31
pro
Priče

Glazbenih stotinu za pamćenje

100 iz 2022.

Šimun Matišić Sextet JazzHR

Foto: Matej Grgić

share

Raznolika, produktivna i vibrantna glazbena scena u protekloj nas je godini oplemenila, nagnala na razmišljanje, nerijetko oduševila, ponekad razočarala, ali svakako ostavila punima impresija i uspomena. Neki su glazbeni umjetnici bili aktivniji upravo tijekom 2022. godine, dok su drugi u pripremi projekata koje ćemo tek imati prilike čuti.

Ostvaren je niz zanimljivih suradnji, održan zaista velik broj koncerata; ciklusi i festivali ponovno su prizvali publiku, dok su neki izvedbeni prostori i platforme postali novim kreativnim žarištima glazbe i kulture. Neskloni natjecanjima i top listama, autori i suradnici portala koji prate klasičnu, suvremenu, jazz i tradicijsku glazbu te njima blisku, žanrovski manje ‘omeđenu’ produkciju, udružili su snage te ipak izdvojili sto onih i onoga što je godinu na izmaku učinilo glazbeno bogatijom.

Ovaj niz može se čitati kao lista preporuka za slušanje, poziv da obratite pozornost i poslušate nešto od navedenoga ili ideja za posjet drugoj regiji i gradu zanimljivoga glazbenog života. Svakako je to podsjetnik na dio onoga iz protekle godine što nikako ne bi trebalo zaboraviti te, prije svega, čestitka na uspjesima i zahvala na iskustvima.

1. Najistaknutiji glazbenik ili glazbenica

Među glazbenicima koji su se istaknuli zapaženim nastupima, interpretacijama zahtjevnih partitura suvremene glazbe, svojom iznimnošću unutar specifičnoga glazbenog područja ili bogatom koncertnom aktivnošću, prema mišljenju naših suradnica i suradnika, u protekloj se godini istaknulo ovih (abecednim redom navedenih) deset ansambala, glazbenica i glazbenika:

Ansambl Antiphonus, Darija Auguštan, Petrit Ceku, Mia Elezović. Martin Krpan, Katarina Livljanić, Lovre Marušić, Kvartet Papandopulo,  Krešimir Stražanac i Gordan Tudor.

100 iz 2022.

Antiphonus i Tomislav Fačini vokalnoj su i klasično-glazbenoj sceni u Hrvatskoj ubrizgali injekciju kreativnosti, inovativnosti u pristupu te smionosti u programiranju i izvođenju glazbe svih epoha i stilova, prihvativši sve izazove koje donose. Protekle su godine ostvarili niz programski raznolikih koncerata publici u svim dijelovima zemlje, a uzimaju i međunarodni zamah koji će ih u 2023., nadamo se, lansirati u zaslužene sfere.

Upravo je uz maestra Fačinija u Trninom nagrađenoj izvedbi Papandopulove Hrvatske mise nastupila i jedna od predvodnica nove generacije opernih umjetnica, višestruko nagrađivana sopranistica Darija Auguštan, čiji je angažman nadišao očekivanja, a posebnošću odnosa prema repertoaru ističe se kao umjetnica koju će ljubitelji opere i vrhunskih solistica poželjeti poslušati i u nadolazećim sezonama.

Genijalni i uvijek inspirativni Petrit Çeku održao je 2022. nevjerojatno raznolik i velik broj koncerata, solistički i u komornim sastavima, ostvario niz praizvedbi, snimio CD, nastupio u prestižnoj dvorani Concertgebouw…svojim uspjesima sada dodaje i one pedagoške, a osim koncertima, u sljedećoj se godini veselimo i novim snimkama njegovih čarobnjačkih interpretacija. Diskografsko izdanje u protekloj godini zabilježio je i violinist Martin Krpan, prva violina Zagrebačkog kvarteta koji je nesumnjivo obogatio posvećenim i ozbiljnim glazbeničkim pristupom, a istaknuo se i nekolicinom nastupa u drugim komornim konstelacijama.

Prvi solistički recital na Dubrovačkim ljetnim igrama, nastup uz Simfonijski orkestar HRT-a na otvorenju Glazbenih večeri u sv. Donatu te recital na Osorskim glazbenim večerima tek su dio ovogodišnjih uspjeha pijanista Lovre Marušića koji osim glazbom, osvaja i svojom skromnošću i osobnošću. Karizma je svakako dio začina koje su u svoju formulu uspjeha umiješali članovi Kvarteta Papandopulo, nesumnjivo među najistaknutijim interpretima i promotorima hrvatske glazbe na njihovoj sceni bez granica.

