Klasična i suvremena glazba, muzikologija i kultura u 2023.

2023. godina bliži se kraju, a prije zadnjeg pljeska, želimo se osvrnuti na godinu punu nove glazbe, kreativnosti, izazova i nadahnuća

Protekla godina kao da se opire gradiranju, (pr)ocjenjivanju i listama kakve smo pripremali za prethodnu godinu pa se ovaj put osvrćemo na dio onoga što se događalo tijekom godine u području klasične i suvremene glazbe te kulture u zemlji. Godina je započela perspektivnim najavama, javnim i manje javnim planovima za promjene te nastavkom programa i ciklusa koji većini započinju u rujnu pa glazbenicima kalendarska promjena ne znači i novu sezonu.

Glazbenici kvinteta Kalamnos na MMV / Foto: Matej Grgić/Glazba.hr

Središnja proslava Međunarodnog rođendana umjetnosti 13. siječnja donijela je svim prostorima Muzičke akademije u Zagrebu broj posjetitelja kakav dotad vjerojatno nisu vidjeli, a sve su to znatiželjnici i kolege koji su došli dati podršku zajedničkom programu Akademije dramske umjetnosti, Akademije likovnih umjetnosti, Muzičke akademije te Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posebno valja istaknuti „eksperimentalni radioprogram za smak svijeta“ koji su studenti MA i ADU ostvarili pod vodstvom redatelja Hrvoja Korbara, u suradnji s tonskom ekipom Hrvatskog radija koji je program prenosio u Euroradijski projekt četverosatnih prijenosa proslave diljem Europe, a sve to iz Multimedijskog studija čija inicijalna misija pomalo zamire, ali nadamo se ne i nada te odlučnost za izlazak iz trenutne krize u kojoj se zagrebačka Muzička akademija nalazi jer su suvremena zgrada i oprema bez njihova korištenja tek mrtvi kapital usred žarišta mlade kreative našeg najvećeg sveučilišta. Nadajmo se da to nekome u MZO nešto i znači pa će sljedeće godine osvrt unatrag donijeti uzbudljivije vijesti iz tog sektora.

Foto: Matija Kasaić

Siječanj je skladateljskim snagama otvorio mogućnost prijave za jedno od najuzbudljivijih mjesta održavanja Svjetskih dana Nove glazbe, Južnoafričku Republiku. Na natječaju je odabrano dvoje skladatelj(ic)a iz Hrvatske, Ana Horvat u ime hrvatske sekcije te Tihomir Ranogajec, ali, nažalost, slijedom inercije i kašnjenja diplomatskog dijela posla, JAR nije na vrijeme odobrio vize za njihovo putovanje pa su izvedbe pratili izdaleka, što nipošto ne umanjuje njihov uspjeh, a rezultate prijedloga novih djela za sljedeće izdanje WNMD, na Farskim otocima, još čekamo…

Godina 2023. bila je obilježena glazbenim i inim posvetama Dori Pejačević, u sklopu obilježavanja stoljeća od njezine prerane smrti. Među prvima je koncertnu posvetu, u veljači, ostvario program Glazbeni KNAP, uz obradu klavirskog ciklusa Život cvijeća koju je za kvartet Turangalila načinio pijanist i sve prisutniji akter suvremenoglazbene scene, Viktor Čižić. U središtu nekolicine međunarodnih izvedbi, diskografskih izdanja i suradničkih projekata bio je projekt koji se realizirao upravo oko datuma smrti skladateljice. Na poticaj Zagrebačke filharmonije, a u suradnji koja je uključivala i svesrdnu podršku Našičana, od 1. do 5. ožujka odvio se Festival Dora Pejačević koji smo također detaljno popratili.

Dobitnice i dobitnici prestižnih glazbenih nagrada Zaklade Ernst von Siemens za 2023. godinu objavljeni su u siječnju, a na nagradnoj svečanosti koja se održala 26. svibnja u dvorani Hercules u Münchenu, jedna od ponosnih nositeljica priznanja za skladateljski rad bila je hrvatska skladateljica Sara Glojnarić. Za nju je ovo bila iznimno uspješna godina, uz praizvedbu opere okrunjena i prvim autorskim diskografskim izdanjem o kojem možete čitati ovdje.

