U društvu skladatelja: Berislav Šipuš
Svi ga znaju u našem kraju kao skladatelja, dirigenta, dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Muzičkog biennala Zagreb, ravnatelja Zagrebačke filharmonije, profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i političara (doministra i ministra Kulture RH u vladi Zorana Milanovića).
Ali rijetki su svjesni činjenice da je Berislav Šipuš najveći propagator hrvatske suvremene glazbe u svijetu. Govori četiri strana jezika i već više od tri desetljeća aktivno djeluje kao dirigent, skladatelj, organizator i pijanist na međunarodnoj sceni, otkako je 1989. postao zaposlenikom prestižnog opernog i baletnog kazališta La Scala u Milanu. Pronašao je model razmjene najkvalitetnijih glazbenih dobara koji primjenjuje sada već više od 20 godina s Cantus Ansamblom nastupajući s djelima hrvatskih skladatelja redovito u okolnim i udaljenim zemljama.
Za dvije godine smiješi im se i nova turneja po Kanadi, a možda i Kini.
Svoju agilnost i u postpandemijskom vremenu dokazao je ovoga proljeća turnejom po Kanadi u sklopu koje je održao niz predavanja i uspješni koncert s kanadskim Turning Point Ensembleom s isključivo hrvatskim autorima u vancouverskome eksperimentalnom kazalištu “Milton Bong” u sklopu Sveučilišta Simon Fraser.
Tom je prigodom uvodnu riječ u program dao veleposlanik RH u Kanadi, nj. e. Vice Skračić, koji je posebno za taj koncert doputovao u Vancouver iz Otawe, koja je udaljena čak četiri sata leta.
U razgovoru za podcast “U društvu skladatelja” Šipuš je dobro raspoložen jer ga nalazimo u danu kada kao dirigent ima završni koncert u sezoni Cantus Ansambla u dvorani Blagoja Berse na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a kao skladatelj doživljava praizvedbu svojeg Drugog gudačkog kvarteta na koncertu Gudačkog kvarteta Sebastian u Maloj dvorani Lisinski.
Iza njega je plodno stvaralačko razdoblje u kojemu su nastale njegove mahom tri cjelovečernje skladbe: Sinfonia concertante za violinu i orkestar, te Pasija praizvedene su u sklopu njegova statusa rezidencijalnog skladatelja glazbenih ansambala HRT-a (Zbora i Simfonijskog orkestra), dok je prošle jeseni na sceni uprizorena i njegova prva opera Posljednji intermezzo u sklopu posljednjeg bloka 31. Muzičkog biennala Zagreb 2021.
Kritizira institucije zbog nepostojanja strateškog plana za promociju hrvatske glazbe u inozemstvu i smatra da je u zemljama oko nas obično za to zaduženi posebni glazbeni informativni centri. Dok naš MIC (Muzički informativni centra) još djeluje u sklopu Lisinskog, Šipuš se oslanja na vlastite ideje, kontakte i inicijativu, uz svesrdnu pomoć Hrvatskog društva skladatelja.
