Let 3 mijenja hrvatsku i europsku glazbenu paradigmu

Bojan Mušćet

Posljedice nastupa Leta 3 na Eurosongu tek ćemo osjetiti / Ilustracija: Igor Jurilj

Nakon nastupa na Eurosongu, Let 3 je definitivno proširio dosege svoje karijere, no ostavio je i duboki trag na suvremenoj hrvatskoj, ali i na europskoj glazbi. Pet teza o Letu 3 razlažu nove arhetipe na recentnim glazbenim scenama

Razorni nastup u finalu Eurosonga djelo je i mnoštva sjajnih vanjskih suradnika benda / Foto: Sanjin Strukić/Pixell

Nakon 36 godina Let 3 je iz alternative ušao u mainstream

Najpotentniji hrvatski rock bend Let 3 osmislio je autohtoni način kako da nakon 36 godina djelovanja pod aktualnim imenom napokon iz alternativnih voda postane izvođač koga će podržavati široki krug poklonika. To se nije dogodilo uz pomoć kompromisa i omekšavanjem osnovnoga glazbenog izraza, nego je Let 3 napravio dijametralno suprotno: mainstream je prilagodio vlastitu izrazu. Dakako, da nije pobjede na Dori i dvostrukog nastupa na Eurosongu, to se ne bi dogodilo, no ti nastupi bili su moćan alat kojim je Let 3 napravio big bang u suvremenoj hrvatskoj glazbi. Uistinu, nakon 13. svibnja 2023., suvremena hrvatska glazba pulsira na drukčiji način jer je Let 3 otvorio vrata i napravio propuh koji će dobrano provjetriti procese na sceni koji su već okamenjeni.

To ne znači da je posrijedi revolucija, nego je riječ o bitnome evolutivnom koraku. Dosadašnja definicija mainstreama na ovim prostorima već se sedamdeset godina vezuje za festivale i programe radijskih postaja s nacionalnim koncesijama. To podrazumijeva različite izvedbe pjesama koje kategoriziramo kao laku ili zabavnu glazbu. Od doba kad je Let 3 počeo s djelovanjem, krajem osamdesetih, u mainstream su počele ulaziti i rock pjesme namijenjene ugodnom starenju. Skladatelji su tada mogli biti sigurni da će pjesme koje kreiraju imati i dulji rok uporabe: od godišnje radijske eksploatacije do statusa evergreena.

No devedesete su ponajviše zbog transformacije načina slušanja glazbe donijele i procvat skladateljskih modula koji ne idu uz popularne obrasce. Na taj način mijenjao se više-manje i mainstream u različitim zemljama. Za razliku od svjetskih tijekova, u Hrvatskoj je prijeratni mainstream model ostao vječan i nepromjenjiv već trideset godina. Zato je i moguće da iznimno popularni hrvatski izvođači na streaming servisima budu sasvim nezapaženi na radijskim postajama. Moguće je, na primjer, i da Darko Rundek nakon četrdeset godina rada bude na Porinu nominiran u alternativnoj kategoriji. Jer u hrvatskome glazbenom sazviježđu alternativa je sve ono što odudara od festivalsko-radijskog mainstreama.

Medijsko-društvenomrežnim blitzkriegom Let 3 je razbio tu percepciju. Htjeli mi to ili ne, žalili mi za nekoć uspješnim eurovizijskim pjesmama kao što su “Sveta ljubav”, “Marija Magdalena” ili “Neka mi ne svane” – ili ne – neprijeporno je kako je danas i Let 3 dio hrvatskog mainstreama!

Novi hrvatski mainstream / Foto: Bojan Mušćet

Let 3 reinterpretira nacionalni identitet

Poslužimo li se političkim paradigmama, Let 3 bi trebao dobiti neku važnu državnu nagradu, statue u prirodnoj veličini ili barem spomen-ploču. Medijska mitologija nacionalnog identiteta temeljena gotovo isključivo na Domovinskom ratu i prigodno podgrijavana uspjesima odabrane hrvatske nacionalne nogometne vrste (ne i klubova!) kao soundtrack imala je pjesme koje veličaju taj nacionalni duh (“Lijepa li si”, npr.) ili pjesme koje u određenom trenutku nogometaši pjevaju u autobusu na natjecanjima (“Djevojka sa sela”…) uz prigodne godišnje himnoidne revalice. Odnosno, osjećaj nacionalnog identiteta potpun je samo uz pjesme Miroslava Škore, Marka Perkovića Thompsona, Mate Bulića i Zaprešić Boysa.

Na Eurosongu je Let 3 srušio takvu percepciju. Premda aktivistički intenzivni, s neskrivenom lijevom orijentacijom, uz neprekidnu provokaciju sviju oko sebe, Let 3 nikad nisu odvajali svoju drukčijost od države u kojoj djeluju. Od ratnih zbivanja kad su svirali na ratištima za hrvatske borce do odijevanja fantastičnih plašteva Juraja Zigmana s uzorcima hrvatske zastave.