Foto: Ernst von Siemens Musikstiftung / Stefanie Loos

Još jedan karijerni vrhunac svakako je dosegnuo Gordan Tudor, ovaj put u području pisanja, a ne izvođenja glazbe, osvojivši žiri Nagrade Grada Čakovca čiji je ovogodišnji laureat (za 2022. godinu), a u svibnju je uz kolege iz Kvarteta Papandopulo realizirao autorski koncert u Čakovcu, dok je u prosincu velikim koncertom 10 godina proslavio njegov saksofonski odsjek pri UMAS-u. Neumorni Kvartet Papandopulo, osim što je odnio jednu od Nagrada HDS-a za 2022. godinu, u protekloj je godini započeo svoj samostalni koncertni ciklus u Zagrebu, održavši tri vrlo uspješna koncerta u prvoj sezoni, na kojima nije nedostajalo ni praizvedbi novih djela.

Foto: Vedran Metelko/Glazba.hr

Sjajnom interpretacijom Mahlerove Četvrte i praizvedbom rezidencijalnog skladatelja, Vjekoslava Nježića (koji je u povodu 50. rođendana imao i svoj prvi autorski koncert), Simfonijski orkestar HRT-a nastavio je svoju sezonu u 2023., a usporedno s kvalitetom zvuka koji je oblikovao šef-dirigent Pascal Rophe, rastao je i slon u sobi, o kojemu će otvorenije biti riječi na istoj sceni Lisinskoga pred kraj godine.

Zajedničkim su snagama ostvarili i prvu od radionica za mlade skladatelje koji su dobili neprocjenjivu priliku rada s profesionalnim orkestrom, a u povodu desetogodišnjice hrvatskog ulaska u EU, s uspjehom su nastupili i u Bruxellesu. Oduševljenje je izazvalo i njihovo Posvećenje proljeća, u suradnji s baletnim ansamblom HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke.

Foto: Jasenko Rasol/HRT

Međunarodan je bio i početak sezone Cantus Ansambla koji je ove godine ostvario nekoliko suradnji, razmjena i koncertnih gostovanja s njemačkim, francuskim te kanadskim partnerima, uz niz praizvedbi najmlađe skladateljske generacije, nastavljajući svoju misiju stalnog i ustrajnog bavljenja Novom glazbom 20. stoljeća i suvremenom glazbom.

Foto: Vedran Metelko/CA

Nepuna dva mjeseca pred svoje 32. izdanje, objavio je Muzički biennale Zagreb svoj festivalski program koji je ove godine uključivao i izdašan pretprogram u trajanju od dva tjedna. Osvrte raznolikih autorskih glasova na koncerte i koncepte 32. MBZ-a možete pronaći ovdje. Umjetničko vodstvo festivala u međuvremenu je skladateljica Margareta Ferek Petrić predala trojici kolega, Ivanu Josipu Skenderu, Davoru Vinczeu i Tomislavu Oliveru, koji su već ove godine razvili temu i otvorili pozive kreativcima za 33. MBZ.

Foto: Matej Grgić/MBZ

Uz gostovanja, među ostalim, ansambala Klangforum (koji je na jednome od svojih koncerata izveo nagrađene skladbe Sare Glojnarić i Mirele Ivičević), Collettivo_21 i projekt Balkan Affairs, istaknuli su se solo nastupi te se projekt kontrabasista i improvizatora Ivara Robana Križića, kojega smo kasnije imali priliku čuti i u sklopu koncerata festivala Impronedjeljak III te u Kontejneru, pri izvedbi Digitalnog dvojnika u sklopu Izložbe zvuka. Naime, jedan od partnera MBZ-a bio je i ZEZ koji je ove godine nizom koncerata obilježio deset godina. Među ostalim, u suradnji s Kontejnerom, postavili su zanimljivu izložbu zvuka te prikazali radove i predstavili student(ic)e kolegija Stvaranje zvuka i glazbe računalnim programiranjem.

