Od punka do šanka

U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti predstavljen je ovogodišnji program Ljeta u MSU

U 2023. godini ova se manifestacija održava jubilarni 10. put, u pet termina od 16. lipnja do 14. srpnja 2023. Ljeto u MSU jedno je od središnjih kulturnih i umjetničkih događanja tijekom ljetnih mjeseci u Zagrebu, kako za građane Zagreba, tako i za goste i turiste

Darko Rundek se također vraća u MSU, ovog puta s Ekipom / Foto: Tomislav Smider

Program Ljeta u MSU donosi presjek aktualnih umjetničkih događanja, ali i najnovijih umjetničkih otkrića na multidisciplinarnoj umjetničkoj sceni Zagreba, Hrvatske, regije i svijeta.

Glavno događanje večeri su tradicionalno koncerti najboljih bendova regije. Line up svirki za ovu godinu uključuje grupe i izvođače: Rundek i EKIPA, Pankrti, Pavel, M.O.R.T. i Damir Avdić, a osim koncerata, u sklopu Ljeta u MSU muzej donosi i mnoštvo drugih sadržaja – u suradnji s kinom Metropolis, tu su projekcije najboljih europskih art filmova sezone u dvorani MSU Gorgona, te  nastup plesnih grupa u okviru plesnog ciklusa Antisezona.

Na filmskom programu ove godine su naslovi Mooanage Daydream, Tár, Ennio, Trokut tuge, dok su na plesnom programu predstave Sol, Nismo bile ovdje, Objekt plesa i Treptaj tišine. Također, svake večeri programa, ulaznica omogućuje i besplatan ulaz na novu veliku izložbu Budućnosti, koja predstavlja vrhunske hrvatske i međunarodne suvremene umjetnike.

Novinarima su se na konferenciji obratili Zdenka Badovinac, ravnateljica MSU-a, Darko Rundek koji će koncertom s Ekipom otvoriti program, Peter Lovšin, pjevač legendarnih Pankrta, Aljoša Šerić i Antonija Matković iz grupe Pavel, Silvija Marchig, predstavnica plesnih izvedbi Antisezone, koreografkinja i autorica nagrađivane plesne predstave SOL te Branko Kostelnik, autor koncepta i urednik programa Ljeta u MSU.

“Branko Kostelnik je spiritus movens cijelog projekta” izjavila je ravnateljica Zdenka Badovinac. “Čini mi se da je jako važno da je Ljeto u MSU, što znači da je Muzej suvremene umjetnosti mnogo više od izložbenog prostora. Znači da je Muzej suvremene umjetnosti institucija koja širi granice prekratkih i ukoričenih disciplina. Dakle, ne govorimo više samo o vizualnoj umjetnosti nego o kući kulture nego o galeriji u nekom više tradicionalnijem smislu riječi. Govorimo o tome kako razne umjetničke discipline komuniciraju između sebe, jedna drugu nadopunjuju i jedna drugu prave bogatijom.”

Nakon kraćeg obraćanja, kratkim isječkom iz predstave “Nismo bile tu” najavljena je i novina ove godine, a to su plesne izvedbe.

Pavel će predstaviti i novi materijal / Foto: Goran Berović

Prije deset godina tadašnja uprava Kostelniku je dala šansu da radi Ljeto u MSU na krovu. Branko Kostelnik nije krio da je bilo i oporbe koja se protivila rock’n’rollu u muzeju.

“Drugi su mislili, iskreno rečeno, dali smo ovom luđaku i radoholiku igračku da se igra pa će se na neki način umoriti. Međutim, malo sam nezgodan igrač i, uz pomoć medija, publike i kritike, uspjeli smo doći do jubilarnog Ljeta! Ono što je važno i na što sam ponosan jest to da smo u danima korone uspjeli napraviti kontinuitet festivala i da smo 2020. imali samo tri koncerta – išli smo s manjom produkcijom, ali samo da se održimo, i pokazalo se da smo u tome uspjeli.

