Od Maje Blagdan do Baby Lasagne: svi Porinovi novi izvođači

Uoči svake nove dodjele Porina, jedna od najzanimljivijih kategorija uvijek je ona za novog izvođača godine

Upravo tu često prvi put prepoznajemo imena koja će obilježiti domaću scenu – ili barem uhvatimo presjek generacijskog trenutka, onoga što se u određenoj godini doživljava kao “novo”, svježe i važno. Pogled unatrag na dobitnike ove nagrade od 1994. do danas otkriva ne samo niz uspješnih karijera, nego i promjene u zvuku, estetici i očekivanjima publike.

Devedesete: od festivala do prvih urbanih pomaka

Prvi Porini za novog izvođača godine oslikavaju scenu koja je još snažno vezana uz festivalsku i pop tradiciju. Prvi Porin u ovoj kategoriji pripao je Maji Blagdan (1994.), a godinu kasnije osvojio ga je Alen Vitasović (1995.). Sredinom desetljeća dolazi do zanimljivog pomaka: The Bastardz (1996.), Divas (1997.) i Songkillers (1998.) donose urbaniji, produkcijski suvremeniji zvuk, dok Kultura (1999.) i Teens (2000.) zatvaraju desetljeće s naglaskom na pop i teen senzibilitet. Već tada Porin počinje registrirati promjene koje dolaze izvan klasičnog mainstreama.

Rane 2000-e: hip hop, kantautori i nova raznolikost

Početak novog milenija donosi širenje izraza. Flare (2001.) i Dalmatino (2002.) još su bliski pop i zabavnoj glazbi, ali 2003. donosi važan trenutak – Edo Maajka (2003.) kao novi izvođač godine jasno signalizira proboj hip hopa u mainstream priznanja.

Ubrzo slijede Jacques Houdek (2004.) i Natali Dizdar (2005.), svatko sa svojim prepoznatljivim stilom, dok Gego i Picigin band (2006.), Tina Vukov (2007.) i Marko Tolja (2008.) krajem desetljeća potvrđuju kako se cijeni i vokalna interpretacija i autorski pristup.

Ovo je razdoblje u kojem Porin sve otvorenije prepoznaje različite žanrove – od bluesa (Tomislav Goluban & Little pigeon’s forhill blues, 2009.) do alternativnijih izraza.

2010-e: indie, bendovi i nova autorska scena

Ulaskom u drugo desetljeće 21. stoljeća nagrada za novog izvođača sve češće odlazi bendovima i izvođačima izvan klasične pop matrice. Valungari (2010.), Kinoklub (2011.), Radio Luksemburg (2012.) i Mario Huljev (2013.) otvaraju desetljeće, a Silente (2014.) označava dodatno jačanje alternativne scene.

Istodobno, pojavljuju se i snažne pop autorice i izvođačice poput Nine Kraljić (2016.) i Antonele Doko (2017.), dok Bang Bang (2015.) i Fluentes (2018.) pokazuju kako radio-friendly pop i dalje ima svoje mjesto.

Ogenj (2019.) dodatno širi sliku – tradicijski inspiriran, ali energičan i suvremen, njihov uspjeh pokazuje koliko se granice žanrova brišu.

2020-e: autori, identitet i globalni potencijal

Najnovije desetljeće donosi možda i najraznolikiji niz dobitnika. J. R. August (2020.) otvara ga autorski snažnim i međunarodno relevantnim izričajem, dok Albina (2021.) i Filip Rudan (2022.) predstavljaju novu generaciju pop izvođača formiranih i kroz televizijske formate.

Marko Bošnjak (2023.) i IDEM (2024.) pokazuju kako se cijene autentičnost i osobni izraz, a Baby Lasagna (2025.) kao novi izvođač godine simbolizira trenutak u kojem domaća scena bez kompleksa komunicira i s globalnom publikom.

Više od “novog” imena

Kategorija novog izvođača godine često je više od same nagrade – ona je svojevrsni barometar scene. Neki od dobitnika izrasli su u trajna i ključna imena hrvatske glazbe, dok su drugi ostali vezani uz svoje vrijeme.

Ove godine za Porin u kategoriji novog izvođača nominirani su Ane Paška, Jakov Jozinović i Smrdljivi Martini.

Dodjela nagrada održat će se u petak, 27. ožujka u Splitu, u ŠRC Gripe, a ulaznice su u prodaji. Svečanost se može pratiti i u izravnom televizijskom prijenosu od 20:15 na HRT1.