Foto: KSET

U novootvorenom prostoru udruga Kontejner ove je godine realizirala i svoj veliki program Kontejner 3.0, objedinjenih projektnih (Gibanja, EMAP, XR Camp) smjernica koje su mahom rezultat međunarodnih suradničkih projekata koje uspješno razvijaju, a njihov je novi dom ujedno novi dodatak prostornim potencijalima grada, koji je svoje veće i starije izvedbene prostore ove godine morao zatvarati zbog najavljenih obnova čija su trajanja i ishodi većim dijelom neizvjesni.

U travnju je međunarodno priznata muzikologinja, glazbenica i stručnjakinja za ranu glazbu, Katarina Livljanić, nakon zadarske premijere, zagrebačkoj publici predstavila Hekubu.

Foto: Mara Bratoš/HNK Zagreb

Svibanj je donio još jedan zanimljivi projekt u KNAP-u, koncertnu posvetu skladatelju Györgyju Ligetiju u rukama studenata koje u suvremenu i hrvatsku glazbu neumorno upućuje Katarina Krpan.

Najveća kazališna kuća u zemlji odlučila je udružiti operne snage i u glavnom gradu organizirati prvi u cijelosti operni festival, a svoju su sezonu zatvorili premijernom izvedbom Gotovčevog Stanca i to na otvorenom, u atriju Klovićevih dvora.

Rigoletto, uspješnica sezone HNK u Zagrebu

Ljeto je donijelo nova izdanja ljetnih festivala, među kojima brojem koncerata i javnim značajem prednjače festivali pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Osorske glazbene večeri te Dubrovačke ljetne igre. Grad nije mirovao ni tijekom proljeća i poznoga ljeta, uz nekolicinu zanimljivih praizvedbi i inicijativa te promjenu vodstva Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Dalmatinski ciklus, razmjena programa i orkestara Dubrovnika, Splita i Zadra nastavio se, a zadarski su koncertni život obogatili i neki novi programi.

Dubrovnik u pozno ljeto / Foto: DSO

Ljetni i jesenski mjeseci donijeli su i koncerte iz područja eksperimentalnijeg dijela suvremene glazbe, improvizirane te drugih zanimljivih rukavaca izražavanja u zvuku. Audioart ove je godine imao uzbudljivo dvodnevno izdanje, na Mljetu se moglo čuti zanimljive koncerte različitih žanrovskih smjernica, osječki glazbenici domaćini su bili zanimljivim nastupima, a osim zagrebačkih, splitski festival Ispod bine ove se godine potrudio ugostiti neke od najzanimljivijih projekata istaknutih aktera ove male, ali zanimljive i raznolike scene.

Prvi tjedan studenog tradicionalno se odvija Glazbena tribina, a ove je godine ta manifestacija u Osijeku doživjela svoje 60. izdanje.

Premijera dokumentarnog filma o 60 godina Tribine na otvorenju 60. GTO / Foto: Kristijan Cimer

Slavonski Brod svoju je nišu za novu glazbu pronašao u književnoj manifestaciji Tadijine jeseni, gdje se i ove godine odvilo nekoliko zanimljivih koncerata, uključujući praizvedbe novih ciklusa i skladbi hrvatskih autora, inspiriranih poezijom Dragutina Tadijanovića.

Studeni je bio mjesec i povijesnih događanja pa je tako Zagrebačka filharmonija osmislila posvetu velikanu znanosti i civilizacije, Nikoli Tesli, organiziravši program pod naslovom Tesla valovi, koji je uključivao i praizvedbe trojice hrvatskih autora.

Foto: Igor Šoban, ZGF

Drugi se događaj koji zaslužuje oznaku povijesnog odvio u HNK Zagreb, gdje je vjerojatno prvi put jedan muzikolog na sceni ovog kazališta imao puni auditorij te osvojio gromoglasan pljesak.

