27
pro
2023
Priče

Dijagnostički pregled hrvatske jazz i impro glazbene produkcije

On Air: Jazz i improvizirana glazba u 2023.

Dijagnostika: hrvatska jazz i impro glazbena produkcija 2023. godine

Foto: Matej Grgić

share

Glazba koja nas može emocionalno, duhovno i intelektualno transformirati kod domaćih je glazbenika u godini na izmaku pokazala svoju izdržljivost u potrazi za kreativnom slobodom.

Bez obzira na kronične probleme oko nedostatka svog domicilnog prostora, nesigurnosti vezanih za kontinuitet programa koje iscrpljuju jazz i impro scenu, kao i (ne)mogućnosti pronalaženja nove publike, njihova aktualna glazbena produkcija uspješno odgovara na potrebe novih generacija, ne žrtvujući pritom ništa od svoje glazbene kompleksnosti i inovativnosti.

Jazz

To vrijedi jednako za onaj tradicionalni temelj jazz scene koji prije svega čini Jazz orkestar HRT-a koji, nakon prošlogodišnjeg Porinom nagrađenog albuma Za vašu poslijepodnevnu razonodu s Darkom Rundekom, ove godine ima dva nova i već prepoznata albuma: Nešto veće od nas u suradnji sa sastavom Mangroove i Candide, debitantski album svog saksofonista Maria Bočića, koji je do dolaska vinila dostupan na svim digitalnim platformama.

Materijal s Mangroove hitovima za HRT radijski i televizijski prijenos prvi je put izveden 2020., dok je upečatljivi Candide izveden godinu dana kasnije, za vrijeme žestoke pandemije i bez publike, no oba su programa izvrsno primljena i već poznata zainteresiranoj publici.

Žanrovsko širenje

Nekako na tragu jazz orkestra i oživljavanja popularne glazbe prošlog stoljeća, ove je godine i Svjetski jazz orkestar glazbene mladeži (JM Jazz World Orchestra), pod vodstvom američko-kostarikanskog trombonista, skladatelja i pedagoga Luisa Bonille objavio album Jazz Pops/Pop Swings. Žanrovsko širenje i rastezanje u interesantnom dijalogu glazbenih tradicija u spoju psihodelije, fusiona, rocka, indijske glazbe najprisutnije je na albumu Frontier, nastalom u suradnji Mimika Orchestra i indijskog sastava The Bodhisattwa Trio; album sniman krajem prošle godine u Koprivnici, objavljen u svibnju ove godine. Gdje ste to mogli čuti?

Recepcija je nužno subjektivna, jer zainteresirana publika i glazbenici prate što se događa i međusobno se podržavaju, no ukalupljene medijske granice teže popuštaju. Možda je nešto lakše u slučaju žanrovski slobodnijih i prijemčivijih projekata, no ostaje činjenica da većinu najkvalitetnijeg medijskog prostora daju specijalizirane radijske i televizijske emisije Hrvatske radiotelevizije (Vrijeme je za jazz i Svijet jazza) ili pak vrlo slobodne playliste Radio Studenta, pojedini podcasti, internet radio.

Ovisi, naravno, od glazbenog ukusa pojedinog glazbenog urednika. Osim Davora Hrvoja – čije radijske emisije na Trećem programu Hrvatskog radija redovno ugošćuju jazz glazbenike i promoviraju nove albume – raduje i činjenica da u Puli radijsku emisiju Cool jazz četvrtkom vodi Goran Vodopija a važnu podršku ondašnjoj impro sceni pruža i Radio Rojc.

jazz klavir

Trio, kvartet, kolektiv

U najuspješnije aktualne produkcije naše jazz scene treba svakako dodati album Matije Dedića Family & Friends, koncertnu live snimku iz ZKM-a kojim je obilježio 25 godina djelovanja kao vođa benda i 50 godina života, nastupivši tom prigodom uz svoje najbliže glazbene suradnike Krunu Levačića i Zvonimira Šestaka te kćer Lu. Tu je i Davor Doležal Quartet s vrlo zanimljivim prvim samostalnim albumom Strange Beauty, album New Horizons Zvonimira Radišića i Nuvola kvarteta Tamare Obrovac. Branimir Gazdik je sa svojim kvintetom izdao Free Fall, a Denis Razmović Discrepancies in Blue.

Osim Radišića, Gazdika, Obrovac i Razumovića svoj doprinos vrlo jakoj istarskoj i riječkoj sceni dao je svojim prvim samostalnim albumom i Aldo Foško uz svoj kolektiv na This One Time, kao uostalom i pulski pijanist te skladatelj Leon Brenko sa svojim drugim albumom naziva Keep On Moving. Odrastao pod ljetnim nebom Grožnjana, mladi trubač Valdemar Kušan ove je zime objavio svoj prvi idejno vrlo zreli album Music of the Mind, Music of the Moment, uz kolege glazbenike Roka Zalokara na klaviru te Žigu Smrdela na bubnjevima.

Spoj s elektroničkim, klupskim zvukom već je duže jedan od pokretača suvremenog jazza u Hrvatskoj. Već su i široj publici prepoznatljiva imena poput sastava Chui, Kozmodrum, Trokut ili pak neformalne zagrebačke platforme glazbenika Sunrise Session, koju okupljaju Ivan Kapec i Toni Starešinić. Upravo je iz tog kolektiva potekao i sastav Zmaj Orko Star koji je krajem prošle godine izdao, a ove godine vrlo uspješno promovira album Escape nastao iz neobičnog spoja tradicijskih instrumenata i elektronike, zahvaljujući gitaristu Zoranu Majstoroviću, bubnjaru Borku Rupeni i klavijaturistu Toniju Starešiniću.

