Pamtite me po pjesmama mojim

Glazbeni velikani koji više nisu s nama ostavili su mnoštvo nezaboravnih pjesama po kojima ćemo ih uvijek pamtiti

Stih Duška Trifunovića iz pjesme Bijelog dugmeta “Pristao sam bit ću sve što hoće” učinio mi se odličnim naslovom za tekst o glazbenim velikanima koji fizički više nisu s nama ali koji će svojim pjesmama živjeti dok je i nas. Kad se u ovo vrijeme govori o toj temi, onda se najčešće spominju veliki pjevači koji su svojim interpretacijama pjesme učinili nezaboravnim. Ipak, danas bih skrenuo pozornost na ljude iz sjene; skladatelje koji  su svojim pjesmama ostavili trag u beskraju.

Đorđe Novković

(Sarajevo, 2. rujna 1943. – Zagreb, 6. svibnja 2007.), skladatelj i glazbenik

Đorđe Novković zasigurno je jedan od najvećih hitmejkera ovih prostora. Njegov glazbeni put započeo je u grupi Indexi, nakon kojih pokreće Pro Arte s kojim i započinje skladateljski put. Napisao je više od dvije i pol tisuće skladbi za mnoge naše najpoznatije pjevače koji su to postali upravo zahvaljujući upravo njegovim pjesmama. Neki od njih su: Mišo Kovač, Neda Ukraden, Zdravko Čolić, Duško Lokin, Džo Maračić Maki, Đani Maršan, Tomislav Ivčić, Tereza Kesovija, Ivica Šerfezi, Jasna Zlokić, Gabi Novak, Darko Domijan i mnogi drugi. Kao skladatelj i producent stvorio je mnoge glazbene projekte među kojima je svakako najpoznatije ime Srebrna krila.

Iako je Đorđe Novković napisao na stotine velikih i nezaboravnih hitova[1], njegova najpopularnija skladba je “Stari Pjer”, koju je na Zagrebačkom festivalu 1968. godine izveo Ivica Percl. Skladba je na festivalu osvojila tek treće mjesto stručnog žirija, a onda se dogodilo čudo i pjesma je postala svjetski hit i doživjela bezbroj obrada od kojih je najpoznatija ona u izvedbi Nane Mouskouri te orkestra Paula Mauriata pod imenom “Dans le soleil et dans le vent” koja je objavljena na specijalnoj LP ploči UNICEF-a.

Nana Mouskouri: Dans le soleil et dans le vent (Stari Pjer)

Rajko Dujmić

(Zagreb, 7. kolovoza 1954. – Rijeka, 4. kolovoza 2020.)

Rajko Dujmić glazbenu je karijeru započeo kao klavijaturist u rock sastavima: Zlatni akordi, Clan, Crno bijeli i Grupa Marina Škrgatića. Od 1977. postaje član grupe Novi fosili. Prvu autorsku pjesmu “Smij se” napisao je 1972., a izvela ju je Grupa Marina Škrgatića na Boom festivalu iste godine. Ostalo je legenda. Napisao je više od 1800 skladbi, a izvela su ih najpoznatija imena ovih prostora, počevši od njegovih Novih fosila preko Jasne Zlokić, Jasmina Stavrosa i mnogih drugih. Čak tri njegove skladbe izvođene su na Euroviziji, a “Rock me” u izvedbi grupe Riva jedina je donijela pobjedu za Eurosongu, 1989. godine.

Novi fosili – Sanjaj me

Zdenko Runjić

(Garčin, 26. listopada 1942. — Krapinske Toplice, 27. listopada 2004.)

Zdenko Runjić zasigurno je najveći skladatelj dalmatinske zabavne glazbe. Skladao oko šesto zabavnih skladbi za sve eminentne hrvatske vokalne interpretatore i grupe i realizirao preko trideset samostalnih izdanja u višemilijunskoj nakladi. [2]

Njegove skladbe izvodili su mnogi: Meri Cetinić, Mišo Kovač, Tereza Kesovija, Tedi Spalato, Goran Karan, Nenad Vetma i mnogi drugi. Ipak, najvećem dijelu pjesama Zdenka Runjića svojim glasom udahnuo je dušu Oliver Dragojević za kojeg je Zdenko napisao više od dvije stotine pjesma.