Riječ je o predavanju hrvatskog Njujorčanina, dr. sc. Zdravka Blažekovića, koji je govorio o povijesnim zastorima kazališta, a zatim je gostovao i na jednom od brojnih simpozija koje je tijekom godine organizirao muzikološki odsjek Muzičke akademije u Zagrebu. Uz predstavljanje Drugog odsjeka i međunarodni simpozij 78 okretaja u min. kod kuće: Lokalne perspektive u ranoj diskografskoj industriji održan u ožujku, posljednji i možda najvećeg odjeka bio je upravo simpozij o blasfemiji u glazbi, održan u studenom.

Usporedno s time, u prizemlju iste zgrade, Muzičke akademije u Zagrebu, na inicijativu Zagrebačke filharmonije održana je Tribina posvećena poljskom skladateljskom velikanu glazbe 20. stoljeća, skladatelju i dirigentu Krzysztofu Pendereckom koji je preminuo prije tri godine, a ove bi godine slavio 90. rođendan.

Foto: ZGF

Scenu suvremene glazbe obogatio je i osvježio novi ansambl svježih mladih glazbenika začudnog i zvučnog imena – Serious Ensemble Zagreb – koji je svoj premijerni nastup imao u sklopu KNAP-ova festivala Music-Mission-Vision, priredivši niz praizvedbi hrvatskih autor(ic)a, uz zamjetan interes publike, ali i glazbene zajednice.

Tijekom godine, uz uspješna izdanja festivala filmske glazbe te specijaliziranih radionica iz tog područja, bilo je riječi o hrvatskoj filmskoj glazbi i na predavanjima te posebnim događajima, kao što je filmski trezor HNK Zagreb s glazbom Slavenskoga te filmsko predstavljanje glazbe Tomislava Simovića u Kinoteci.

Ni ova godina nije prošla bez međunarodnog uspjeha hrvatskih pijanista, a ovaj put je u središtu pozornosti Lovre Marušić koji je osvojio drugu nagradu na glasovitom pijanističkom natjecanju u Bonnu.

Foto © International Telekom Beethoven Competition Bonn

Foto: Tomislav Jagar/KDVL

Gostovanje slavnog ansambla Il Giardino Armonico u Lisinskom bilo je sjajnim uvodom u prosinački program obilježavanja pola stoljeća te legendarne koncertne dvorane, a trodnevno obilježavanje 50. rođendana upravo je u tijeku. Nove suradnje, ciklusi i ideje najavljeni su kao zamah ulasku u novo poglavlje Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog koje će uključivati i cjelovitu obnovu dvorane nakon potresa.

Foto: Tomislav Jagar/KDVL

Ove su godine nastupile i brojne promjene u vodstvima kulturnih ustanova i festivala pa je tako Martina Filjak imenovana intendanticom Dubrovačkih ljetnih igara (od 2024.), donedavnom ravnatelju Hrvatskog doma Split, Marinu Kaporelu, dodijeljene su čak dvije funkcije na Osorskim glazbenim večerima (umjetnički ravnatelj i izvršni producent), a ministrica kulture ga je imenovala i pomoćnikom intendantice DLJI pa je tako možda prva osoba istodobno u mandatima na dvama nacionalnim festivalima.

Na čelo Hrvatskog doma Split došla je Vanesa Kleva, dok je u tamošnjem HNK, pod vodstvom novog intendanta Vicka Bilandžića, ravnateljicom Opere postala Ivana Srbljan. Na čelu zagrebačke Opere sada je Željka Barišić Pulig. Zagreb je dobio još novosti. Gradonačelnik je na mjesto ravnateljice slavljeničke Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog imenovao Ninu Čalopek, a Filipa Faka na mjesto ravnatelja Zagrebačke filharmonije. Grad Zagreb je ujedno ove godine predstavio svoj Strateški plan razvoja kulture.

Među glazbenicima i muzikolozima koji su nas napustili u 2023. godini su Ante Skaramuca, Jurica Grosinger, Miho Demović, Zlatko Madžar i Ivo Kviring.

Foto: Matej Grgić