Ovo su događaji po kojima ćemo pamtiti 2021. godinu
Bila pa prošla. 2021. nije bila jednostavna, no možemo reći da smo u glazbenom smislu možda ipak lakše disali nego šokantne 2020.
Koncerti uz Covid potvrde danas su naša realnost i nakon skoro dvije godine mogućnost da ponovno uživamo u punim dvoranama. Inozemnih je gostovanja ove godine također bilo malo, zbog čega su otkazani najveći domaći festivali, no nekoliko njih uspjelo je realizirati povijesna izdanja. Bilo je tu burnih rasprava, postavljanje novih pravila ne samo u pandemijskom, već i u industrijsko-digitalizacijsko-zakonodavnom smislu i još mnogo, mnogo raznih zanimljivosti koje detaljnije donosimo u nastavku.
Berislav Šipuš: Posljednji intermezzo, praizvedba opere (HNK Zagreb/MBZ, 18. rujna 2021.)
Opera Posljednji intermezzo djelo je u kojemu se ne podilazi publici, u kojemu se pred nju stavlja poneke zahtjeve, ali joj se ipak omogućuje da uživa u pravim opernim i kazališnim uzbuđenjima, ako poželi i odvaži se proniknuti u operne transformacije i prihvati novine suvremenog opernog izričaja.
Osim toga, ono zrači umjetničkom istinitošću, koja nije uvijek dokučiva u suvremenoj umjetnosti. Osjećaj srođenosti, ne samo skladatelja nego i njegovih libretista te samih izvođača s temom, ispunjava djelo i odiše dovršenošću. Najnovija prinova hrvatske opere pridružuje se na svoj osobit način širokom spektru suvremenog opernog stvaralaštva, a hoće li uspjeti odgovoriti testu vremena, teško je reći. Ovisi o tome hoćemo li ne samo ovoj operi, nego i mnogim drugim vrijednim suvremenim operama koje su nakon nekoliko izvedbi nestale s pozornice, dopustiti da zažive na repertoaru i pronađu svoju publiku.
Umjesto desetak intenzivnih dana kada se Zagreb pretvori u pozornicu za velika hrvatska i inozemna skladateljska imena, zborove, bendove i umjetnike, ove godine uživali smo u festivalu kroz četiri bloka, počevši od travnja. Furioso!, Shifting, Le sacre de l´été i Celebration nazivi su blokova koji su nam donijeli bogat i raznolik program. Pregršt je „ostavštine” iza svakog od blokova, počevši od online koncerata koji će nam ostati kao trajna baština, preko stotina fotografija pa sve do uspomena proizašlih iz druženja, upoznavanja, skladanja i sviranja. Bila je to festivalska proslava 60. rođendana za pamćenje!
Volta x Boiler Room (AKC Attack, 20. studenoga 2021.)
Zagrebački kolektiv Volta ostvario je suradnju sa streaming platformom Boiler Room, koja je osnovana u Londonu 2010. i koja je u svijetu elektroničke glazbe najvažnija spona između underground klubova i šire publike razasute po svijetu te povezane – Internetom.
Na ovom eventu nije bilo videoprijenosa, koji je zaštitni znak Boiler Rooma, no svi su setovi snimljeni te će biti promovirani na kanalima ove poznate platforme. Cijela se stvar odvila u sklopu velike jesenske turneje istočnom Europom – osim u Zagrebu, Boiler Roomove klupske večeri održale su se i u Moskvi, Beogradu, Rigi, Kijevu, Bukureštu, Krakovu…
Exit Festival 2021
„Vakciniši se!”, orio se mirni i ugodan glas s masivnog soundsystema na najpoznatijem i najvećem regionalnom festivalu. Poručuju nam to Ujedinjeni festivali Srbije u sklopu promotivne kampanje, zbog čega su jedni od prvih na svijetu u punom kapacitetu uspješno mogli početi djelovati. Ne zbog ‘vakcinisanja’ u potpunosti, već zbog uvođenja Covid potvrda. Nama Hrvatima ‘vakcinisanje’ i nije bio neki pogodak što se Exita tiče, jer je PCR test bio nužnost kako bismo u tom trenutku mogli prijeći granicu i ući na festival, kako bismo nakon dvije godine izbivanja mogli prijeći svaku granicu festivalskog iskustva. 450 kn ekstra na budžet, ali vrijedilo je svake lipe. Jer, kada si prešao granicu, pandemije kao da nikada nije ni bilo. Totally worth it.
