formaciji nije potpuni big band, ali djeluje na istim načelima aranžirane glazbe.
Nizozemski sastav Tijn Wybenga & AM.OK – dobitnik Deutscher Jazz Preisa za najbolji debitatnski album godine / Foto: Davor Hrvoj
Jazz kao visoka umjetnost, ali i mogućnost ekonomskog prosperiteta
Svi koncerti koji su održani 30. travnja ujedno su uvršteni u obilježavanje Međunarodnog dana jazza.
No bio je to tek dio koncertnih događanja, a neki nastupi održani su usporedo. Tih dana cijeli je Bremen titrao u ritmu jazza. Jazzisti su u programima naslovljenim CLUBNIGHT, ali i drugima, nastupali u raznim dvoranama i klubovima u gradu, a svi ti koncerti objedinjeni su pod kapom jazzahead!-a.
U jednoj hali postavljeni su štandovi na kojima su svoje jazz dosege isticali predstavnici raznih zemalja, ali i diskografi, promotori, publicisti, organizatori jazz festivala, graditelji glazbala… Održane su i izložbe fotografija na temu jazza.
Također, održana su mnogobrojna predavanja i tribine na kojima se govorilo o održivosti glazbene industrije u budućnosti, tehnološkim inovacijama u području glazbe i svijeta umjetne inteligencije, inovativnim metodama generiranja elektroničkog zvuka, ostvarivanju autorskih prava, djelovanju u kriznim vremenima, ali i radionice o jazz improvizaciji za djecu te o mnogim drugim temama.
Foto: Davor Hrvoj
U sklopu jazzahead!-a u Metropol Theatreu Bremen, gdje je održan niz koncerata kanadskih jazz glazbenika, upriličeno je proglašenje dobitnika prošle godine utemeljene međunarodne nagrade German Jazz Award. Svakom od dobitnika u tridesetak kategorija uručena je nagrada od deset tisuća eura! To dovoljno govori o tome kako država gleda na jazz kao visoku umjetnost, ali i mogućnost ekonomskog prosperiteta. Takvo priznanje ne odbijaju ni najugledniji jazzisti, a bilo je i takvih.
Među ovogodišnjim nominiranima, ali i pobjednicima bili su i neki od izvođača na netom održanom jazzahead!-u, ali i neki jako dobro poznati hrvatskoj publici – primjerice, legendarni saksofonist Charles Lloyd i nova zvijezda na jazz sceni, basistica Linda May Han Oh – koji su u raznim razdobljima nastupili na Jazz.hr manifestacijama Hrvatskog društva skladatelja. Na završnom tulumu ponovno govorancije, ali i vijest da će zemlja partner jazzahead!-a 2023. biti Njemačka.
“Najvažnije je imati frižider” – Davor Hrvoj