HRT – A strana S03E01 – Malinkonija, Skalinada, Poeta

Đelo Jusić

(Dubrovnik, 26. siječnja 1939. – Zagreb, 31. svibnja 2019.)

Đelo Jusić je skladatelj, aranžer, glazbenik i dirigent. Za njega se može slobodno reći da je bio svestrani skladatelj koji je jako dobro i vrlo uspješno skladao šlagere, zabavne, duhovne i skladbe za djecu te djela ozbiljne glazbe. Napisao je više od tisuću skladbi koje su izvodili: Dubrovački trubaduri, Tereza Kesovija, Ibrica Jusić, Frano Lasić, Ivo Pattiera, Milo Hrnić, Paula Jusić, Oliver Dragojević, Buco i Srđan, klape Ragusa i Maestral, Mali raspjevani Dubrovnik i mnogi drugi. Skladao je i orkestralna djela: suitu Dubrovački kantuni, oratorij De civitate libertatis veritas, mjuzikl Dundo Maroje, Koncert za gitaru i orkestar, Koncert za fagot i gudače i  Orkestralnu suitu. [3]

 Dubrovački trubaduri – Dalmatinski lero

Pero Gotovac

(Zagreb, 12. veljače 1927. – Zagreb, 21. rujna 2017.)

Pero Gotovac bio je svestrani čovjek od glazbe: skladatelj, dirigent i  glazbeni producent. Skladao je više od petsto skladbi, a neke od njih su: “Balada”, “Celuloidni pajac”, “Eci peci pec”, “Finili su Mare bali”, “Još uvijek ne znam neke važne stvari”, “Kukuruzi se njišu”, “Mačka”, “Na vajnkušeku glava”, “Naše malo misto”, “Ne dajte da vas zavedu”, “Stih i nota sto života”, “Tebi grade moj,” “Zemljo moja”, “Škrinja” [4]

Boris Dvornik – Naše malo misto

Jure Stanić

(Split 4. svibnja 1956. – Ozalj 26. kolovoza 2021.)

 Kad je 26. kolovoza 2021. preminuo Jure May Stanić, mnogi su se upitali „pa tko je taj Jure?“. Svi su znali i pjevušili njegove pjesme poput: “Pred tvojim vratima”, “Tko sam ja da ti sudim”, “Prije svitanja”, “Ispod sunca zlatnoga”, “Moja tajna ljubavi”, ali nisu znali autora tih i mnogih drugih pjesama koje je napisao samozatajni Jure May Stanić.

Stoga Kad jednom prođe sve, kad pretvori se u sjećanja, kad više nisu važna lica, imena, ni godine, kad jednom stvorim se ja pred tvojim vratima – da li ćeš shvatiti sve, ljubavlju odgurnut me, da li ćeš dignut me s koljena željnog tvog’ oprosta – kad jednom stvorim se ja pred tvojim vratima…

 Oliver Dragojević – Pred tvojim vratima

Arsen Dedić

(Šibenik, 28. srpnja 1938. – Zagreb, 17. kolovoza 2015.)

Arsen Dedić nije bio samo skladatelj, šansonijer, kantautor, književnik, prevoditelj i pjesnik; on je naprosto bio Arsen. Teško je, bolje rečeno nemoguće njegov život i djelo napisati u par rečenica. Ostavio je dubok trag na hrvatskoj glazbenoj sceni jer je bio sveprisutan u mnogim glazbenim pravcima, i to od šansone preko zabavne pa do filmske i kazališne glazbe. Uz to je objavio nekoliko zbirki poezije. Skoro nemoguće je nabrojiti velike pjesme Arsena Dedića jer njih ima jako puno, iako je samo nekoliko njih na YouTubeu doseglo gledanost veću od milijun pregleda, a jedna od njih je i “Sve što znaš o meni”. A nešto više o Arsenu možete saznati na stranicama HDS-a [5] ili enciklopediji Večernjeg lista [6].

