Branimir Mihaljević: „Zagrebački festival traži pjesme za eter koje donose novi, moderan zvuk”
Zagrebački festival ponosi se time što je od njega na ovim prostorima stariji samo ugledni San Remo, kaže nam Branimir Mihaljević, direktor ove manifestacije. Uoči sutrašnjeg, 69. po redu izdanja festivala, on nam otkriva posljednje detalje, ali i svoja promišljanja o glazbenoj industriji danas.
Što čini pjesmu idealnim kandidatom za Zagrebački festival?
Stvar je vrlo jednostavna – kakva pitanja postavljamo, takve ćemo odgovore dobiti. Prošle godine nam se, primjerice, Brigita Vuco prijavila na Zagrebački festival. Meni je njena pjesma bila zanimljiva, no nije mi bila za festival. Kontaktirao sam je i savjetovao da s njom ode na Doru.
Tako smo i ove godine imali jednu sjajnu pjesmu na talijanskom, njih nekolicinu odličnih na engleskom… No, da smo ih uzeli, otišli bismo u nešto što Zagrebački festival jednostavno nije.
Po meni, pjesma koja je idealni kandidat za Zagrebački festival je pjesma za eter koja daje novi, moderniji zvuk.
Prošle godine je na festivalu pobijedio Matija Cvek sa pjesmom “Ptice”, a ove mu se godine dodjeljuje nagrada za najemitiraniju pjesmu…
Da, a Matija je imao i nominacije za Porina te Cesaricu. I sada nam je šesnaest od četrdeset pjesama u Top 40, a njih dvanaest u top dvadeset, što je pokazatelj da nam je odabir prilično precizan. I to se događa prije no što su pjesme uopće izvedene na festivalu. Na to gledam kao na izniman uspjeh i potvrdu da je žiri napravio dobar posao.
Što nas čeka na ovogodišnjem izdanju festivala?
Za razliku od prošle godine, ovoga puta imamo publiku. Produkcija će biti raskošna, a program će se emitirati uživo na HRT 2 programu. Što se tiče izvođača, imamo kvalitetan omjer već itekako etabliranih i mladih imena. Autori za festival daju svoje najbolje pjesme i mislim da je to dobar push za nove singlove.
Orkestar i ovoga puta vodi Ante Gelo, a dirigent nam je Alan Bjelinski. Festival vode Duško Ćurlić i Iva Šulentić.
Dodijelit ćemo i nagradu HURIN-a, za koju žiriraju radijski urednici.
Ove godine žiri koji dodjeljuje Grand Prix čine Josipa Lisac, Jasenko Houra, Miro Buljan, Tomislav Štengl i Ivona Čulo.
Što sudjelovanje na Zagrebačkom festivalu, po vama, može donijeti izvođačima?
Ne smatram da će nastup na festivalu sam po sebi nekome napraviti megahit. Ali smatram da on, ako pjesma ima potencijal, može dovesti do toga da pjesma brže bude primijećena te da će joj put do publike biti vidljivo brži.
Branimir Mihaljević / Matej Grgić
Živimo u dobu digitalije, streaming servisa. Koja je danas uloga festivalske platforme, generalno govoreći?
Kriteriji uspjeha u glazbi su danas različiti. Nekome je uspjeh pet milijuna klikova na YouTubeu, dok će Severini to biti malo. Netko drugi, pak, ima veliku emitiranost na radijima, a na digitalnim platformama i ne stoji najbolje.
No u suradnjama s glazbenicima imao sam primjera u kojima neki stoje dobro na oba polja. To su, ako gledam prošlu godinu, primjerice, Albina s „Tick Tockom” ili Željko Bebek sa svim svojim pjesmama. Albina je, recimo, daleko najstreamanija hrvatska izvođačica na Spotifyju. I ona je krenula s festivala, s Dore. Tako da je festival, kako sam već rekao, dobra platforma za povećanje vidljivosti pjesme.
I Petra Grašu smo često viđali na Splitskom festivalu. Zanimljivo je da je danas festivalu važnije da Grašo bude tamo nego što je Graši za karijeru važan festival.
Festival je, uostalom, show…
Da. Ljudi će nakon Milijunaša okrenuti na drugi program, slušati i gledati nastupe. I komentirati tko im je simpatičan, tko se kako obukao, koja im je pjesma najbolja…
Isto tako, ovo je pravi nastup, s velikim orkestrom. Nema autotunea, nema postprodukcije koja bi zamaskirala eventualne mane nekog izvođača. Pa to sigurno nosi određenu težinu. Mlađima će nastup s orkestrom biti lijep izazov, a iskusnijima odličan način za povratak na pozornicu nakon duge pauze.
Brojni izviđači, posebice oni alternativniji i mlađi, zamjeraju radijskim urednicima da ne prate trendove te da ono što je u eterima često nema veze s onime što se doista sluša. Koje je vaše mišljenje o tome?
Trending je kratkotrajna stvar, daje vas u vrh, ali ne garantira dugotrajni uspjeh. Znam razne mlade ljude koji slučaju raznu glazbu.
Situacija s radijima je poput situacije s klubovima. Ima ih raznih, s raznovrsnim žanrovskim usmjerenjima. Radijski urednici znaju što njihovom profilu i njihovom formatu stanice odgovara i mi ne ulazimo u njihovu uređivačku politiku. Nama je drago da smo kao festival prepoznali što im treba i to im ponudili im na jednome mjestu.
Osobno, kad odem u Zagorje, slušam Sjeverni FM, jer mi to baš paše dok roštiljam, dok ih u Zagrebu ne bih nikad slušao. Tamo nisam nikada čuo neku pjesmu sa Zagrebačkog festivala.
Sve je, dakle, stvar samo odabira radijskih urednika.
Branimir Mihaljević
Na festival se ove godine prijavio i vaš otac Mario Mihaljević…
Tako je. Nas dvojica godinama pišemo za Luku Nižetića; ja glazbu, a on tekst. Prošle je godine dobio ideju o prijavi na festival, pa sam mu rekao da se s time slažem, ali da ja ne želim biti autor na festivalu. Tako da je ovaj put umjesto mene produkciju radio moj sin. Vjerujem da će im pjesma dobro proći i na festivalu i na radijima.
Prvi sam ravnatelj koji je donio takvu rezoluciju, da neće sudjelovati na festivalu, na štetu sebi, ali i izvođačima koji pjevaju moje pjesme. No ponovno ćemo se prijavljivati kada mi završi četverogodišnji mandat.
Možemo li očekivati posebne goste na ovogodišnjem izdanju festivala?
Naravno. Prošle sam godine uveo nagradu za posebni doprinos Zagrebačkom festivalu za ljude koji su puno puta nastupali i koji su ga zadužili. Prošle ju je godine dobio Alfi Kabiljo, a ove Ivica Krajač.
Gospodin Ivica ima 85 godina i živi u staračkom domu. Uručili smo mu nagradu, a snimku ćemo vidjeti u prijenosu. Gosti će nam pjevati njegove pjesme koje su se kroz godine izvodile na Zagrebačkom festivalu.
Osmislili smo to tako da stariji znaju da ih nismo zaboravili, a da mladi shvate da nije sve počelo prekjučer.
Ivica Krajač
Iduće izdanje festivala jubilarno je sedamdeseto. Kakvi su planovi?
Svakako će to biti revijalna večer koja će donijeti presjek povijesti festivala. U pregovorima smo s Gradom oko toga gdje bismo mogli napraviti to jubilarno izdanje. Voljeli bismo da bude puno publike.
