Može li receptura televizijskih showova kao što su Hrvatska traži zvijezdu, Supertalent ili The Voice rezultirati respektabilnom vokalnom karijerom? U 20 godina takvih pokušaja gledali smo odlične pjevače s vrhunskim vokalnim mogućnostima, no rijetkima je to bila lansirna rampa za glazbenu karijeru

Finalisti i voditelji treće sezone The Voicea / Foto: Dario Njavro/HRT

Nova, četvrta sezona televizijskog showa The Voice na Hrvatskoj radioteleviziji starta 11. studenog. Vedro natjecanje novih vokalnih talenata, pokazale su dosadašnje sezone, uglavnom je poslužilo za dodatnu promociju poznatih članova žirija, a najupečatljiviji natjecatelji glasnice periodično bruse u razvedrilnim showovima nacionalne televizije.

Je li to krajnji domet nadarenih izvođača ili se ipak moglo više od karijere povremenih televizijskih zabavljača? O, da, Albina Grčić imala je zapažen nastup na Eurosongu, ondje je nastupila i Nina Kraljić, Eni Jurišić s Matijom Cvekom dijeli neprijeporni najveći lanjski hit “Trebaš li me”, Jure Brkljača jezdi eterom pogonjen skladateljskim vještinama Miroslava Rusa, Elena Stella surađuje s Nenom Belanom, Vinko Ćemaraš je s bendom Talvi Tuuli snimio album, Filip Rudan osvojio je eter svojom pjesmom “He’s Not The One” i otpjevanom “Stranicom dnevnika” na memorijalnom koncertu Parnog valjka posvećenom Akiju Rahimovskom i uz još nekoliko izvođača koji sudjeluju u nekim drugim natjecanjima, to je uglavnom postignuće novih Glasova Hrvatske.

Ima, dakako, vremena da naprave snažniji iskorak, no utisak je kako su vedete showa Hrvatska traži zvijezdu ipak imale širi radijus: Bojan Jambrošić i Kim Verson kao pobjednici imaju više od jednog albuma u portfelju, Nika Antolos postala je članica grupe Feminnem, Carla Belovari realizirala je odličan album, Zoran Mišić je bljesnuo, a u estradne vode uspješno su uplovile Maja Bajamić i Marcela Oroši, koja je pokušala proboj na inozemnu scenu kao članica kvarteta Luminize. Četiri djevojke preselile su se u Den Haag i ondje realizirale korektan posao, uključujući i nastup na nizozemskom The Voiceu gdje su nastupile kao prvi all-girls bend. Snimile su i zapaženu pjesmu s još jednim zapaženim sudionikom The Voicea – Marinom Jurićem Čivrom “Zašto još volim te” za koju je tekst napisao Kandžija.

Doduše, zadnja sezona tog showa završila je prije dvanaest godina, sudionici su imali više vremena razviti karijere, ali ipak ostaje činjenica da su najveći posao napravili sudionici TV showa Story Supernova Music Talents održanog prije 20 godina: Saša Lozar, Damir Kedžo, Ivana Radovniković, Nera Stipičević i više od svih – Natali Dizdar.

Bacimo li pogled koje desetljeće unatrag, zapazit ćemo kako je slična priredba tog tipa, ali bez televizijskoga backgrounda imala zastrašujuću plejadu izvođača. Prvi pljesak Vikija Glovackog omogućio je ili akcelerirao afirmaciju Karlu Metikošu, Zdenki Vučković, Ruži Pospiš Baldani, Zdenki Kovačiček, Dragi Dikliću, Jimmyju Staniću, Krunoslavu Cigoju i drugima. Očito je, stoga, kako su prije pedesetak godina glazbeni kriteriji i glazbena logistika ipak omogućavali da kvaliteta koja je izbila na površinu ima i mnogo duži rok trajanja. Drugim riječima, tada su se producirali evergreeni, a danas skladbe za najširi krug slušatelja ipak imaju onu nevidljivu oznaku: upotrijebiti najbolje do.

Dakako, druga su vremena, pravila show businessa su drukčija, no uistinu – osim Natali Dizdar, nijedan sudionik svih tih showova nije razvio postojanu karijeru, rasprodane samostalne koncerte, nekoliko vrlo dobrih albuma i čvrstu bazu poklonika u barem jednoj petoljetki.

Natali Dizdar na samostalnom koncertu prošle godine u Tvornici / Foto: Filip Bušić

The Voice je uvozni, inozemni format koji je ipak na pojedinim tržištima producirao istinske zvijezde. Najbolji primjer je pobjednik američkog The Voicea Morgan Wallen koji je danas glavna country zvijezda.

Tko? Nikad niste čuli?