Na tragu tog spoja analognog i digitalnog, no posve jedinstvenog i autentičnog zvuka svakako je debitantski album Peso Neto, istoimenog trija koji čine prekaljeni glazbenici: gitarist Pavle Miljenović, pijanist Hrvoje Galler i bubnjar Edi Cipal Grubišić. Tu možemo dodati i album Valerije Nikolovske She Ka Ra, nastao iz svojevrsnog spontanog sessiona, bez unaprijed dogovorenih glazbenih ideja.

Improvizacija, eksperiment, inovacija

Paralelno i ispreplićući se u svojim suradnjama postoji cijeli niz glazbenika koji istražuju mogućnosti zvuka i glazbene improvizacije.

Tako je nova diskografska etiketa za eksperimentalnu, improviziranu i kreativnu glazbu, Kopaton Records Alena i Nenada Sinkauza, nakon prošlogodišnjeg albuma 4 Days (nastalog iz glazbenog performansa braće Sinkauz i Alfonsa Santimonea uz slikanje uživo Danijela Žeželja) već objavila Levitation Scene Davora Gazde, ali i s pravom hvaljeni album Azbestni krovovi sastava Roj osa, najnovijeg projekta Nenada i Alena Sinkauza s bubnjarom Marcom Quarantottom – koji ideje crpi u prepoznatljivoj mješavini undergrounda, suvremene i filmske glazbe – te pojačanjem u vidu prepoznatljivih likovnih rješenja Danijela Žeželja.

Početkom godine Roj osa izveo je i svoj audio rad pod nazivom Roj osa – radio edit u emisiji Ars acustica na Trećem programu Hrvatskog radija.

Koliko je domaća scena slobodno improvizirane glazbe povezana potvrđuje činjenica da je njihova skladba Vexed uključena i u fenomenalnu kompilaciju Zvučni zid na kojoj je predstavljeno petnaest hrvatskih sastava. Ova kompilacija svojevrsni je nastavak Porinom nagrađenog albuma Zagreb Calling, a uz Roj osa i Mimika Orchestra, na njoj je zastupljen i CRI Orchestra odnosno Croatian Improvisers Orchestra.

CRIO / Foto: MBZ

Improvizacijski je to orkestar koji okuplja dvadesetak glazbenika, osnovan u Puli, a svoje ishodište pronalazi u eksperimentalnoj, konceptualnoj i gameplay kompoziciji, oslanjajući se na autorske multidisciplinarne umjetničke prakse u kojima dirigent/skladatelj/soundpainter gestama te znakovima komunicira s ansamblom izvođača.

Na ovogodišnjem Muzičkom biennalu u Zagrebu, CRIO – CRoatian Improvisers Orchestra izveo je program pod nazivom In my Next Life I Want to Be a Feedback koji je emitiran kao televizijski i radijski koncert u sklopu različitih emisija na HRT-u.

Mnogi članovi CRI Orchestra redovito sudjeluju u sklopu zagrebačkog ciklusa i festivala Impronedjeljak koji programski vodi Damir Prica Kafka Capri. Capri inače većinu izvedbi pokušava tonski snimiti pa je tako na ovogodišnjem festivalu u rujnu snimljen, a u slovenskom Zavodu Jazz Cerkno i objavljen album Sound Fields međunarodnog ad hoc trija saksofona nazvan Triple Reed, s Damirom Pricom, Ceneom Resnikom i Jasnom Jovičević koja je i osmislila koncept za strukturiranu improvizaciju.

Damir P. Kafka, Jasna Joviċeviċ, Cene Resnik

Fizičkim izdanjima albuma još se možemo u najskorijem vremenu veseliti od sastava Abstract Construction Collective, koji su materijal za novi album već snimili u formi kvarteta uz Zorana Šćekića, Pavla Jovanovića, Bojana Krhlanka i Ivara Robana Križića. Osim toga Pavle je najavio i izlazak albuma začudno kreativnog sastava The Anti-Teleological Rock Combo, u kojem uz njega sviraju i Luka Čapeta, Šimun Matišić i Leo Beslać.

Foto: Tina Ljubenkov/Ispod bine

Radost muziciranja, suradnje i međusobne podrške očigledno višestruko nadilazi realne mogućnosti realizacije zamišljenih projekata pa neiscrpni entuzijazam pojedinaca nastavlja samoinicijativno popunjavati sve te manjkavosti, uključujući i potragu za (novom) publikom.

Tako mladi Tin Džaferović svoj prvi album Music For Standing/Music For Kneeling, koji je već snimljen, naveliko koncertno i medijski promovira, a fizičko izdavanje gura vlastitim snagama, dok mala zagrebačka izdavačka kuća Pass the Hat Records (osim što ponovo pokreće kućne sessione zamrle zbog pandemije) proljetos su snimili album sjajnog kvarteta Janka Novoselića koji još čine Elvis Penava, Zvonimir Šestak i Mario Bočić pa odrađuju posljednje detalje prije izlaska albuma.

foto: Renato Branđolica / HRT

Izgleda da je zaista sve povezano i pomalo „paranormalno“ jer odstupa od onoga što bi se u iskustvenom, objašnjivom svijetu smatralo uobičajenim. Svi ti glazbenici i njihovi kolektivi u svom beskompromisnom odmaku od normi ostaju daleko od krivotvorina glazbe (koje nam mainstream mediji serviraju) i uspijevaju pronaći pukotine u kojima njihova znatiželja, propitivanje te potraga za kreativnom slobodom možda baš zato postaju najbolji poticajni okvir, u kojem s posebnom lakoćom diše – glazba.

Dijagnostika: hrvatska jazz i impro glazbena produkcija 2023.

CRIO / Foto: MBZ 2023.

Moglo bi Vas zanimati