Drito iz MSU-a/Dino Šantić @shotbydino
Drito iz…najbolji i najluđi ikad!
I dok se većina koncerata i festivala prošle godine otkazala, jedan od rijetkih festivala koji se ove godine (ali i prošle) uspio održati. Najpoznatiji zagrebački klupski festival Drito koji svake godine početkom siječnja okuplja najpopularnije aktere domaće hip-hop scene, otišao je na proputovanje Hrvatskom. Tako je uspješno održan u Splitu, Osijeku, na Krku (u obliku Beat na moru festivala), a trebao je doći i do Dubrovnika, no zbog epidemioloških mjera, to se nije uspjelo realizirati. No, kada se početkom rujna vratio kući u Zagreb, ispred Muzeja suvremene umjetnosti svake je večeri okupio oko 2000 strastvenih posjetitelja zbog čijeg je vriska i entuzijazma ovo bilo najluđe te najbolje izdanje Drita do sada. Tko je bio, pričat će.
Prepirke glazbenih institucija oko definiranja autorstva i pripadajuće naknade
Tko je lagao ove godine, a tko govorio istinu, običnom je čovjeku bilo teško za zaključiti jer se ponovno podigla prašina oko donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. S jedne strane izvođači, s druge diskografi – svatko bi svoj dio, posebno onaj koji je već sada za neke postao dominantan – onaj u digitalnoj sferi. Hoće li uistinu biti potrebno revidirati oko 180 000 ugovora s diskografima u kojima nisu uređena digitalna prava ili će ovaj zakon uistinu donijeti benefite i veće naknade samim izvođačima – vidjet ćemo uskoro.
Mišo Kovač i Saša Antić
Mišo Kovač na kisiku
Mišo je jači i od sudbine. Ne može mu nitko ništa. Mišo #jeizdžao.
MAKK 2021./Matej Grgić
Kao i svake godine, MAKK je događaj na kojem se govori o novim trendovima iz područja industrije, a ove je godine poseban fokus stavljen na utjecaj pandemije na domaću glazbenu industriju, navike konzumiranja glazbe najnovije generacije slušatelja te potencijal domaćih glazbenika na inozemnom tržištu. Također, detaljno je prodiskutiran i predstavljen novi oblik Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima koji je u proteklih nekoliko mjeseci izazvao ozbiljne polemike u javnosti te polarizirao domaću glazbenu industriju.
40 godina novog vala i Riječki Revival
Sjećanje na novi val ove se godine dokumentirao nizom vinilnih reizdanja, CD kompilacijama, dokumentarnim filmom, videozapisima sa stihovima i drugim artističkim radnim akcijama.
Upravo je razdoblje od 40 godina onaj zamašnjak koji je Croatia Records nagnao na široku akciju revaloriziranja tog razdoblja. Tako su 22. siječnja objavljena četiri luksuzna vinilna reizdanja: kompilacija „Paket aranžman“ sa snimkama Idola, Električnog orgazma i Šarla akrobate, prvijenci dva od ta tri izvođača: „Bistriji ili tuplji čovek biva kad…“ Šarla akrobate i eponimni album Električnog orgazma te nastupni, istoimeni album Haustora.
Ova godina donijela je snažan revival riječke novovalne scene. Najprije je objavljena monografija Edija Jurkovića ‘Kad je život bio novi val’ posvećena riječkome omladinskom magazinu koji je izlazio od 1975. do 1990. i prvi na ovim prostorima sustavno pisao o punku te funkcionirao kao medijski produžetak riječke rock scene. Nakon toga objavljeno je reizdanje trostruke antologije „Riječki novi val” sa 70 snimaka poznatih riječkih bandova iz istog razdoblja, od Parafa i Termita preko Denis’n’Denis, Cacadou Look i Xenije do Leta 3 i Laufera. Upravo ovim riječkim naletom, nekako je važnost riječke rock scene napokon pravilno percipirana, al pari zagrebačkoj u to doba.
