TONSKA PROBA
Deset hitova koji to nikad nisu postali

Ima pjesama koje po svom inicijalnom habitusu, radiofoničnosti, prijemčivosti i kvaliteti imaju odlike hita, ali to nisu postali ili se nisu probili dalje od lokalne razine. Zašto, što se dogodilo? Predstavljam 10 hitova kojima nije bilo suđeno da to postanu
Još Hrvatska ni propala dok mi sviramo, zacijelo su pomislili vlasnici neprijepornih hitova koji su se kotrljali eterom, pozornicama i streamingom u posljednjih tridesetak godina. Bez obzira na vrstu glazbe, neke su skladbe jednostavno dizajnirane da postanu hitovi, drugima se to slučajno dogodilo, a treće su postali hitovi zahvaljujući snažnoj infrastrukturi i lobiranju. Kako vrijeme odmiče, njihov hit-potencijal sve je manji, sinkronijski i dijakronijski. Odnosno, fragmentiranost tržišta skraćuje rok hitoidnosti, a isto tako razni dijelovi Hrvatske neke pjesme koji su hitovi u drugim krajevima uopće neće ni percipirati. Kad se još doda žanrovska segmentacija, onda je očito kako je danas vrlo teško realizirati nacionalni hit koji će potrajati barem jedan kvartal.
Među svim tim većim ili manjim, ograničenim ili rasprostranjenim hitovima ima još jedna kategorija – umalo-hitovi. To su pjesme koje po svom inicijalnom habitusu, radiofoničnosti, prijemčivosti i kvaliteti imaju odlike hita, ali to nisu postali ili se nisu probili dalje od lokalne razine. Što ih odvaja od hitova, pa i evergreena koji su uspjeli?
Istraživači s Instituta Max Planck za ljudske kognitivne i moždane znanosti u Njemačkoj uzeli su 80 akorda iz 745 klasičnih američkih Billboardovih pop pjesama i proveli ih kroz model strojnog učenja. Voditelj istraživanja Vincent Cheung rekao je da je ključno otkriće da pjesme koje su hitovi imaju veću vjerojatnost da će imati iznenađujuće elemente.
„Pjesme koje smatramo ugodnima vjerojatno su one koje postižu dobru ravnotežu između znanja što će se sljedeće dogoditi i iznenađenja nečim što nismo očekivali“, rekao je.
Caleb James, predavač pisanja pjesama na Konzervatoriju Queensland Sveučilišta Griffith ipak kaže da ne postoji recept za hit. „Postoji definitivna ravnoteža između tehničkog fokusa, ali i dopuštanja da se pjesma prirodno razvija tako da se osjeća kao da se rađa, stvara, a ne da je samo recept“, rekao je.
Studija je pokazala da je iznenađujući glazbeni trenutak bio ugodan za slušanje, međutim, također su otkrili da kada slušatelji nisu sigurni što dalje očekivati, smatraju da im je veće zadovoljstvo čuti poznate akorde. Kod subjekata istraživanja tri su područja mozga zasvijetlila tijekom glazbenog iznenađenja: amigdala, hipokampus i slušni korteks, koji su povezani s emocijama, učenjem i pamćenjem, odnosno obradom zvuka.
Može li se danas predvidjeti koja će pjesma biti hit, a koja neće? Teško. Odabrao sam deset hrvatskih pjesama različitih žanrova, izvođača i razdoblja za koje sam bio uvjeren da će postati hitovi ili da će biti rado slušane, no njihov domet nije bio na nacionalnoj razini ili su, nažalost, vrlo brzo zaboravljene. Za mene kod njih ništa nije nedostajalo, ali publici očito jest.
BRAIN HOLIDAYS FT. KANDŽIJA: ”FOTOSHOPIRANA”
Brain Holidays u suradnji s Kandžijom imali su u rukama savršen ljetni hit, imali su dobro osmišljen i duhovit tekst, sjajan spot, groove koji tjera na repeat i – pjesmu je uglavnom progutao zaborav. Sigurno je kako je jedan od razloga promašeno davanje imena – da su pjesmu nazvali po uvodnom stihu i glavnoj protagonistici skladbe, a to je Petrović Mare, sigurno je da bi skladba plesala svako ljeto, a ne samo par dana jednog ljeta.
DOG KANTINA FT. LINO ROCHA & CUBISMO: ”KAO DA SMO SAMI”
“Kao da smo sami” svojedobno je postala često emitirana pjesma na programima zagrebačkih radijskih postaja, ali nije se probila dalje od zagrebačkog prstena. Tina Kresnik uz prekaljenu ritam sekciju Dražen Scholz/Oleg Colnago, grupu Cubismo i Venecuelanca Lina Rochu služili su rasni rock/latino hit kojem se smiješila bjesomučna radijska eksploatacija. Rezultat: pjesma je završila na jednom kompilacijskom CD-u, nema je na streaming servisima, a od benda ni b.