Ne moram reći da je baš meni, i baš u MSU-u, inspektorica bila na svakom koncertu i mjerila razmak između stolaca. Mi smo profi i dobili smo i tu utakmicu. Malo se hvalim, ali doista sam ponosan na ovih deset godina. Stariji će znati, ali proslavit ćemo svečano i radno. Tako su se nekad proslavljali meni dragi praznici. Iskreno rečeno, u doba spektakla nismo htjeli spektakl. Mi idemo obilježiti deseto jubilarno naprosto radeći svoj posao.”

Prvi koncert prve godine ove manifestacije održao je Darko Rundek sa svojim Cargom Trijem. “Bilo je malo čudno. Nekako sam se osjećao kao na vjetrometini, ali bilo je lijepo. Bilo je tisuću ljudi pa nije bilo baš intimno.” Kostelnik je dodao kako je Rundeka gledao 50-ak puta, ali da mu je taj koncert na krovu bio jedan od dva najbolja te nije skrivao da je posve subjektivan. “Taj Trio mi je bio jedan od najdražih bendova u mojoj karijeri. Neki su me pitali jesmo li toliko izvježbali program, ali to se ne može vježbati – to izlazi negdje iz podsvijesti”, objasnio je Darko Rundek.

Da ne živimo u prošlosti, Rundek i Lovšin su najbolji dokaz da su kao vino, što stariji, tim bolji. Rundek je napravio fantastičan potez okupivši u svoj novi bend Ekipa nove mlade ljude s kojima je stalno u svirkama i turnejama.

“To više nije ni mlad bend. Ana koja svira s nama iste je dobi kao i album Apokalipso. Imam sreće jer se u sada već zatvorenim klubovima Vinyl u Bogovićevoj i KCM u Mesničkoj okupljala živa muzička scena u kojima su muzičari iz različitih nivoa i žanrova surađivali kroz projekte. To je zapravo bila scena s koje sam pozvao svoje ljude i tako uživamo svirati. Snimili smo prvi album Mura Mura s Andrejom Kurelec Košavić i Ekipom Ftičeki koji mi je jedan od najdražih albuma koje sam snimio. Poslije toga uslijedio je i album Brisani prostor. Sad smo na turneji i super sviramo. Nekako smo zamislili da svi ti koncerti budu dosljedni prostoru u kojem se događaju pa ćemo tako i ovdje napraviti koncert koji sam zamislio kao izložbu pjesama”, kazao je Rundek.

M.O.R.T. će zacijelo zakuhati atmosferu u MSU

Pankrti su posljednji put svirali na 40. godišnjicu punka 2017. Kostelnik se prisjetio kao ih je gledao 2007. za 30. godišnjicu i priznao da je razmišljao ima li to uopće smisla ići na turneje kako bi se slavile godišnjice. Kada su se Pankrti uvježbali, prošli su turneju po ex-Yu kao tajfun. Šokiralo ga je što su klinci u Beogradu, Novom Sadu i Rijeci znali sve pjesme, a nisu se rodili u vrijeme kad su te pjesme nastale. “Mi smo isto bili malo zaprepašteni, ali s druge strane smo znali da je punk jedina ozbiljna stvar koja je nastala u rock’n’rollu i suvremenoj umjetnosti tako da, kad smo vidjeli onu nevjerojatno alegoričnu feštu u Londonu kad se krunio sin kraljice Elizabete, shvatili smo kako je jedini ozbiljan pristup star već skoro 50 godina, a to je “God Save the Queen”. To je jedini mogući odgovor na sve ono sranje što je Engleska uradila. Nešto slično je bilo i kod nas iako mislim da je na naš maršal bio puno jači igrač od kraljice Elizabete.