Vinilna ploča KUD Idijoti
Uzlet vinila i pad CD-a i na hrvatskom tržištu
Format koji je bio nepromjenjiv – gramofonska ploča – vratio se lagano u posljednjih deset godina i na koncu postao dominantan čvrst medij za pohranu zvuka.
Više ne možemo govoriti o povratku vinila. U prodavaonicama je polica s CD-ovima sve manje, a long playevi šire se poput plime. U eri digitalizacije, vinili su se vratili kao jedan od rijetkih analognih predmeta i opet je uobičajeno da su među nama, u specijaliziranim dućanima, outletima, top-vijestima i, ono najvažnije, u našim rukama.
ilustracija
Prodor streaming servisa: Apple Music i Spotify etabliraju se nakon Deezera
Pandemijska 2020. bila je uistinu teška i ne želimo je se prisjećati, no jedan zaista svijetao trenutak koji je obradovao sve ljubitelje glazbe jest dostupnost streaming servisa Spotify i Apple Music. Spotify je uvjerljivo postao najpopularniji na ovom području s najvećim brojem korisnika, no još uvijek nas nije prepoznao kao potencijalno tržište za formiranje lokalne Top 100 liste slušanosti koja bi, baš kao što je i na Deezeru, naveliko pomogla dodatnoj promociji djela lokalnih glazbenika. Bilo kako bilo, godinu dana nakon, ne možemo više zamisliti život bez jednog od glazbenih streaming servisa, a zahvaljujući njima i već dugo vremena prisutnom YouTubeu, stvorena je potpuno nova regionalna scena koja prkosi svim dosadašnjim pravilima lokalne industrije te postavlja nove trendove i standarde.
Politička katastrofa Miroslava Škore (i ulazak Dreleta u Sabor)
Razni glazbenici godinama ulaze u politiku, u propalim ili uspješnim pokušajima da se dočepaju saborske pozicije. Sjećamo se da su na političku kartu uspješno zaigrali Krunoslav Slabinac, Vice Vukov, Đani Maršan i drugi pa čak nekoć i Miroslav Škoro. Premda je u svojoj autobiografiji poslije isticao kako je politika posao u koji je brzopleto ušao i koji mu se zamjerio, zov divljine je ipak bio jači. No, u pokušajima da bude predsjednik, premijer i gradonačelnik Zagreba Škoro je pokazao da je mnogo bolji pjevač i skladatelj negoli političar. Ipak, mnogi su ga ozbiljno shvatili pa je i njegova politička katastrofa jače odjeknula od neuspjele kandidature Siniše Vuce za gradonačelnika Splita. Do Sabora je dobacio jedino Davor Dretar Drele, koga i dalje javnost više pamti po zagorskim poskočicama, negoli kasnijem voditeljskom preganju.
Zabrane malih koncerata s jedne strane i 12.000 ljudi na zabavnjacima s druge, sve po istim antikorona pravilima
Otkazano, odgođeno u nedogled – ah, već smo navikli. 2020. all over again, no ipak s nešto više koncerata na kojima organizacijska pravila nisu vrijedila za sve jednako. S ili bez Covid potvrda, nažalost, kako za koga – s jedne strane svjedočili smo dopuštenim velikim okupljanjima na čija se (ne)poštivanja pravila „zažmirilo”, dok su ponovno postali žrtve mnogi koji su se tih pravila pokušali pridržavati pa zbog bizarnosti i neisplativosti situacije morali otkazati svoja događanja. Plesali smo zato s koronom od 6 ujutro na festivalima i isplesali se do ponoći. A kako ćemo plesati 2022., tko to više može znati?
Zagreb Jazz Portrait/Davor Hrvoj
Obilježavanje 30. godišnjice djelovanja Zagreb Jazz Portraita
Zagreb Jazz Portrait (saksofonist Saša Nestorović, gitarist Mario Igrec, pijanist Hrvoje Galler, kontrabasist Nenad Jura Vrandečić i bubnjar Borna Šercar) je 4. prosinca 2021. nastupio u Polukružnoj dvorani Teatra &TD zagrebačkoga Studentskog centra. Uz to održan je susret s mnogobrojnim suradnicima i prijateljima. Tom prigodom povodom ovog vrijednog jubileja članovima sastava uručena je Plaketa Hrvatskog društva skladatelja.