Možda upravo zato jer pobjeda na The Voiceu u Hrvatskoj ne omogućuje i snažniju medijsko-produkcijsku potporu u razdoblju nakon što se svjetla studija na Prisavlju ugase, pa je takav tretman i inozemnih pobjednika unatoč njihovoj enormnoj popularnosti. Najzapaženiji sudionici showa više funkcioniraju kao influenseri (Evo gdje ljetuje naš popularni pjevač ili Nikad nećete vjerovati što je našu popularnu pjevačicu ubolo u šumi), dok je njihov izvođački portfelj s originalnim skladbama skroman kao dotok tople vode u Novom Zagrebu u ljetnim mjesecima.

Morgan Wallen je, s druge strane, megastar u Sjedinjenim Američkim Državama koji ruši rekorde na Billboardovoj top-ljestvici otkad ona postoji od 1956.

Album One Thing at a Time Morgana Wallena bilježi 14 tjedana na vrhu Billboardove ljestvice 200 albuma, označavajući najviše tjedana na broju jedan za bilo koji album otkako je Adelein 21 zabilježio 24 tjedna na vrhu top-liste. Od tih 14 tjedana, prvih dvanaest tjedana bio je uzastopno na prvom mjestu, čime je naslijedio uspjeh prethodnog mu albuma Dangerous: The Double Album. Postao je prvi muškarac kome je tako nešto uspjelo, a osim njega sličan uspjeh (dva albuma koja se nalaze deset uzastopnih tjedana na prvom mjestu rang liste od izdavanja) uspjeli su postići dosad samo Whitney Houston, The Monkees i Kingston Trio.

No, on je očito izuzetak, glazbenik koji je uspio probiti sve barijere. Drugima je put do zvijezda franšize The Voice bio posut trnjem i nisu uspjeli poput pobjednica drukčije koncipiranog showa American Idol kao što su Kelly Clarkson i Carrie Underwood. No, posrijedi su različiti tipovi showova, kao što su različiti bili i Prvi pljesak i hrvatski The Voice.

Jer, napraviti višestruki skok od cover pjevača ili potpunog amatera na pozornici The Voicea do uspostavljanja vlastitog identiteta kao glazbenog umjetnika iznimno je težak pothvat, bez obzira na produkcijsku potporu. Kad i pobijedi ili se nađe u finalu, novi izvođač mora se dokazati kao istinski talent i osoba koja će se oduprijeti lažnom sjaju televizijske slave.

Pritom je očito kako najbolji u showu moraju odraditi dugove prema televizijskoj kući, a investicija u glazbenu karijeru ovisi ponajviše o njihovim naporima, a ne o tome da svoj glas daju skladateljima, producentima i glazbenoj mašineriji koja će ekstenzirati njihovu trenutačnu popularnost. Pritom je posve izvjesno kako su u showu najveće zvijezde – treneri, odnosno suci kojima višemjesečno pojavljivanje u televizijskom prime timeu sigurno utječe na zgušnjavanje koncertnog rasporeda u sljedećim mjesecima. Njihovi puleni nastupit će tu i tamo kao gosti, ali ne krenu li se brusiti na pozornicama, njihov trenutak glazbene slave ekvivalentan je trenutku slave u Big Brotheru ili Survivoru. Ni zeru više.

Zloglasni sudac iz showa Hrvatska traži zvijezdu: Goran Lisica Fox / Foto: RTL

Morgan Wallen, osim što je izbrusio glas, koautor je nekih od svojih hitova, što je sigurno pomoglo ostvarenju njegove vizije. Vedete The Voicea uglavnom ostaju na pjevačkom terenu, ali njihov proboj prema statusu istinskih umjetnika ili neprijepornih zvijezda zahtijeva mnogo više potvrđenog angažmana. Dakako, mnogi nemaju takvu ambiciju, a nastup u TV showu ostaje samo ciljana mladalačka pustolovina kao zgodan štiklec u biografiji. Je li onda iluzorno tražiti hrvatskog Morgana Wallena u prpošnome TV showu?

Vjerojatno jest, ali nije nemoguće. Ono što je izvjesno jest da format TV showa kao što je The Voice može biti samo dodatna oprema za proboj pojedinog novog izvođača, kao što je pobjeda na Eurosongu poslužila grupi Måneskin da svoje kvalitete pokaže na globalnoj razini. No, da oni prije toga nisu gulili pozornice i učestalo nastupali kao predgrupa mnogim izvođačima, ni pobjeda na smotri vedrih europskih nota ne bi puno značila.

Izvjesno je da će i četvrta sezona The Voicea imati mnogo uzbudljivih trenutaka, snažnih interpretacija, dobrog zezanja, bogatu vizualnu produkciju, elokvenciju i stručnost članova žirija te vrhunsku zabavu za gledatelje. Hoće li nakon toga Hrvatska dobiti glazbenu zvijezdu?

Pročitajte ovaj tekst za godinu dana pa pronađite odgovor.