Arsen Dedić – Sve što znaš o meni

Zvonko Špišić

(Zagreb, 25. veljače 1937. – Zagreb, 16. svibnja 2017.)

Zvonko Špišić je skladatelj, kantautor, tekstopisac, izvođač, aranžer i likovni umjetnik. Napisao je puno skladbi posvećenih rodnom Zagrebu: ”Trešnjevačka balada”, ”Zagreb i ja”, ”Zakaj volim Zagreb”, ”Zagrebečke špancirancije”, ”Grič vu suncu, Grič vu seni”, ”Zagrebačko ljeto”, ”Od Selske do vječnosti”, ”Trešnjevački plac” i ”Stari dečki”. Zvonko Špišić je, po broju izvedenih pjesama i nagrađenih skladbi, na prvom mjestu kao autor na Zagrebačkom i Krapinskom festivalu te, po broju nagrada, treći u Splitu. Uz njega samoga, njegove skladbe su izvodili mnogi. Velike je uspjehe postigao u suradnji s Vicem Vukovom, još jednim velikanom koji više nije s nama (”Dalmatinska elegija”, ”Suza za zagorske brege”, ”Zvona moga rada”, ”Plavi putevi”, ”Zadnji trabakul”, ”Dobra večer uzorita” i druge).

 Vice Vukov – Zvona moga grada (SPLIT ’70 live)

Čedo Antolić

(Zagreb, 1. siječnja 1951. – Zagreb, 23. kolovoza 2019.)

Čedo Antolić je skladatelj, kantautor, tekstopisac i pjesnik duhovne glazbe, a k tomu još zborovođa i slikar. Puno toga se skupilo u jednom čovjek koji je više od pedeset godina ne samo pjesmom nego svim svojim talentima služio Onomu koji mu ih je podario. Glazbeni put započeo 1969. godine u grupi Kraljica apostola, nastavio s grupom Kyrios te dugogodišnjim vođenjem zborova na Fratrovcu, Jordanovcu, Gospi Lurdskoj, Kraljici sv. Krunice na Koloniji u crkvi sv. Petra u Zagrebu te Navještenja Bl. Djevice Marije u Velikoj Gorici. Napisao je mnoštvo pjesama, mnoge od njih su ostavile nezaboravan trag u srcima onih koji su ih otkrili i prepoznali. Nekoliko Porina za albume svoje ili Željke Marinović, još više nagrada na Uskrs festu samo su mali dio nagrada i priznanja koje je Čedo već za života dobio za svoje skladbe.

 Čedo Antolić – Nakon svega

Skladateljskih velikana zabavne glazbe koji svojim djelima i dandanas ima puno, ovdje svakako moram spomenuti i kantautore: Tomislava Ivčića, Ivu Fabijana te Vladu Dolenca, skladatelje i dirigente: Stjepana Mihaljinca, Miljenka Prohasku i fra Petra Kinderića.

Vezano uz ovu temu svakako vam preporučujemo da pročitate serijale Retrospektiva naše novinarke Valentine Sertić koja piše o našim pokojnim velikanima: Karlu Metikošu, Ivi Robiću, Krunoslavu Kići Slabincu, Tomi Bebiću i Dini Dvorniku.

………

[1] Vidi: https://www.hds.hr/clan/novkovic-dorde  (pristupljeno 26. listopada 2023.)

[2] Vidi: https://www.hds.hr/clan/runjic-zdenko  (pristupljeno 26. listopada 2023.)

[3] Vidi: http://www.hds.hr/clan/jusic-delo  (pristupljeno 26. listopada 2023.)

[4] Vidi: https://www.hds.hr/clan/gotovac-pero (pristupljeno 26. listopada 2023.)

[5] Vidi: https://www.hds.hr/clan/dedic-arsen (pristupljeno 29. listopada 2023.)

[6] Vidi: https://www.vecernji.hr/enciklopedija/arsen-dedic-18037 (pristupljeno 26. listopada 2023.)