Broju održanih koncerata (ali i praizvedbi) možemo se samo diviti, a jednako su posvećeni publici u nekome od ‘naših malih mista’, kao i onoj glasovitog Carnegie Halla, gdje su ove godine nastupili. Jedan od njih zaslužio je i vlastito mjesto na ovome popisu: neumorni kreativac, Gordan Tudor, u protekloj je godini bio podjednako uspješan u svojemu glazbeničkom radu, kao i u onom autorskom. Niz praizvedbi djela (koja mahom naručuju upravo glazbenici!), američka turneja u novooformljenom duu te niz koncerata, od klasičnih, komornih, solističkih, improvizatorskih, rezultat su svestrane otvorenosti o kakvoj je vjerojatno Zappa govorio kada je uspoređivao ljudski um i padobran.

Otvorenost idejama o oživljavanju glazbene povijesti i znalački pristup u praksi pjevačicu i muzikologinju Katarinu Livljanić je usmjerio u područje u kojemu je u međuvremenu postala svjetskom stručnjakinjom. Kroz rezidencijalnu te programsku suradnju u Splitu i Zadru pomogla je oblikovati neke od zanimljivih projekata, među kojima je najznačajniji u prošloj godini bio njezin autorski, Hekuba. Prvi ili deseti iz ove skupine naš je vrhunski bariton vedroga duha, koji neumorno nastupa s vodećim dirigentima i ansamblima iz svijeta povijesno obaviještenog izvođenja, Krešimir Stražanac.

2. Najznačajniji album godine

U vrijeme kada svi potiho sumnjamo kako rijetki posežu za albumima koje preslušavaju u cjelini, kada je za autore i glazbenike snimanje i objavljivanje diskografskih izdanja daleko od isplativosti, a streaming servisi gotovo pa diktiraju što slijedi next, i oni koji prate glazbu, scenu, događanja i izdanja, imali su poteškoća pri isticanju svojih favorita među izdanjima koja su službeno objavljena upravo tijekom 2022. godine. O nekima od njih pisali smo u recenzijama, o drugima ćete čitati ovih dana, a sve ih možete i svakako trebate poslušati.

  1. Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz, Alfonso Santimone: 4 Days / Kopaton
  2. Kvartet Sebastian: Anđelko Klobučar – Skladbe za gudački kvartet  / Cantus
  3. Borna Šercar’s Jazziana Croatica feat. LADO: Untamed /Croatia Records
  4. Davor Križić i Jazz Orkestar HRT-a: Insite / Dancing bear
  5. Filip Pavić: Labyrinth Songs / Croatia Records
  6. Ivana Kiš: Autorski album / Cantus
  7. Mirela Ivičević: Scarlet Songs / Kairos
  8. Papandopulo kvartet: Scene/ Cantus
  9. Darko Rundek i Jazz orkestar HRT-a: Za vašu posljepodnevnu razonodu Menart
  10. Zvjezdan Ružić: Inspiration

100 iz 2022.

Papandopulovci su svoje Scene uspjeli već puno puta izvesti uživo publici, Inspiration Zvjezdana Ružića prenosi njegov nevjerojatno pozitivan duh kroz zavidnu virtuoznost i kreativna rješenja, dok su Borna Šercar i njegova Jazziana uz LADO stvorili vlastiti amalgam tradicijske i jazz glazbe. Otkrivanje novih poetičkih i kreativnih slojeva glazbe Darka Rundeka dogodilo se kroz njegovu suradnju sa sjajnim glazbenicima JO HRT-a, a kvartet Sebastian na dvostrukom se izdanju stavio u službu jednoga od najplodnijih hrvatskih skladatelja uopće, legendarnog Anđelka Klobučara.

Koncertna promocija albuma Filipa Pavića dala je zavrijeđenu pozornost njegovim Labyrinth Songs, dok su Scarlet Songs Mirele Ivičević izašle na austrijskoj etiketi Kairos u izvedbi ponajboljih tamošnjih interpreta suvremene glazbe. Upravo fenomenom možemo opisati rezultat suradnje između misteriozno genijalnog Danijela Žeželja s glazbenicima Alenom i Nenadom Sinkauzom te Alfonsom Santimoneom, a srećom za nas, zvučno je zabilježen na ploči pod nazivom 4 Days. Među neupadljive kreativke nepredvidivih obzora pripada i skladateljica Ivana Kiš koja je ove godine dobila priliku za autorsko izdanje koje je pravi kaleidoskop priča i svjetova utkanih u njezin zanimljiv i raznolik opus.

