Ovo su najuspješniji autori, djela i projekti - predstavljeno godišnje izvješće HDS ZAMP-a
HDS ZAMP predstavio je godišnje izvješće o radu u kojem su navedeni rezultati ključnih projekata hrvatske glazbene industrije, ali i podaci o postignućima domaćeg glazbenog stvaralaštva, najuspješnijim autorima, odnosno najemitiranijim pjesmama domaćeg etera.
Ulaganje u ključne umjetničke projekte hrvatske glazbene industrije
Godišnje izvješće HDS ZAMP-a otkriva kako je u 2021. ostvaren prihod od 127 144 301,65 kn na ime glazbenih autorskih prava, čime se bilježi rast od 5,38% neto iznosa za raspodjelu u odnosu na 2020. godinu, unatoč još uvijek prisutnoj pandemiji i raznim restrikcijama koje su najviše pogodile industriju zabave.
Od tog je iznosa izdvojeno 4,5 milijuna kuna za izvanrednu pomoć članovima HDS-a kroz anti-covid fond dok je 3,5 milijuna kn izdvojeno za umjetničke projekte HDS-a, od kojih su mnogi od iznimne važnosti za hrvatsku glazbenu industriju i kulturu.
Usporedbe radi, u 2021. godini Ministarstvo kulture i medija je za glazbene i glazbeno scenske umjetnosti izdvojilo 10 733 000 kuna, a Grad Zagreb oko 4 500 000 kuna
Godišnje izvješće osvrće se tako na brojne uspješno održane projekte koje HDS provodi samostalno ili u njima sudjeluje kao partner: 30. Muzički biennale Zagreb, 58. Glazbenu tribinu, ciklus Cantus Ansambla i projekt JazzHR, 68. Zagrebački festival te niz notnih i diskografskih izdanja koje HDS ostvaruje putem svoje izdavačke kuće Cantus d.o.o., Chansonfest, novinarsku nagradu Rock&Off, kao i nagrade Cesarica i Porin.
Matija Cvek/Zagrebački festival 2020./Matej Grgić
Poticanje domaćeg autorskog stvaralaštva
Osim vlastitih projekata, Hrvatsko društvo skladatelja je tijekom 2021. godine podržalo i brojne nezavisne projekte, za što je ukupno izdvojeno 1 009 000 kn. Uz postojećih pet natječaja za stimulaciju glazbenih manifestacija, projekata i glazbenog stvaralaštva različitih žanrova (BTL, Tradicional, Internacional, Fond “Rudolf i Margita Matz” te ElectroCro), HDS je u 2021. godini pokrenuo i jedan novi – Contemporanea, usmjeren potpori projekata i manifestacija koje promiču hrvatsko glazbeno stvaralaštvo u području suvremene klasične glazbe.
Autorskoj obitelji HDS ZAMP-a ove se godine pridružilo 554 novih članova dok 13 628 autora i nositelja prava izravno ostvaruje prava preko HDS ZAMP-a.
U 2021. godini obrađeno je 8 281 566 izvedbi djela
HDS ZAMP je stručna Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) Hrvatskog društva skladatelja (HDS) – udruge građana (autora, skladatelja, tekstopisaca) koja se bavi zaštitom i promocijom hrvatskog glazbenog repertoara i kolektivnim ostvarivanjem prava autora glazbenih djela. Njome kroz službena tijela upravljaju njezini članovi, autori i ostali nositelji autorskih prava.
Kao dio globalnog međunarodnog sustava i kroz suradnju s ostalim društvima iz zemlje i svijeta, u zemlji ostvaruje prava za gotovo tri milijuna autora iz Hrvatske i cijelog svijeta, te svima koji žele glazbu distribuirati ili ju poslovno koristiti omogućava da na vrlo jednostavan i brz način legalno koriste gotovo cjelokupan svjetski glazbeni repertoar.
