31
pro
2023
Priče

Pogled unatrag

Glazbeni fenomeni 2023. godine

share

Od ŠČ manije do pet Arena Zagreb Aleksandre Prijović. Svi fenomeni domaće glazbene scene i industrije 2023. godine na jednom mjestu

SHIP – novi showcase festival u Hrvatskoj

Ured za izvoz glazbe We Move Music Croatia osnovan je prije nešto više od godinu dana, a već je polučio popriličan uspjeh organizirajući (i to uspješno) prvi showcase festival ovolikih razmjera u Hrvatskoj. Po uzoru na europske urede koji postoje već nekoliko godina, ideja ovog ureda je da se hrvatske izvođače pozicionira globalno. Mladi, talentirani, a nedovoljno zastupljeni umjetnici koji izvode originalnu glazbu ciljana su publika Ureda za izvoz glazbe. A upravo mladi i talentirani umjetnici prodefilirali su kroz četiri dana i šest pozornica u Šibeniku na SHIP festivalu. Uspješnost Ureda za izvoz glazbe i SHIP festivala potvrdili su i kolege iz europskih ureda koji imaju sad već višegodišnju praksu u svom radu i organiziranju showcase festivala. Regionalni profesionalci iz glazbene industrije sve se češće okupljaju kako bi raspravljali u strategiji budućeg razvoja te plasmana lokalnih imena na svjetsku scenu. Osim SHIP-a, ove su se godine održali i poznati showcase festivali MENT u Ljubljani, Kontakt u Beogradu i PIN u Skoplju, a upravo je naša urednica Tena Šarčević obišla sve konferencije jer je ove godine proglašena najboljem na natječaju New Faces koji nagrađuje najbolje mlade glazbene profesionalce iz regije. Novo izdanje SHIPa najavljeno je za 12.-15. rujan 2024. na istom mjestu, na predivnim lokacijama Šibenika.

 

Umjetna inteligencija u glazbi

Riječ godine prema izboru Collinsovog rječnika je „AI“, dok je Cambridge je ovu titulu dao „halucinaciji“, koja se odnosi na tendenciju umjetne inteligencije da iznosi netočne informacije kao činjenice kad ne zna pravi odgovor. Nesumnjivo je da je 2023. godina koju ćemo upamtiti po tome što je umjetna inteligencija, o koju se već dugo najavljuje i o kojoj se priča, postala društvena činjenica.
Njezina najpoznatija manifestacija je jezični model Chat GPT, no ona je duboko prodrijela u cijelu kreativnu industriju. Na Glazba.hr smo pisali o tome kako će AI pretvoriti slušatelje u skladatelje, popratili smo kako su Neno Belan i Dus uz pomoć umjetne inteligencije napravili pjesmu, raspravljali o zakonskim okvirima ove pojave, tome kako ona može biti korisna, ali se i upitali je li ona alat ili autor.

 

ŠČmanija

Godina 2023. ostat će zauvijek urezana u kolektivno pamćenje Hrvatske zbog nevjerojatnog uspjeha benda Let 3 na Eurosongu s pjesmom “Mama ŠČ”. Ovaj glazbeni trijumf ne samo da je okupio masovnu podršku publike diljem svijeta, već je izazvao i buru kontroverzi zbog njihovog prepoznatljivo umjetničkog izražaja. Let 3, legendarni rock bend iz Rijeke, nadmašio je sva očekivanja osvojivši čak deset puta bolji plasman glasova publike od glasova žirija jer je njihova energična izvedba privukla pažnju ne samo ljubitelja rocka već i šire publike diljem Europe i svijeta. “Mama ŠČ” nije tako samo glazbena poslastica, već i snažna antiratna poruka. ŠČ se nije zaustavio samo na glazbenoj sceni; postao je nezaobilazan i u svijetu mode, ljepote i, čvaraka.

 

Grše junak Billboarda

Hrvatski su se autori i ove godine rijetko sa svojim djelima pojavljivali Billboardovoj ljestvici najslušanijih pjesama na streaming servisima u Hrvatskoj. Ipak, iznimku čini Grše s pjesmom “Mamma mia” koji je vladao Billboardovom ljestvicom tijekom cijele godine, dosegnuvši čak devetnaest tjedana na prvom mjestu.
“Mamma mia”, neosporno jedan od najvećih hitova godine, osvojila je srca publike svojim zaraznim ritmom i zavodljivim tekstom. Ova pjesma nije samo dominirala Billboardovom ljestvicom, već je i osvojila prestižnu nagradu Cesarica za Hit svibnja, čime je potvrđeno neosporno priznanje publike.
Njegove pjesme “Highlife” i “Sip” također su stalan dio društva najslušanijih, dok su se povremeno na ljestvici pojavljivale pjesme Vojka, Dalmatina, Baksa i Leta 3.