3. Najbolja praizvedba u 2022. godini

  1. Mirela Ivičević: Heart Core, za ansambl
  2. Berislav Šipuš: Pasija, za soliste, govornika, mješoviti zbor i instrumentalni ansambl
  3. Krešimir Seletković: Pet stadija žalovanja, za mješoviti zbor i violončelo
  4. Dalibor Bukvić: HorizontVučedolski misterij, za zbor i soliste
  5. Margareta Ferek Petrić: The Orgy of Oxymorons, za klavir i orkestar
  6. Zoran Juranić: Sonata za klarinet i klavir
  7. Sara Glojnarić: sugarcoating#4, za orkestar
  8. Bruno Vlahek: Acumal, za gitarski trio
  9. Krešimir Seletković: Dvanaest kratkih sjećanja, za klarinet i klavir
  10. Vjekoslav Nježić: Sonus argentus, za klarinet i klavir

Nova djela autorica i autora često zauzmu ‘počasno’ mjesto na programu kakvog koncerta i, dok su te večeri u središtu pozornosti, zadatak borbe za njihov opstanak i povratak na repertoar često dopadne upravo interprete. Oni su istovremeno često i zaslužni za uspjeh neke skladbe, nominaciju za nagradu, bilježenje na kakvome izdanju i, najvažnije, recepciju kod publike. Ne možemo poreći da ponekad postoji hiperprodukcija nove glazbe, no istovremeno nas upravo ona često osvaja na prvo slušanje.

100 iz 2022.

Iako poredani kronološki prema datumu praizvedbe, moramo došapnuti kako je osobno i poetsko čitanje Pasije Berislava Šipuša najviše puta bilo zapisano među prijedlozima za ovaj zbir, a isti su interpreti iznijeli i nimalo laku novu partituru donedavnog rezidencijalnog skladatelja HRT-a, Krešimira Seletkovića.

Odličnu je recepciju na festivalu Wien Modern imao sugarcoating #4 apsolutne zvijezde prošle godine, Sare Glojnarić, dok je publiku musikprotokolla svojim proširenim tehnikama, ali i upečatljivom koncertantnom partiturom osvojila Margareta Ferek Petrić. Prva gitarska skladba Brune Vlaheka zaživjela u izvedbi Trija Elogio u krcatoj dvorani na koncertu koji su održali na ovogodišnjoj Glazbenoj tribini. S jednog koncerta dolaze čak dvije upečatljive praizvedbe, još jedno Seletkovićevo te djelo Vjekoslava Nježića, a izveli su ih Filip Fak i Davorin Brozić koji su ranije praizveli i nimalo laku Sonatu Zorana Juranića.

Nakon dužeg vremena, Dalibor Bukvić pojavio se s vokalnom partiturom praizvedenom na Danima Milka Kelemena, a zatim izvedenom i u zagrebačkoj Laubi. Premda Hrvatska ove godine nije sudjelovala na skladateljskom Rostrumu, zahvaljujući Njemačkom radiju, Mirela Ivičević skladbom praizvedenom na berlinskom festivalu Ultraschall sudjelovala je te je nakon ocjenjivanja stručnog žirija njezina skladba uvrštena u niz preporučenih skladbi, a ujedno i na playliste brojnih radijskih kuća članica Europske radiodifuzijske unije.

4. Najbolji koncert

  1. Zagrebačka filharmonija, Dawid Runtz i Sho Akamatsu, 21. siječnja
  2. Berlinska filharmonija i Kirill Petrenko u KDVL, 19. veljače
  3. Marko Črnčec Trio na festivalu JazzHR, 4. svibnja
  4. Izvedba baleta Petar Pan Brune Bjelinskog na Glazbenim večerima u sv. Donatu, 6. srpnja
  5. Recital pijanista Aljoše Jurinića na Sceni Amadeo, 19. kolovoza
  6. Reel Problems u Močvari, 19. rujna
  7. Kian Soltani & Friends na Samoborskoj glazbenoj jeseni, 23. rujna
  8. Kraljevska filharmonija, Vasilij Petrenko i Simon Trpčeski u KDVL, 8. listopada
  9. Zagrebačka filharmonija, Ivo Lipanović i Vittorio Grigolo, 16. studenoga
  10. Introverzija / Davorin Brozić & Filip Fak, 30. studenoga