Cantus Ansambl/Vedran Metelko
Optimistično prema 2022. godini
Osvrćući se na prošlu, 2021. godinu glavni tajnik HDS-a, Antun Tomislav Šaban, izjavio je kako je „2021. godina po mnogočemu nalik svojoj prethodnici, na određeni način kontinuitet javnozdravstvene i gospodarske krize, no isto tako možemo konstatirati i tranziciju prema oporavku.
I u poslovnom smislu možemo zadovoljno konstatirati da se umjereni optimizam, kojim je bio prožet lanjski izvještaj o poslovanju, pokazao utemeljenim, jer se 2021. godina doista pokazala kao poslovno značajno bolja od 2020., kako za HDS tako i za veliku većinu njegovih članova. Ipak ćemo do potpunog poslovnog oporavka, kada ćemo dostići rezultate iz 2018. ili 2019. godine, morati još pričekati…”
Najavio je i nastavak pomoći svim članovima zbog aktualne inflacije te ostalih poremećaja u gospodarstvu koji direktno utječu na njihov rad.
Glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec također je zadovoljan postignutim rezultatima i zabilježenom rastu unatoč još uvijek prisutnoj pandemiji: „Poslovanje službe ZAMP u 2021. godini bilo je nešto manje izazovno i nepredvidivo nego li u 2020. godini. Prema rezultatima, može se zaključiti da su mnoge teške odluke koje su donesene u 2020. godini u cilju ublažavanja pada prihoda za članove, dale dobre rezultate. Dobri financijski rezultati 2021. godine pokazatelj su primjetnog oporavka od loše prethodne godine i najava izvjesnog nastavka rasta u 2022. godini.
Rock&Off 2021.
Ukratko, kroz prošlu je godinu služba HDS ZAMP na ime glazbenih autorskih prava ostvarila 127 144 301,65 kn prihoda
To je oko 7,5 milijuna kuna, ili 6,26% više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći dio stigao je temeljem prava javnog priopćavanja, 105,8 milijuna kuna što je povećanje od 9,40%. U tom su segmentu u odnosu na 2020. godinu pali prihodi od koncerata (-31%) i priredbi (-19%) ali je zato od poslovnih korisnika glazbe kao što su hotelijerski, ugostiteljski i prodajni objekti prikupljeno važnih 17 posto više nego 2020. godine.
Ostala su prava koja se ostvaruju kolektivno ove godine donijela i manje prihoda nego prethodne: iz inozemstva je, zbog korona krize, stiglo 5,5% manje prihoda, ali taj pad je mogao biti i osjetno veći. Prihodi od online i digitalnih prava su zbog fluktuacija isplata velikih servisa i platformi također pali, i to za 10,4%.
Prava mehaničke reprodukcije nastavila su dugogodišnji trend pada i u 2021. godini, ovaj put s minusom od 2,3 posto. Od ukupno prikupljenog iznosa za raspodjelu nositeljima prava osigurano je 91 milijun kuna.”, kaže Marčec koji je iskoristio priliku da pozdravi donošenje novog Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima:
“Jedan od najvažnijih pozitivnih događaja prošle godine bilo je donošenje novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je na snazi od listopada 2021. godine. Riječ je o novom okviru kojim se reguliraju autorska prava te uređuje položaj glazbenih autora, pogotovo na digitalnom tržištu kreativnih sadržaja.
Izglasavanjem ovog zakona konačno je u hrvatsko zakonodavstvo implementirana i nova EU Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu.
Podsjetimo, cilj Direktive bilo je uređivanje digitalnog tržišta i osiguravanje uravnotežene tržišne utakmice. Istovremeno, njome se građanima omogućava da na Internetu uživaju u još bogatijoj ponudi kreativnih djela, ali i da sami u svojim sadržajima koja postavljaju na Internet ta djela slobodno koriste.”
Također se osvrnuo na važnu humanitarnu akciju kojoj su se pridružili mnogobrojni autori: “Ukupno smo Glazbenoj školi Frana Lhotke u Sisku kroz cijelu godinu donirali 520 tisuća kuna prikupljenih od darovanih honorara naših članova i izdvojenim sredstvima iz troškova poslovanja HDS ZAMP-a i HDS Matice.