 

Koncertni maratoni u klubovima i arenama

Azrinih sedam koncerata u Kulušiću iz 1981. držalo je kultni status u hrvatskoj glazbenoj povijesti, a ove godine su se na slične pothvate bacili brojni glazbenici. Iako je brojnima prva reakcija na njezino ime bila “tko je ova?”, količinom publike koju je okupila na svojim koncertima u ovom se fenomenu istaknula srpska pop-folk pjevačica Aleksandra Prijović. Prva u povijesti je uspjela je napuniti zagrebačku Arenu čak pet dana za redom, i to zahvaljujući svojem trudu, radu i talentu, ali i vrhunskoj promociji te ulaganju u marketing. Osim nje, svakako treba spomenuti i bend Buč Kesidi, koji je još prije dvije godine održao pet koncerata za redom u dvorištu Akademije likovnih umjetnosti pa se može reći da su upravo oni potencijalno ponovno oživjeli ovaj trend. 2023. je duo iz Pančeva dodatno pomaknuo svoju granicu i održao čak sedam koncerata u Saxu, s time da treba imati na umu da je tome nekoliko mjeseci ranije prethodila i krcata Šalata. Na tom su im koncertu gosti bili Slovenci Joker Out, koji su kasnije još dva dana za redom svirali u Tvornici. Klubom Sax! pet su dana dominirali PipsChips&Videoclips, koji su na koncertima promovirali svoj novi album Vesna.

 

Spektakli u Areni Zagreb

Aleksandra Prijović ostvarila je povijesni uspjeh s čak pet rasprodanih koncerata u Areni Zagreb. Pet koncerta rasprodala su se brzinom svjetlosti dok je ovaj uspjeh postavio novi standard za sve koncertne događaje u regiji. Ove godine, Arena Zagreb postala je domaćin nekim od najvećih imena domaće, regionalne i svjetske glazbene scene. Gibonni, Majke, Doris Dragović, Damir Urban & 4 i Željko Bebek samo su neki od izvođača koji su oduševili publiku svojim koncertima. Nadamo se da će se ovaj trend nastaviti i u 2024. godini, proširujući glazbene horizonte i pružajući publici nezaboravna glazbena iskustva.

Vinili sve više funkcioniraju kao objekt prestiža, bez zvučne dimenzije / Foto: Pexels/Davide de Giovanni

Vinili sve više funkcioniraju kao objekt prestiža, bez zvučne dimenzije / Foto: Pexels/Davide de Giovanni

Pojačano zanimanje za fizička izdanja (primarno vinilna)

Albumi nastavljaju polagano propadati kao paketi izdanja popularne glazbe i zapravo se zadržavaju tamo odakle su i došli: u vinilnim pločama. Na dominantnim streaming servisima sve veći prostor zauzimaju playliste, a sve manji albumi. K tomu, prodajni pokazatelji navode i da završava novo zlatno doba vinila. Istraživanje američke tvrtke Luminate na 3900 američkih kupaca vinila objavljeno u travnju ove godine kaže kako u 2022. 50 posto ispitanika nema gramofon, dakle, nema na čemu slušati te vinile. Razlog leži u tome da vinile kupuju superfanovi koji žele imati sva izdanja pojedinog izvođača. S obzirom na činjenicu da su u 2022. najprodavaniji vinili u Americi bili Midnight Taylor Swift, Harry’s House Harryja Stylesa i Sour Olivije Rodrigo, izvjesno je da su ploče kupovali uistinu poklonici koji njihovu glazbu slušaju primarno na streaming servisima. Album nastavlja polagano propadati kao paket izdanja popularne glazbe i zapravo se zadržava tamo odakle je i došao: u vinilnim pločama. Danas sve kategorije albuma komercijalno padaju osim vinila. Na streaming servisima sve veći prostor zauzimaju playliste, a sve manji albumi. Kad se petkom predstavljaju noviteti, sve više su zastupljeni singlovi s pripadajućim remiksima, a sve manje albumi. Sasvim je razvidno kako je format predstavljen prije osamdestak godina vezan ponajviše za vinile, a streaming ne dopušta formalna ograničenja.