Je Veux/Filip Kovačević
Rock&Off je krenuo na turneju!
Nakon uspješno održane dodjele nezavisne novinarske glazbene nagrade Rock&Off po svim epidemioloških mjerilima, najuspješniji su dobili priliku predstaviti svoj radi diljem Hrvatske u sklopu Rock&Off turneje. J.R. August, Je Veux, Aklea Neon, BluVinil, Ogenj i The SIIDS nastupili su u sedam hrvatskih gradova (Đakovo, Kutina, Jelsa, Knin, Samobor, Ozalj i Motovun) u kojima publika nema često priliku poslušati mlade i kvalitetne bendove, kao što je to slučaj u većim gradovima u Hrvatskoj.
Vijay Iyer Trio nastupio na Zagreb Jazz Festivalu
Pijanist Vijay Iyer je, uz kontrabasisticu Lindu May Han Oh i bubnjara Tyshawna Soreyja, 5. studenoga 2021. održao izvanserijski koncert u Maloj dvorani Lisinski, na otvorenju ovogodišnjeg Zagreb Jazz Festivala na kojem su nastupili i pjevač Kurt Elling te pijanist Dan Tepfer. Trio je svojim izvedbama slušatelje ostavio zabezeknutima, u nevjerici da je moguće tako nešto ostvariti, da su nova glazbena iznenađenja i uzbuđenja još uvijek moguća. U njihovom slučaju to je nešto više – izraz nesputanosti, lepršavosti, spontanosti… Jedan od najvažnijih bubnjara i udaraljkaša u povijesti jazza, član kultnih sastava Art Ensemble of Chicago, The Leaders i mnogobrojnih drugih, ali i vođa vlastitih sastava, Don Moye je ove godine bio mentor na Ljetnoj jazz školi i Croatia Jazz Campu u Grožnjanu, koji se održavaju u organizaciji Hrvatske glazbene mladeži. Osim što je svoje bogato znanje i iskustvo prenosio polaznicima, ne samo udaraljkašima, fascinantan je bio završni koncert za koji je pripremio sve polaznike oba seminara. Bila je to svojevrsna svetkovina jazza.
Boško Petrović
Obilježena deseta godišnjica smrti Boška Petrovića
Osim što je održao koncerte u slovenskim gradovima (Ravne na Koroškem, Velenje i Ljubljana) te Grazu i Herceg Novom, trio Jazz Continuo (Boškovi dugogodišnji suradnici: bas gitarist Mario Mavrin i gitarist Primož Grašič te njegov učenik, vibrafonist Vid Jamnik) njegovu je glazbu slavio na jazz festivalima u Đakovu, Grožnjanu i Bjelovaru. Diskografska je kuća Croatia Records, pak, objavila album „Tribute to B.P.” vibrafonista Šimuna Matišića s obradama Boškovih skladbi, njegovog omiljenog standarda Django i Šimunovom posvetom Bošku i Grožnjanu, In Grožnjan, After All These Years koji nam se našao na popisu najboljih ovogodišnjih singlova.
jazz.hr jesen
Jazz manifestacije Hrvatskog društva skladatelja
U jazz sezoni te festivalima Jazz.hr proljeće i Jazz.hr jesen HDS predstavio je neke od vodećih hrvatskih jazz instrumentalista i skladatelja. Uz sastave glazbenika iz hrvatske jazz dijaspore (u suorganizaciji s Muzičkim biennalom Zagreb): Domagoja Ralašića, Albe Nacinovich i Lea Škeca, Asje Valčić, Lade Obradović i Grgura Savića, nastupili su i oni Davora Križića (aktualni dobitnik nagrade „Miroslav Sedak Benčić” HDS-a), Ivana Kapeca, Zvonimira Šestaka, Maka Murtića i Danijela Čačije te Jazz orkestar HRT-a s gostima i duo freekind.