Među deset koncerata koji su privukli najviše pažnje prvi je održan već u siječnju, a zamijećen je zahvaljujući sjajnome nastupu violinista Shoa Akamatsua uz matični mu orkestar koji se istaknuo u izvedbi Šostakovičeve glazbe. Koncert Berlinske filharmonije ostavio je dugotrajan i dubok dojam na sve koji su imali priliku (i novca) poslušati ga, a jednako su impresionirani i naši kolege koji su ga najviše puta naveli kao jedan od ponajboljih koncerata održanih ove godine u Hrvatskoj. Proljeće je donijelo jazz i sjajan cjelovečernji koncert trija Marka Črnčeca u Tvornici.

100 iz 2022.

Trideset godina od smrti skladateljskog velikana Brune Bjelinskog, njegov je sin, maestro Alan Bjelinski, otvorio Glazbene večeri u sv. Donatu izvedbom njegova baleta Petar Pan koji je zadarski festival stavio u jači fokus javnosti koja ljeti prati niz festivala i glazbenih ciklusa usred čega je lako ispustiti priliku za slušanje vrhunskog pijanizma kakav je usred kolovoza pokazao Aljoša Juranić na recitalu u Klovićevim dvorima.

100 iz 2022.

Obilježavajući 100. emisiju Svijet jazza, koja zaslužuje i vlastito mjesto u mementu ne tek jedne glazbene godine, virtuoznim nastupom taj su rođendan obilježili istaknuti jazzeri okupljeni u sastav Reel Problems. Samoborska glazbena jesen povjerenje i čast otvaranja ovogodišnjeg festivala poklonila je Kianu Soltaniju koji je okupivši svoj dream team osvojio publiku i ovacije. Gotovo bez teksta ostala je publika (srećom, ne i mi) nakon koncerta Kraljevske filharmonije uz koju je u ciklusu Lisinski subotom nastupio i hvaljeni pijanist Simon Trpčeski.

Studeni je donio koncertnu proslavu talijansko-hrvatske suradnje u obliku zvjezdanog gostovanja Vittorija Grigola koji je nastupio uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Ive Lipanovića. Poneki introvertirani skladatelji i njihovi kolege napisali su nove skladbe za moćan glazbeni duo koji je nimalo razglašen koncert Introverzija pretvorio u jedan od boljih koncerata koji je uključivao novu glazbu, a izvedene su (već hvaljene) partiture koje su za klarinet napisali Frano Đurović, Zoran Juranić, Zlatko Tanodi, Vjekoslav Nježić i Krešimir Seletković.

5. Najuspješnija suradnja ostvarena u 2022. godini

Dalmatinski ciklus nastao suradnjom Koncertnog ureda Zadar, Hrvatskog doma Split i Dubrovačkog simfonijskog orkestra prva je zajednička i dugotrajnija suradnja ovih koncertnih kuća i tamošnjih orkestara te je osnažila i povezala glazbenike, ali i kulturne krugove triju sredina. Zajednička trima gradovima je i suradnja te podrška koju nalaze u maestru Ivanu Repušiću, a upravo je taj dirigent povezao Minhenski radijski orkestar sa Zborom HRT-a koji su 4. srpnja u Dvorani Herkules u Münchenu ostvarili zajednički koncert.

100 iz 2022.

Nedugo zatim, krajem srpnja, ansambl Opere riječkog HNK Ivan pl. Zajc gostovao je na Opernom festivalu Savonlinna u Finskoj. Još jedno međunarodno gostovanju i suradnja istaknula se protekle jeseni, a riječ je o koncertnoj turneji koju su u SAD-u realizirali splitski glazbenici Mislav Režić i Gordan Tudor.

Suradnje koje je u sklopu Samoborske glazbene jeseni formirao Kian Soltani također nisu prošle nezapaženo, kao ni suradnja dviju vrhunskih glazbenica, pijanistice Martine Filjak i violončelistice Monike Leskovar, koje su u različitim hrvatskim regijama ostvarile zapažene koncerte.

100 iz 2022.