 

Odlična festivalska sezona

Festivalsko ljeto prošlo je bez INmusica, koji se ponovno vraća iduće godine, no to nikako ne znači da na ovome polju nije bilo zbivanja. Doduše, festivali su u Hrvatskoj više-manje postali sinonim za elektroničku glazbu.
Zanimljive su se stvari događale na Martinskoj, festivalskoj lokaciji nasuprot Šibenika, koja je proslavila pet godina postojanja. Ovo je mjesto posebno jer okuplja cijeli niz lokalnih organizatora i promotora koji rade festivale različitih žanrova, pa je, u tom duhu, tamo održan prvi hrvatski festival old school hip hopa Preach the RIČ. Osim njega, novost je bio i Overground, festival koji je okupio glazbenike iz Hrvatske i Europe koji sviraju mračniju elektroniku. Seasplash, do sada najdugovječniji živući hrvatski festival, je pak na istoj lokaciji imao svoje posljednje izdanje. Daleko od posljednjeg izdanja još je Blast Fest, iz godine u godinu sve bolji festival uistinu posebnog duha.
Kad smo već u Šibensko-kninskoj, u The Garden Resortu u Tisnom je održano posljednje izdanje britanskog Suncebeat festivala, što je dijelom vjerojatno posljedica velikih poskupljenja. Festival će se i dalje održavati, ali ne u Hrvatskoj.
Ultra u Splitu je ove godine prvi put imala stage posvećen lokalnim DJ-ima i producentima, a još jedan highlight je i suradnja BSH eventsa s brendom Gates of Agartha, što je rezultiralo spektakularnim novim festivalom Gates of Agartha, koji se održalo u Vinkuranu. Otvorenje festivalske sezone obilježio je umaški Sea Star Festival koji je nadmašio sva očekivanja, dok se legendarni Ferragosto održao po posljednji put.
U svakom slučaju – nema da nema – Hrvatska je i dalje iznimno zanimljiva festivalska lokacija.

 

Superval Festival

Nakon višegodišnjeg upornog rada na promociji mladih nadarenih glazbenika školskog uzrasta na nacionalnoj razini, Superval se ove godine proširio i izvan granica Hrvatske. U suradnji s državama u kojima postoje inicijative slične Supervalu, koje podupiru i promoviraju izvođače školskog uzrasta, novi program nazvan je Superval+ koji je autorskim bendovima sa Supervala omogućio da svoj talent pokažu izvan Hrvatske te da istovremeno svoja iskustva sa Supervala prenesu nekim novim budućim sudionicima ovog festivala. Festival je tako nastavio tradicijom otvaranja vrata nekoj novoj generaciji koja će, nadamo se, i u budućnosti nastaviti s radom na odličnim autorskim ostvarenjma i priređivati jednako bezkompromisne, zanimljive i energične svirke kao i u 2023. godini. A počinju već 4. siječnja 2024. kada će u Vintage Industrial Baru nastupiti bendovi Šteker, Maršali i TereT.

LIFT, EDGE i Lil Drito – festivali mladih nada

U 2023. godini, hrvatska glazbena scena svjedoči značajnom pomaku prema podršci i promociji mladih glazbenih talenata. Klupski festivali postali su platforme na kojima ovi umjetnici prvi put stupaju pod svjetla reflektora velikih pozornica.
Ovogodišnje izdanje LIFT festivala u studenome okupilo je niz izuzetnih glazbenika koji su se istaknuli svojim jedinstvenim zvukom, stvarajući nezaboravno iskustvo za ljubitelje glazbe u prepunoj Tvornici kulture, kao i u rujnu na Edge festivalu.
Na istom je mjestu po drugi put održan festival Lil Drito iz Tvornice koji predstavlja nova imena popularne trap glazbe.
Ova potpora mladim talentima označava pozitivan trend u hrvatskom glazbenom ekosustavu, s nadom da će se ova praksa nastaviti i u godinama koje dolaze. Klupski festivali postali su katalizatori za otkrivanje novih glazbenih bisera, stvarajući prostor za inovaciju i svježe umjetničke perspektive u domaćoj glazbenoj sceni.

Moglo bi Vas zanimati