FLYER: ”GODINE UZ NAS”
Nastupni album ePOPeja zagrebačke grupe Flyer, izvrstan je i pitak pop koktel što je potvrdio i serijal od četiri rado slušana singla uključujući izvrsnu obradu evergreena Josipe Lisac “O jednoj mladosti”. U tako zgusnutom rasporedu, izgleda, nije bilo mjesta za najsnažniju skladbu s albuma koja ima sve odlike hita – “Godine uz nas”. Lyric video napravljen je godinama kasnije, no to nije pomoglo da ova emocijama nabijena skladba pohara top ljestvice.
GIBONNI: ”SUVIŠE SAM NJEN”
Nakon što mu je početkom devedesetih nastupni vinil prodan u jedva troznamenkastom broju, Gibonni je shvatio da mora nešto mijenjati u svom konceptu soft rocka. Na drugom albumu Noina arka odjeknuli su hitovi “Nek’ se dijete zove kao ja”, “Dobri judi”, “Zlatne godine” i “Tebe nisam bio vrijedan”. Među ostalih šest zavukla se i jedna od najboljih skladbi koje je skladao, zadržavši osnovni kantautorski stil. Nažalost, pjesma “Suviše sam njen” (izvedena na Zagrebfestu 1994.) nije pogodila u sridu.
DAMIR HALILIĆ HAL FEAT. MERI TROŠELJ: ”RECI MI”/”SPEAK TO ME”
Kako pjesma “Reci mi” (engleska verzija zove se “Speak To Me” i Damir Halilić Hal je različite verzije objavio na dva albuma) nije postala novodobna “Stranica dnevnika”, sentiš uz koji će odrastati generacije, zaista ne mogu razumjeti. Pjesma pleše na rubu patetike, ali uz preciznu gitarsku međuigru i izvanserijski vokal Meri Trošelj postala je popularna na riječkom području i ondje je završila svoj put. Obje verzije su razorno upečatljive i predstavljaju Halov skladateljski vrhunac.
MONE: ”OSTANI”
Mone su riječi noise trojac nastao iz Laufera: bubnjeve je svirao Alen Tibljaš, a pjevao je i gitaru svirao Vlado Simcich Vava. Uvodna pjesma drugog albuma Zoom otkriva rafiniran Vavin skladateljski talent kojim efektno spaja pop melodiju i nadodane čvrste rokerske aranžmanske elemente. U sličnom stilu skladao je hit za ENI “Oči su ti ocean” – koji je prilično daleko dobacio – dok je “Ostani” ostao u prašnjavim sjećanjima poklonika benda.
PUN KUFER: ”JURA ZNA”
Jedan od najboljih albuma snimljenih u Hrvatskoj u devedesetima i istodobno jedna od najvećih misterija jest nastupni album zagrebačkog benda Pun kufer Preko zebre. Kasnije su snimili još dva albuma koji se nisu uspjeli približiti zrelosti, intenzivnosti, emocionalnosti i nadahnuću prvijenca. Najveći potencijal hita ima skladba “Jura zna”, koja bi fino legla i na prvijenac Haustora, ali ne bi loše djelovala ni u repertoaru Azre. “Jura” se zadržao samo na razini alternativnog hitića.
RADIO AKTIV FEAT. GEBY: ”OVO NIJE SAN”
Radio aktiv je kolektiv koji vrlo poletno i potentno širi ska pravovjerje na ovim prostorima i izvan zatvorenih fanovskih zajednica toga žanra. Na drugom albumu ostvarili su veliku pobjedu na gostujućem terenu: u rasnoj funk maniri otprašili su zarazni ljetni hit “Ovo nije san”, uz vokalnu potporu dobitnice Porina Martine Geber-Geby iz benda Vikend revolucija (Porina je dobila za pjesmu “Malena” kad je poduprla Grettu). Unatoč silnom potencijalu, ovo nije hit, morao sam zaključiti.
SONGKILLERS: ”SRCE NEVJERNO”
Željko Banić Bane uistinu je hitmaker koji se može pohvaliti niskom uspješnica kojom je postavio konstrukciju repertoara Songkillersa, pa je tim čudnije da skladbu “Srce nevjerno” s albuma Sve je drugo igra nije uvrstio ni u Best of kolekciju. Skladba koja citira grupu Delegation sasvim sigurno bi se uvrstila među nezaboravne pjesme tog benda da nije zapela u zapećku albuma koji će ostati zapažen još samo po pjesmi “Milina” koju je Bane izveo s Dinom Dvornikom.
URBAN & 4: ”PRIĐI MI BLIŽE”
U svojoj pjesmarici Urban ima toliko izvrsnih skladbi da nije problem neke skloniti s obzora, a druge staviti u prvi plan. Posljednji album tome je najbolji dokaz, najbolje pjesme skrivene su na drugom vinilu. No nije mi jasno kako himnična skladba izvedena s dječjim vokalima i široko prihvatljivom porukom “Priđi mi bliže” s albuma Mamut nije postala smash hit koji će postati nacionalno blago što će se morati učiti u osnovnim školama i redovito izvoditi na bis kao zaključna pjesma.