Interakcija energije, geste i inspiracije između vizualnoga i glazbenog u suradnji Danijela Žeželja s glazbenicima Alenom i Nenadom Sinkauzom te Marcom Quarantottom u nastavku njihove serije performansa istaknula je njihovu suradnju kao jednu od posebnijih i u protekloj godini.

Aranžerskim se radom i skladateljskom suradnjom s ansamblom LADO u projektu Sudar tradicija istaknuo i Zoran Šćekić, dok je sjajnu recepciju imala još jedna u nizu suradnji Jazz orkestra HRT-a, ona u kojoj su u dvorani Gorgona premijerno nastupili uz DJ-a, a riječ je bila o PEZNT-u. Brojnu, mladu i radoznalu publiku imao je ovogodišnji, 12. Audioart u Puli, festival koji je bio poprištem i poticajem za brojne glazbeničke suradnje u domeni eksperimentalne i improvizirane glazbe.

6. Najznačajniji događaj za glazbenu kulturu u 2022. godini

Najznačajnijim događajem broj jedan za glazbenu kulturu u protekloj godini bio je potpuni povratak publike u koncertne prostore nakon pandemije, što je osnažilo i ohrabrilo umjetnike za nastavak rada. Povijesnim koncertom bilo je i gostovanje Berlinske filharmonije u Zagrebu a, učeći iz prošlih propusta, važnim događajem za ovdašnju kulturu prepoznat je i koncert održan u sklopu festivala Wien Modern, na kojemu je predstavljena glazba hrvatskih autorica, Mirele Ivičević i Sare Glojnarić.

100 iz 2022.

Među istaknutim je događajima i otvorenje Tvrđave sv. Ivana u Šibeniku, čime je kompletirana obnova šibenskoga fortifikacijskog sustava (sv. Ivan, Barone, sv. Mihovil), otvorenje Providurove palače u Zadru te rekonstrukcija dvoraca Pejačević u Našicama, ususret obljetničarskoj godini posvećenoj našoj glasovitoj skladateljici.

Očuvan je i prostor namijenjen glazbi i kulturi na nacionalnoj medijskoj kući te je ove godine obilježeno deset godina Trećeg programa HRT-a. Ista je kuća u području glazbe napravila još jedan novi korak te je godinu obilježila inauguracijskom sezonom šefa dirigenta Simfonijskog orkestra HRT-a Pascala Rophéa. Upravo je on u prvome intervjuu ususret sezoni istaknuo važnost obrazovanja, a puno se očekuje i od pedagoških inicijativa kakva je dio Drugi summit Umjetničkog društva suvremenih učitelja.

Posebno mjesto u protekloj je godini imala i koncertna posveta prije deset godina preminulomu akademiku, skladatelju i pedagogu Marku Ruždjaku, autorski koncert koji je uz snažan dojam vrhunsko interpretiranih odabranih djela nezaboravnog Ruždjaka ostavio i vrijedan muzikološki trag u obliku sveobuhvatnog programskog izdanja i dostojnog hommagea Ruždjakovom doprinosu hrvatskom glazbenom stvaralaštvu.

7. Najzanimljivija ličnost glazbene scene i kulture u 2022. godini

Brojni su glazbeni uspjesi vidljivi, ali je značajan i onaj rad koji možda nije toliko razvikan, premda ostavlja važan trag za hrvatsku glazbu i kulturu. Puno je prijedloga u ovoj kategoriji došlo s upisanim imenom v.d. ravnatelja Koncertne dvorane Hrvatskog doma u Splitu, Marina Kaporela. U kratkome vremenu uspio je pokrenuti koncertne sezone i zainteresirati brojnu publiku, unatoč početku funkcioniranja dvorane u vrijeme pandemijskih mjera.

Uz koncertne programe, među kojima se ističe gostovanje The King’s Singers, te koncerte rezidencijalne umjetnice za prošlu sezonu Martine Filjak i njezinih gostiju, u dvorani je organizirana i dodjela Europske nagrade za filmsku glazbu The Camille Awards – European Film Composer Awards, razni festivali i koncerti splitskih glazbenih udruga, a otvoren je i Glazbeni salon Jakova Gotovca. Sve to učinilo je Split umjetnički zavidno kvalitetnim žarištem glazbenog života.