Upravo preuzimanje ambasadorske uloge na Eurosongu s jasnim porukama osude svakog nasilja i rata pokazalo je na koji način je Let 3 ponudio platformu koja može biti privlačna i onima koji hrvatski nacionalni identitet glazbeno ne doživljaju samo na domovinsko-nogometni način.

Mi Hrvati: Vuco i Let 3 / Foto: Vedran Metelko

Let 3 redefinira europski ukus

Glasanje za pjesme na Eurosongu već je odavno prestalo biti posljedica kvalitete samo pjesme. Sigurno je kako kod žirija veliku ulogu imaju lobiranja (Ksenija Urličić bila je velemajstorica u tome) kao i geostrateški interesi.

Kad je posrijedi publika, ove godine bodovi su dolazili od 37 zemalja sudionica, a 38. je bio „ostatak svijeta“. Glasovi publike u finalu vrijedili su 50 posto, a žirija 50 posto. Žiriji su se uskladili tako da se uglavnom daje najviše bodova predstavnicima Švedske, Italije i Izraela, a malo i ništa Hrvatskoj i Njemačkoj. Publika je imala drukčije mišljenje. Tako baš nitko u televotingu i online nije Švedskoj dao maksimalan broj bodova.

No indikativan je podatak da Let 3 ima najveći raskorak između glasova publike i žirija – 10,18 puta! Na drugom mjestu je Poljska sa 6,75 puta, a svi ostali imaju manje od pet puta; 15 zemalja ima razliku u glasovima između publike i žirija na razini statističke pogreške!

O čemu je riječ?

Dakako, o tome da se neke stvari unaprijed dogovaraju, da se i stručnjaci povode za kladionicama da ne bi ispali neuki, da predstavnici žirija imaju kriterije koji nisu poznati širokoj javnosti itd. No to u ovom slučaju nije bitno.

Bitno je da je Let 3 imao veliki odjek, da se o njihovu nastupu oglašavaju poznate osobe kao što je J. K. Rowling, i da će njihov nastup u budućnosti sigurno biti upamćen. Štoviše, uvjeren sam da će Let 3 kad-tad dobiti poziv da dođe na neki sljedeći Eurosong kao poseban gost.

Zapravo, Let 3 je napravio ono što nije uspjelo Johnu Lydonu – napraviti razorni i šokantni emotivni spektakl s jasnom porukom pred očima Europe i svijeta.

Oj, europska mati, nemoj tugovati! / Foto: Sanjin Strukić/Pixell

Let 3 pomiruje narod

U posljednjih petnaestak godina, otkad je Facebook postao legitiman način izražavanja, održava se natjecanje u pljuvanju po Eurosongu. Mnogi komentatori su ga gledali, ali su se redovito zgražavali nad onim što čuje i vidu. Štoviše, natjecali su se tko će više omalovažiti hrvatskog predstavnika. Uglavnom, unisono su zaključili da je manifestacija katastrofalna, da nema veze s dobrim pjesmama i da je u svemu tome hrvatski predstavnik najgori. Izuzetak je bila Albina prije dvije godine.

Ove godine dogodilo se nešto sasvim suprotno, u skladu sa svjetskim trendovima – jer više nije cool kritizirati tu manifestaciju. Eurosong je postao relevantna glazbena manifestacija na društvenim mrežama, dojučerašnji hejteri sad su postali kužeri i sve se gotovo stubokom promijenilo. Dakako, i dalje ima onih koji nepokolebljivo smatraju da je Eurosong cirkuska manifestacija kojoj se pridaje previše pozornosti, a nisu izostali ni oni koji Let 3 doživljavaju paušalno, kao egzibicionističke zgubidane koji su posvađani sa smislom za bilo kakvu, a ne samo za dobru pjesmu.

Zahvaljujući pametnoj strategiji benda i njihova menadžmenta, ŠČ-manija je zarazila sve komentatore i klasična pljuvačina pretvorila se u artikuliranu raspravu o Eurosongu s konačnim žaljenjem da se bend nije plasirao više. Zaista, Let 3 je između Dore i Eurosonga održao pokaznu vježbu u osvješćivanju javnosti i postavio benchmark kako se to ubuduće treba raditi. Posao koji je napravio Luka Kerečin, mastermind koji stoji iza društvenomrežnih aktivnosti Leta 3 je spektakularan!

Jedini kiks napravio je Prlja nepotrebnim tweetom o izgubljenoj utakmici juniora Hajduka. Odmah se ispričao, ali sigurno je kako nepotrebno zapjenjeni torcidaši nisu baš željeli imati udjela u potpori Letu 3. Ipak, sigurno je da će se to promijeniti, Let 3 ima velik arsenal oruđa za oduševljavanje.

Ovoga puta nije bila ujedinjena samo društvenomrežna javnost, nego je postignut gotovo općenarodni konsenzus. Ako baš ne u podršci, onda sigurno u pozornosti. Već dugo neki glazbeni događaj nije imao toliku društvenu važnost.