Sada vidimo da smo se u našoj nekadašnjoj državi snalazili na neke druge načine koji su bili maštovitiji, imali smisla i neki cilj. Mislim da je normalno da je punk i sada živ, iako živi na neki drugi način, kroz instalacije. Nekako su godine krajem 70-ih i 80-ih imale sličnu snagu kao one ‘18. ili ‘45./’46. prošlog stoljeća. To što klinci sada ne uče toliko o punku koliko bi mogli, moram reći da je Kostelnik jedan od prvih koji je to uočio i radio na tome, imao art rock radionice. Sad su nova vremena i mislim da smo došli do novih granica. Vidi se da je muzika 50-ih, 60-ih i 70-ih jako potrebna jer nova umjetnost ne govori o stvarima koje su bitne. U društvu se događaju tektonske promjene i mislim da muzika mora pričati o tome, barem starim pjesmama”, kazao je frontmen Pankrta Peter Lovšin.

Pankrtima teče “Turneja pomirenja” po regiji gdje je bend pozvan u mnoge gradove, a s druge strane ovo je promocija sjajnog dokumenta iz 1985. Pankrti Live in Zagreb u današnjem Boogaloou. To je raritetni snimak koji je remasterirao Piko Stančić, a kroz koji se komunicira odnos Pankrta sa Zagrebom. Nakon osnivanja Pankrta 1977. u listopadu je u SC-u bila izložba Mirka Ilića na čijem su otvorenju svirali Pankrti. Nakon tog koncerta, pola Zagreba osniva bendove, cijeli Zagreb se šiša na kratko, a Johnny Štulić, legenda Azre, sklapa stihove “Brijem bradu, brkove, da ličim na Pankrte”!

Za mlađu publiku odabran je bend Pavel. “Stvarno nam je čast da si nas pozvao za desetu godišnjicu. Jako nam puno laska. Netko nas je pitao kako to da smo pristali, ali može li se to uopće odbiti? Mi nismo mogli. Što se tiče nastupa, Aljoša voli reći da ćemo svirati svoje pjesme, a imamo presjek i onih starijih stvari i ovih novijih, malo poznatijih”, rekla je Antonia Matković Šerić. “Nas je puno, ima nas osam i to je jedan mali orkestar, ali ni to nije dovoljno pa će za ove neke posebne koncerte doći još neki ljudi. Bit će Matej Milošev na čelu i Oliver Ereš na saksofonu. Spore i tužne pjesme učinit će još sporijim i tužnijim, ali to ovaj prostor dozvoljava. Ljudi očekuju nešto posebnije pa se nadamo da ćemo im to i priuštiti”, dodaje Aljoša Šerić.

Kostelnik je imao jednu digresiju. Prisjetio se kako je jedne godine Bare napravio neki eksces u Istri pa su Kostelnika špotali što zove čovjeka u lošoj fazi, ali Bare je inzistirao da vidi prostor nekoliko dana prije nastupa. Bio je fasciniran prostorom pa mu je otkrio kako glazbenici imaju poštovanje prema muzeju i uvijek daju najviše od sebe. Potpisuje izjavu da je svaki od 60 održanih koncerata bio nešto posebno. “Naravno”, složio se Šerić i dodao kako se ove godine jedino nada da neće biti Europskog prvenstva u nogometu i da neće igrati Hrvatska. Tada su s koncertom morali čekati utakmicu u produžetku, Hrvatska je izgubila pa je sve bilo poprilično deprimirajuće. Srećom, publika je ostala na koncertu.

Posljednja je govorila Silvija Marchig o novom produžetku multimedijalnog programa. Antisezona djeluje već petu godinu u Muzeju suvremene umjetnosti, a sada je dijelom i Ljeta u MSU. “Posebno nam je drago da i ples može dobiti malo više i na vidljivosti i na publici. Slažem se s Perom Lovšinom, punk je ozbiljan i vrlo bitan. Punka ima i u suvremenom plesu. Suvremeni ples je također ozbiljan i bitan.”

Kroz spoj glazbe, izložbi, filma te plesa program Ljeto u MSU nastoji se približiti pojmu Gesamtkunstwerka, potpunog umjetničkog doživljaja koji proizlazi iz suradnje različitih formi umjetnosti i pop kulture i njihovog približavanja široj publici.