Upravo iz Splita je i međunarodno cijenjena skladateljica Mirela Ivičević čija je 2022. godina bila osobito uspješna i skladateljski plodna, a svojim se koncertnim nizom i suradnjama s drugim ansamblima iste godine istaknuo i Darko Rundek. I ovdje se, kao interpret hrvatske glazbe, među ostalim u Osoru i Zadru, ali i kao organizator glazbenog festivala u Omišu ističe pijanist Lovre Marušić, kao i njegova nasljednica među nositeljima Nagrade HGM-a Ivo Vuljević, Darija Auguštan.

Tenor Ladislav Vrgoč ove je godine preuzeo izazovnu i nimalo laku ulogu protagonista Semi-mono-opere Silvija Foretića, pri čemu se istaknuo vokalnim umijećem i glumačkom pojavnošću. Spomenuta Europska nagrada za filmsku glazbu u kategoriji za životno djelo dodijeljena je velikom Alfiju Kabilju, a zatim mu je za izuzetan doprinos audiovizualnoj umjetnosti u području glazbe i zvuka počast odao i Međunarodni festival filmske glazbe i zvuka.

Svojevrsna siva eminencija brojnih uspješnih projekata i koncerata iz područja jazz glazbe autor je brojnih vrsnih i majstorski promišljenih aranžmana, trombonist i pijanist te član JO HRT-a, Luka Žužić, koji je svojom neprikosnovenom muzikalnošću i aranžersko-autorskim radom zasluženo zaslužio i ovaj epitet. Vokalno tih, ali glazbeno jak doprinos hrvatskoj glazbi kao pouzdan interpret dao je (još jednom) i Petrit Çeku koji je, među ostalim, na Sceni Amadeo ljetos priredio i edukativno glazbeno putovanje kroz povijest gitare.

Ako se pitate što na ovome popisu radi ime Ivana Kristijana Majića, vjerojatno niste prisustvovali jednome od brojnih koncerata i festivala te gostovanja koja je Majić ostvario u Osijeku (pa i Çekuov!), u Kulturnom centru koji ondje predano vodi i razvija. Zaokružujemo tako popis glazbeničkih osobnosti onima koji im u suradnji stvaraju, čuvaju i omogućuju prostor(e) za djelovanje.

100 iz 2022.

8. Najveći uspjesi hrvatske glazbe u 2022. godini

Kategorija u kojoj nastojimo zbiti sav ponos na vrijedna postignuća koja nose važnost za hrvatsku glazbu i kulturu neka je vrsta putovanja oko svijeta, ali i kroz vrijeme. Raznolikošću ovaj put izdvojenih postignuća zrcali se i kreativno bogatstvo različitih polja djelovanja.

Vijest o nominaciji gitarist Maka Grgića za najpoznatiju diskografsku nagradu Grammy 2023. u kategoriji najbolje instrumentalne solističke izvedbe klasične glazbe za album  Noć na Gornjem gradu – glazba Zorana Krajačića snažno je odjeknula skromnim medijskim prostorom koji glazba u nas dobiva, uz klasično poistovjećivanje s „našima“ kada je riječ o međunarodnim uspjesima umjetnika (i, dakako, sportaša) iz Hrvatske. Sara Glojnarić i Mirela Ivičević na festivalu Wien Modern u studenom ostvarile su velik te u Hrvatskoj zamijećen uspjeh koji je slijedio niz suradnji na međunarodnoj sceni te istaknutih nagrada koje su im dodijeljene.

Upravo je Erste Bank Kompositionspreis okrunila nevjerojatan niz uspjeha u hiperproduktivnoj i uspješnoj godini Sare Glojnarić – (pra)izvedbe koje su izveli Minhenski komorni orkestar, bečki Simfonijski orkestar Austrijskoga radija i Klangforum Wien tek su dio tog niza. Zasluženu pozornost i uspjeh za života nije u punini dobila skladateljica Dora Pejačević, no stotinu godina nakon njezine smrti, novi val zanimanja za glazbu Dore Pejačević (izvedbe orkestra Gewandhaus, CD Simfonijskog orkestra BBC-a u izdanju Chandosa, koji u godišnjem pregledu ističe i The Guardian te dokumentarni film DORA – Escape into Music) ima važno mjesto na listi uspjeha hrvatske glazbe u protekloj godini.