Zahvaljujem svima koji su nesebično u drugoj godini krize sudjelovali u akciji „Playlista za glazbenu školu u Sisku“ i odrekli se ponekad i veoma visokih honorara za obnovu ove škole stradale u razornom potresu na samom kraju 2020. godine.”
Porin 2021.
Tko su najuspješniji hrvatski autori u 2021.?
U top 10 najuspješnijih autora u 2021. godini našli su se Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Husein Hasanefendić, Miroslav Buljan, Miroslav Drljača – Rus, Nenad Belan, Predrag Martinjak, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić i Zlatan Stipišić.
Najemitiranije djelo domaćih autora u 2021. godini je pjesma „Mali krug velikih ljudi” čiju glazbu i tekst potpisuje Ivan Dečak, a aranžman Ivan Dečak, Juraj Ferina, Pavao Miholjević i Massimo Savić.
Ivan Dečak autor je čak tri od deset najemitiranijih pjesama u 2021. godini („Mali krug velikih ljudi”, „Vidi kako se smiješ” i „Putujemo i kad stojimo”): „Drago mi je zbog činjenice da su čak tri moje pjesme završile u društvu najemitiranijih pjesama 2021. godine. Pogotovo ako uzmemo u obzir da su naš aktualni singl „Rum na usnama”, duet s fenomenalnim Božom Vrećom, određene radijske stanice, iz meni apsolutno neshvatljivih razloga, odbile emitirati, a riječ je, ni manje ni više, o pjesmi koja je po meni jednako kvalitetna kao i tri spomenute. Svima onima koji pružaju priliku mojim pjesmama neizmjerno sam zahvalan”, komentirao nam je Ivan Dečak.
Slijedi već spomenuta, Cesaricom nagrađena, „Ova ljubav”, zatim „Kiša” Zlatana Stipišića Gibonnija i Nikše Bratoša, „Vidi kako se smiješ” te „Tick Tock” Branimira Mihaljevića, Tijane Buklijaš Bakić i Maxa Cinnamona koja je također postigla ogroman uspjeh na streaming servisima.
“Kriteriji uspjeha u glazbi su danas različiti. Nekome je uspjeh pet milijuna klikova na YouTubeu, dok će Severini to biti malo. Netko drugi, pak, ima veliku emitiranost na radijima, a na digitalnim platformama i ne stoji najbolje. No u suradnjama s glazbenicima imao sam primjera u kojima neki stoje dobro na oba polja. To su, ako gledam prošlu godinu, primjerice, Albina s „Tick Tockom” ili Željko Bebek sa svim svojim pjesmama. Albina je, recimo, daleko najstreamanija hrvatska izvođačica na Spotifyju. I ona je krenula s festivala, s Dore. Tako da je festival, kako sam već rekao, dobra platforma za povećanje vidljivosti pjesme. Trending je kratkotrajna stvar, daje vas u vrh, ali ne garantira dugotrajni uspjeh. Znam razne mlade ljude koji slučaju raznu glazbu.”, izjavio nam je svojevremeno u intervjuu Branimir Mihaljević.
U top 10 su po prvi put ušli i autori mlađe generacije poput Marka Kutlića, Matije Cveka i Ivana Hilje (Hiljsona Mandele).
„Iskreno, nisam mislio da će pjesma postići toliki uspjeh, ponajviše zbog mog tadašnjeg ne poznavanja radijsko-televizijskog svijeta. No, Zsa Zsa je fenomenalno iznijela tu pjesmu i smatram je jednom od najboljih hrvatskih vokalistica i jednom iznimnom osobom. Drago mi je da sam upravo s njom i s cijelim Rubikon Sound Factory timom ostvario toliko veliki uspjeh, a iznimna mi je čast i zahvalan sam što je hrvatska mainstream kultura prepoznala mene kao autora koji zaslužuje neki prostor u eteru. HDS ZAMP i ostale glazbene udruge kojih sam član puno su mi pomogle u edukaciji i ostvarivanju mojih prava, tako da ostajem zahvalan i njima i drago mi je što se moderniziraju i prate trendove.”, rekao je Hiljson Mandela koji je nedavnom objavom debitantskog albuma Mandela Effect postigao veliki uspjeh na streaming servisima, o kojem ćemo, sigurno, čitati u sljedećem godišnjem izvješću HDS ZAMP-a.