Ponos se širio i kako je vijest o nastupu kvarteta Papandopulo u slavnoj dvorani Carnegie Hall, na koncertu kojim su nagrađeni za pobjedu na natjecanju komornih sastava u Berlinu. Niz kolega u 2022. ističe i izvedbu mjuzikla Ljepotica i zvijer u produkciji i izvedbi kazališta Komedija, a za hrvatsku je glazbu važan i kontinuitet suradnje rezidencijalnih skladatelja i Hrvatske radiotelevizije, čija je ovo bila deveta sezona (Olja Jelaska, Frano Parać, Srećko Bradić, Mladen Tarbuk, Silvio Foretić, Mirela Ivičević, Berislav Šipuš, Krešimir Seletković, Petar Obradović).

Nije nezapaženo prošla ni pojava dječjih zborova – Komornog dječjeg zbora Glazbene škole Pavla Markovca u Zagrebu i Dječjeg zbora HRT-a, a muzikologija je svojih petnaest minuta slave dobila objavom uknjiženog rezultata dugogodišnjega monumentalnog rada muzikologinje dr. sc. Hane Breko Kustura, monografije koja predstavlja prvu suvremenu sintezu novih spoznaja o izvorima crkvene i svjetovne glazbe povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku. Knjiga  Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku  sigurna je oklada u slučaju mogućnosti nominacije za kakvu svjetsku nagradu koju, bez sumnje, zaslužuje.

9. Najzapaženiji mladi autori i autorice, glazbenice i glazbenici

Mlada generacija glazbenica i glazbenika buja kreativnošću, idejama, ali i samostalnošću i smionošću provedbe, čemu odajemo priznanje i ovim simboličnim prisjećanjem na neke od najzapaženijih mladih umjetnica i umjetnika u protekloj godini, a to su (abecednim redom):

Darija Auguštan, Josipa Bilić, Ivan Bulić, Tin Džaferović, Filip Filipović, Bruna Matić, Šimun Matišić, Filip Pavić, Sonja Runje i Helena Skljarov.

100 iz 2022.

Na listu najzapaženijih mladih glazbenica dospjela je, dakako, višestruko nagrađivana sopranistica Darija Auguštan. No, sopranistica Josipa Bilić još je jedna od jakih glasova mahom netom diplomirane generacije vrsnih pjevača. Nakon niza nagrada i brušenja pjevačkog iskustva u operi i u koncertnom kontekstu, ulogom Grofice Marice krajem ove godine debitirala je u Kazalištu Komedija. Protekle je godine „otkriven“ i dječački sopran Ivan Bulić, koji je ostvario zapažen nastup uz Simfonijski orkestar HRT-a.

U Zagrebu se u, sada već bivšem, prostoru KCM-a u Mesničkoj u rujnu pojavio jazz glazbenik i autor glazbe, Tin Džaferović, koji nas je svojim zrelim autorskim promišljanjem na materijalu albuma prvijenca Music for Standing / Music for Kneeling osvojio i, definitivno, ostao među zapaženima koje ćemo i dalje pratiti i osluškivati. Ispjevani blistavi tenor Filipa Filipovića imali smo prilike čuti u različim gradovima, programima i ulogama, a taj je rad nije ostao nenagrađen pažnjom, ali i nagradama struke kakve će se, zasigurno, nastaviti.

Istaknutu skladateljsku nagradu primio je tek nedavno diplomirani akademski glazbenik, udaraljkaš i skladatelj, Šimun Matišić koji je, osim autorskim radom, oduševio i koncertom u sklopu festivala JazzHR u Tvornici. Na ovoj se listi nalazi još dvoje mladih autora koji su koncertno predstavili svoje albume u sklopu festivala JazzHR, ostavivši trag za sobom koji će im u nadolazećem razdoblju zasigurno donijeti još dobrih prilika. To su bubnjarka i skladateljica Bruna Matić te gitarist i skladatelj Filip Pavić.

Altistica Sonja Runje ostvarila je niz uloga u baroknim operama, ali i oratorijima u suradnji s vodećim imenima povijesno obaviještenog izvođenja. Nastupala je u operama kao što su Vivaldijeva Orlando furioso (Bradamante) te Händelova Julije Cezar u Egiptu, u kojoj će u 2023. pjevati i naslovnu ulogu, čime će zatvoriti krug izvođenja svih altovskih uloga u toj operi.

Ovaj pak krug zatvara multitalentirana skladateljica, muzikologinja i likovna umjetnica, Helena Skljarov koja je ove godine ostvarila niz zapaženih praizvedbi, likovno-glazbene projekte, međunarodne suradnje, a to je tek dio njezina bogatog angažmana u području glazbe, koji se (znamo pouzdano) nastavlja punom parom i u 2023.