„Mislim da sam izašao iz nečeg za što su drugi mislili da je moja sigurna luka, a to je zapravo bilo nešto u što su me stavili moji dosadašnji suradnici, od diskografske kuće do producenata. Netko je od početka donosio odluke umjesto mene. Doduše, imao sam i ja pravo glasa i ima dosta pjesama sa prvog solo albuma koje s guštom pjevam i izvodim, ali nisu sve objavljene pjesme čak ni aranžmanski onakve kakve sam htio.
Na sve to sada gledam kao na neko odrastanje. Kada vidim neki svoj intervju otprije pet godina, odmah pomislim „Ma vidi ovog malog glupana što priča“, a isto tako će mi vjerojatno biti i kad za trideset godina budem čitao ovaj intervju. Mislim da je to sastavni dio svakog života. Svaki čovjek ima faze razvijanja i valjda na kraju dođe do toga što želi”, objasnio nam je novu eru svoje autorske karijere Marko Kutlić čiju pjesmu „Budi moja noć” autorski uz njega potpisuju i Vjekoslav Dimter, Damir Bačić, Dragan Brnas i Ante Gelo.
„’Ptice’ su mi donijele možda i najljepšu godinu karijere, prepunu nominacija i nagrada. Pjesma živi među ljudima, pjeva se na koncertima, sluša se kad je potrebna, to je ipak najveća nagrada“, komentirao je Matija Cvek koji je pjesmu „Ptice” napisao u suradnji s Alanom Dovićem.
U top 10 najuspješnijih tako su se našla i djela autora Aljoše Šerića, Nenada Borgudana, Nine Badrić, Predraga Martinjaka, Marije Mirković, Jure Ferine, Pavle Miholjevića, Roberta Kelemena, Marija Roberta Kasumovića, Mihaela Kurjančića, Marija Radana i Hrvoja Domazeta.
„Jednostavno pjesma sama odredi tko će je pjevati. Kad pišem za neke druge pjevače, onda pristupam tome drugačije. Kad god sam pisao za nekoga, onda se potrudim poslušati što je on radio, ako ga već nisam intenzivnije slušao. Pokušavam biti što više zanatski orijentiran. Što pametnije pristupiš tome, mislim da ćeš biti uspješniji.”, rekao nam je nedavno Aljoša Šerić čiju pjesmu „Putujemo i kad stojimo” izvodi Massimo.
„U usporedbi s 2020. godinom 2021. svakako daje nadu za nastavkom optimizma: šokovi pandemije i potresa, koji su nas pogodili u 2020. godini polako popuštaju i odlaze u zaborav, a razvoj i napredak poslovanja najizraženije su karakteristike predmetne 2021. godine. U trenutku pisanja ovog izvještaja protekao je i dobar dio 2022. godine koju je nažalost obilježio novi rat u Europi i njegove političke i ekonomske posljedice. Možemo biti uvjereni da ovakve ili onakve krize još nisu iza nas, no trebali bismo se i ponadati da životi hrvatskih skladatelja i nositelja prava, kao i njihove udruge te sustava koji ih kolektivno štiti neće biti na ‘direktnom udaru’ svih onih negativnosti kojih se pribojavamo. Stoga idemo naprijed, s vjerom u bolju budućnost. Nemojmo zaboraviti niti vjeru u bolju glazbu koju možemo stvoriti!”, za sam kraj poručio je Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, najavljujući mnogobrojne projekte i u 2022. godini.