10. Festival, ciklus, platforma ili prostor od najvećeg značaja za hrvatsku glazbenu scenu u 2022.

Iako se za prostore – fizičke, programske i komunikacijske – kao i za nastavak sezona i ciklusa često moraju voditi borbe, opstanak platformi i kvalitetnih programa već je uspjeh u kontekstu prekarnosti koja se sve češće veže uz djelovanje u kulturi. Ipak, u protekloj godini brojni su prostori i scene ostavili trag programima koje su ostvarili. Brojni od njih su spomenuti, ali u konačnici izostavljeni iz popisa koji je ipak ograničen na svega deset.

Među ovaj put izostavljenim, ali važnim za sredine kojima primarno doprinose, su dubrovački ARL Lazareti, šibenske ‘glazbene’ tvrđave, brodska Kazališno-koncertna dvorana Ivana Brlić Mažuranić koja je ove godine proslavila 50. rođendan, festival Zagreb Classic, slatinska dvorana POU, zagrebačka Lauba te nekolicina drugih.

Istaknutu desetku predvodi dalmatinski koncertni prostor o kojem se možda najviše govorilo. Koncertnom dvoranom Hrvatskog doma u Splitu drugi grad po veličini u Hrvatskoj napokon je dobio koncertnu dvoranu, a 2022. je godina u kojoj je ona učvrstila svoje mjesto u gradu i postala prepoznata kao dvorana s kvalitetnim, ozbiljnim koncertnim programom. Kuća umjetnosti Arsen uz film, kazalište i književnost, programski se fokusirala i na glazbu te je doprinijela kulturnom i glazbenom procvatu Šibenika.

Međunarodni jazz festival Grožnjan ostaje oazom jazz glazbe i mjestom susreta koje je i proteklog ljeta privuklo mlade glazbeničke snage koje možda već sljedeće godine završe među istaknutim uspjesima scene. Dojam važnosti za glazbeničku scenu u protekloj je godini ostavila i online edukativna glazbena platforma Hrvatske glazbene unije, HGU Stream sessions.

Ove godine programski, a ubuduće, nadamo se, i fizički prostor za umjetnike u području zvuka otvorila su (ponovno) Gibanja koja su ponudila neki vid nastavka bivšeg festivala Izlog suvremenog zvuka u obliku „eksperimentalnoga zvučnog događanja“ u okrilju rada udruge Kontejner koja, među ostalim, drži stabilnim ovdašnje bilo suvremenoumjetničkog djelovanja. Prostor improviziranoj, eksperimentalnoj, ali i tradicijskoj glazbi pružala je u protekloj godini i Močvara, realizirajući niz vrijednih i za glazbenu zajednicu važnih događanja.

Scena Amadeo ove je godine koncertnim programom ne samo ostvarila uspjeh, nego i pridobila pažnju i naklonost publike, što je i dalje najbolji vid evaluacije umjetničkog djelovanja. Na istoj je odlično prošao i Kulturni centar Osijek koji je od predstava, preko koncerata klasične glazbe, instalacija i performansa, festivala suvremene glazbe i nastupa gamelan ansambla, u Osijeku stvorio scenu vrhunskoj umjetničkoj produkciji, ostajući istodobno domom vrijednim lokalnim projektima, orkestrima i ansamblima.

Jedan od festivala koji je ondje pronašao dom je i Novalis, platforma koja je pod vodstvom Davora Vinczea, a onda i Tihomira Ranogajca te Matka Brekala, izrasla u mjesto susreta, učenja i izvedbi najistaknutijih autora i umjetnika međunarodne scene suvremene glazbe. Izlete u suvremenost, suradnje i zanimljivi programi obilježili su sezonu ciklusa Sfumato Zbora Hrvatske radiotelevizije koji je ove godine proslavio osamdeset godina djelovanja te ostaje glavni protagonist zborske glazbe u Hrvatskoj.

Zahvaljujemo svim suradnicama i suradnicima koji su sudjelovali u kreiranju ovog glazbenog memoara. Nadamo se da će vas ova glazbena stotka iz 2022. oraspoložiti, zainteresirati za nešto novo u glazbi i inspirirati za stremljenje izvrsnosti u onome čime se bavite.

Moglo bi Vas zanimati